DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 75     <-- 75 -->        PDF

f nih i stručnih problema a naročito
njihovom stručnom uzdizanju.


3.
Naučno istraživački rad
Do savjetovanja o organizaciji i načinu
finansiranla naučno istraživačke službe,
koje će se održati u mjesecu septembru


o. g., a u kojem će biti zastupan i naš Savez,
naše područne društvene organizacije
treba da:
— kao društvo i putem članova, pojedinačno
nastoje, da se sve naše šumarske
i drvno-inđustrijske privredne organizacije,
što jače povezu sa našim naučnim
organ;zacijama, Institutima, pri
rješavanju brojnih i složenih problema
u proizvodnji, kloneći se zastarjelih i
empirijskih načina rada. Pri tome treba
imati na umu, da tamo, gdje naučnoistraživačka
djelatnost nije sastavni dio
proizvodnje i gdje se ne primjenjuju
savremena naučna dostignuća, nema ni
uspjeha u proizvodnji,
— primjenu naučnih dostignuća u praksi

proizvodnji vrše priznati stručnjaci
— specijalisti. Njihov zadatak je, ne samo
u rukovodstvenoj primjeni naučnih
dostignuća u praksi, nego i na prenašanju
tih dostignuća na stručno terensko
osoblje koje je odgovorno za proizvodnju
(uzdizanje stručnih kadrova).
4.
Stručno školstvo i kadrovi
S obzirom na današnje stanje i dosad
neriješene probleme stručnog školstva, postojeća
komisija za stručno školstvo i kadrove
pri našem Savezu, predložila je, da
se formira proširena komisija za rješavanja
predmetnog pitanja — problema sa
predstavnicima: Sekretarijata za šumarstvo,
Privredne komore, Poslovnog udruženja
šumsko priv. organizacija, Saveza
ŠDH-e i Društva lugara SRH-a, Instituta
za šumarstvo i Instituta za drvo, sa zadatkom:


— utvrditi sadanje stanje obrazovanja kadrova
prema radnim mjestima, nivo i
način obrazovanja,
— utvrditi stanje kadrova na radnim mjestima
i perspektivnu potrebu podmirivanja
kadrova za proizvodna radna
mjesta,
—: predložiti sistem obrazovanja i financiranja,
a u vezi toga vrst i potrebu
stručnih škola na republičkom nivou,
ovo povezati sa republičkim Centrom
za školovanje,
—-, predložiti, da se financiranje stručnog
,j< školstva vrši liz sredstava dobivenih


- uplatom određenog procenta bruto pro-
j.-.du´kta šumsko privrednih organizacija.
U koliko se ne bi formirala proširena
komisija za rješavanje predmetnog problema,
to bi ostao i dalje Savez ŠDH-e,
komisija za školstvo i kadrove, zadužen sa
obradom predmetnog problema.


5. Pripravnički staž
Mladi šumarski i drvno industrijski inženjeri
i tehničari treba da polože stručni
ispit nakon izvršenog pripravničkog staža,
bez obzira na to, kakav stav zauzimaju u
tom pogledu njihove privredne organizacije
i ustanove.


Trajanje pripravničkog staža i obim radova
koji će se tim stazom obuhvatiti, bilo
za biologe ili tehnolage, treba da obradi
i predloži niadležnm organima, stalna komisija
za školstvo i kadrove Saveza ŠDH-e.


Privredne organizacije i ustanove, kao
i organizacije IT-a, treba da se založe za
pravilan prihvat, usmjeravanje i uzdizanje
mladih pripravničkih kadrova za sve vrijemie
trajanja pripravničkog staža. Pri tom
treba nastojati i izbjegavati, da se pripravnici
za vrijeme trajanja staža, ne zadužuju
poslovima koji prelaze kapacitet njihova
stručnog obrazovanja, kako se to ne
bi nepovoljno i štetno odrazilo" na njihov
stručno-praktični rad i perspektivu stručnog
uzdizanja.


6.
Materijalna primanja —
prinadležnosti
Obzirom na znatno manja materijalna
primanja i prinadležnosti stručnjaka i radnika
zaposlenih u šumskoj i drvnoj industrijskoj
proizvodnji, spram ostalih privrednih
grana, Komisija Saveza ŠDH-a za
školstvo i kadrove, treba da proanalizira
to pitanje i da stavi prijedlog Savezu radi
preuzimanja potrebnih koraka kod nadležnih
organa u svrhu izjednačenja materijalnih
primanja sa trudbenicima ostalih
privredn-h organizacija.


Ing. Rafael Mott


DRUGI KONGRES
JUGOSLAVENSKOG DRUŠTVA ZA PROUČAVANJE
ZEMLJIŠTA


Ohrid, 27. V. do 3. VI. 1963. godine


Od prvog kongresa Jugoslovenskog društva
za proučavanje zemljišta, koji je održan
u Portorožu, prošlo je sedam godina.
Predloženi referati i održane diskusije ukazali
su tada na brojne radove i značajan
napredak svih grana pedološke znanosti u
našoj zemlji. Bilo je međutim mnogo za


329




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 76     <-- 76 -->        PDF

dataka koje je još trebalo rješavati, a koje
je Prvi kongres stavio u zadatak članovima
Društva. Pored aktiviranja i proširenja
rada na proučavanjima tala radi
utvrđivanja novih naučnih osnova za pravilno
korištenje i održavanje našeg zemljišnog
fonda, kongres je među ostalim postavio
zadatak izrade pedološke karte Jugoslavije,
produžetak istraživanja još nerješetnih
problema geneze pojedinih tipova
tala (crvenice, smonice, pseudoglej i dr.),
kao i niz drugih zadataka u sklopu komsija
i potkomisija društva. Tom prilikom
pozvane su i šumarske ustanove, čije
je učešće bilo malo, da kroz rad Društva
razviju aktivnost svojih saradnika pri rješavanju
onih problema koji su aktuelni za
šumarsku nauku i praksu (šumarska pedologija,
melioracije šumskih tala, borba protiv
erozije, uređenje bujičnih područja,
f tocenologija, i t. đ).


Odziv i učestvovanje na Drugom kongresu
Jugoslovenskog društva za proučavanje
zemljišta održanom u Ohridu koncem
maja i početkom juna, bili su veoma veliki.
U smislu postavljenih zadataka Prvog
kongresa Društva, zatim razvoja metoda
istraž vanja tipova tala naše zemlje, kao i
novih zadataka koji ovise o pedološkim
istraživanjima, iznijeti su brojni referati,
održane d skuši je i doneseni zaključci o
mnogim važnim pitanjima naučnog i praktičnog
značenja u istraživanju tala.


Kongres se odvijao u plenumu i komisijatma.
U sastavu kongresa organizirane
su pored toga dvije veoma uspjele ekskurzije.
Ekskurzije su bile namijenjene diskusiji
o problemima geneze i klasifikacije
tala (prva ekskurzija) d upoznavanju agrotehnike,
fertilizacije, melioracija i erozija
tla (druga ekskurzija). Materijal: generalnih
referata, rezimei naučnih saopštenja
najnovijih istraživanja naših naučnih radnika
iz oblasti proučavanja tla, sređeni su
po komisijama i dostavljeni učesnicima
prije kongresa. Izrađen je vodič ekskurzije
sa podacCma terenskih prilika i analitičkim
podacima profila predviđenih za pregled u
toku ekskurzije. Sve to doprinijelo je normalnom
i sadržajnom odvijanju kongresa.


Putovanje prvog dana kongresa (27. V)
od Skoplja do Ohrida, iskorišteno je kao
ekskurzija na kojoj su pregledani i prodiskutirani
profili kiselog smeđeg tla


lesiviranog kis. smeđeg tla
koja su se formirala na filitu u masivu
Vlajnice. Na ovim tlima razv´le su se sastojine
brdske bukove šume sa Daphne
laureola. U nastavku puta prema Mavro


vu zapažaju se i humusno sifcikatna tla,
rendzine u raznim stadijima obrazovanja
i t. d. Vegetacija pripada svezi bukovih
šuma Fagion iUyricum (makedonska šuma
bukve — Fagetum macedonicum Em), zatim
manjim dijelom saveza Canpinion betuli,
kao i šumi bijeloga graba (Carpinetum
crientalis macedonicum Rud.). Jela
dolazi gotovo u svim zajednicama spomenutih
sveza. Na vapnenačkim kamenjarima
osobitost ovih predjela je pojava planinske
somine (Juniperus sabina). Na putu
za Mavrovo učesnici kongresa pregledali
su i profil rankera na filitu. Nakon
toga produžen je put za Ohrid gdje je slijedećeg
dana (28. V) otvoren kongres.


Prvog dana podnijet: su generalni referatu:
»Proizvodna sposobnost glavnih tipova
poljoprivrednih zemljišta Makedonije
«, referenti dr. L. Altarac-Manušev, dr.


D. Popovski i ing. L. Vilarov, kao i referat:
»Klasifikacije zemljišta SFR Jugoslavije«,
referenti: prof. dr. V. Najgebauer, prof. dr.
G. Filipovski, prof. dr. M. Cirić, prof. dr.
A. Skorio i doc. dr. M. Zivković. Slijedećih
dana održani su referati i diskusije po komisijama
za genezu, klasifikaciju ä kartografiju
tla, zatim fiziku i kemiju tla, biologiju
tla, komisiju za plodnost tla, ishranu
bilja i đubriva i najzad komisiju za
tehnologiju tla Istovremeno održan je i
simpozijum iz ekološke mikrobiologije prirodnah
voda.
Impozantan broj referata i veoma korisne
diskusije pokazali su značaja n
napredak u redu na istraživanjima tala i
njihovih svojstava. U odnosu na Prvi kongres
iznijeti su rezultati radova u vezi
istraživanja i rješavanja novih problema
koji do sada nisu bili kod nas rješavani.
Sama činjenica da su ta istraživanja mogla
biti izvedena na savremen način, da
ona daju podatke za naše prirodne uslove,
što znači da se za neke radove i probleme
ispitivanja ne moramo ubuduće služiti
atrariim podacima, pretstavlja veoma značajnu
etapu u razvoju pojedinih grana naše
nauke o tlu. Izrađena je zat:rn Pedološka
karta Jugoslavije mjerila 1 : 1,000.000,
detaljnije proučeni neki tipovi tala kemijsko-
peđološke metode ispitivanja tla i drugi
radovi. Rezultati ovih istraživanja olakšati
će i omogućiti izvođenje n´iza važnih
praktičnih i stručnih mjera za unapređenje
našeg šumarstva i poljopr vrede.


Nakon završenih referata i diskusija,
usvajanja zaključaka načunih komisija
Društva i stavljanja u zadatak svima članovima
da rade na njihovom ^provođenju,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 77     <-- 77 -->        PDF

završen je ovaj dio kongresa i nastavljen
njegov terenski dio.


U području Ohridsko-struškog bazena
pregledana su dva profila tla u okolini
Struge. To su profili močvarnog i
t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Visoka
razina rijeke ´Dnima kao i neregulirano
korito rječice Sateske, uvjetovali su
ranije stvaranje velikih površina močvara,
bara i trstike. Radovi na reguliranju korita
ovih rijeka privode se kraju, pa se


SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na


vapnencu, Oteševo.
Foto: M. Kalinić


nakon dovršenja melioracija predviđa na
njima intenzivna poljoprivredna proizvodnja.
Na ogoljelim brdima rubnog dijela
bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje
eroaionog materijala u Struško polje
uspješno se suzbija primjenom kompleksnih,
meliorativnih i drugih mjera, podizanjem
voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih
trava.


U nastavku puta do slijedećeg profila
od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla
Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Teren
je građen od aržilošista, filita i raznih
drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama
vapnenaca paleozojske starosti.
Kod Oteševa pregledan je prof 1 crve nic
e na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tlima
vapnenaćkih ogranaka planina Istok i
Galičice razvija se zajednica gorske i pitome
foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis


sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta
(Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla
najčešće su staništa zajednice sladuna i
cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla
razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog
područja pokrivaju obično sastojine
sladuna.


Posebnu zahvalnost dugujemo upravitelju
Centra za melioraciju degradiranih
suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P o-
p o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas
je u O´tesevu i grupi šumara omogućio odlazak
na padine Peristera u lijepe sastojim
makedonske šume molike (Pinetum
Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i
ovdje uzorke tla, petrografske podloge,
kao i dendrološke primjerke iz sastoj´ina
mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su
nam veoma susretljivo ukazali na šumarske,
fitocenološke i druge karakteristike
ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa
je ukratko dosadašnje radove i savremene
metode na rekonstrukciji degradiranih šuma
Šumskog gospodarstva »Kažani«.


Slijedeći profil bio je pregledan kod
sela Topolčani u Pelagonijl Ova tektonska
kotlina, ograđena je sa svih strana planinama
(Baba sa Peristerom, sa istoka
Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom
i sa juga Malim Nidže i Neredskom
planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje
jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su


SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla
u obliku bijelih prevlaka sličnih inju.
Ovce polje — selo Erđželija


Fote: M. Kalinić




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 78     <-- 78 -->        PDF

pretežno aluvijalna, iZjatilm deluvijalna.


aluvijalno-deluvijalna, smonice, mineralno


barska, slatine i crvenice. Profil tla kod


sela Topolčani pripada pogrebenom m o


č v a r n o m tlu. U ravni Pelagonije Ima


još tragova nekadašnjih lugova lužnjaka.


Veoma zanimivim putem od Prilepa,
preko Pletvara, zatim dolinom rijeke Raec
stiže se u Tikvešku kotlinu. Ovdje su pregledana
dva profila černozema. U
predjelima Tikveša ispitana su do sada deluvijalna
a aluvijalna tla, laporni sirozemi
i pararendzine, smonice i gaj njače. Tikveš
je najsuvlje centralno područje Makedonije.
Ostaci šumskog pokrova pripadaju
termofilnoj submeditefanskoj zajednici
grabića sa gripom ili štrokolisnom zelenikom
(Carpinetum orientalis phillyretosum).
Uz Vardar i pritoke u ovom se dijelu terena
zapažaju zajednice platana i oraha


SI. 3 — Profil alkalijskog tla iz Ovčeg polja


(s. Erđželija)
Foto: M. Kalinić


(Juglando-Platanetum orientalis) kao i bijela
topola.


Posljednjeg dana na putu od Dojrana
do Valandova, pregledani su prostrani nasadi
dudova posebno interesantni, jer su
do krošanja zatrpani deluvijalnim nanosima.
Preko Plauške planine, Kosturinske
zaravni i dolinom Vodočnice stiže se u
Strumičko polje. Kao u većini polja Makedonije
dominiraju i ovdje nerazvijena
tla. Pored kamenitih, šljunkovifeih i pjeskovitih
nanosa deluvijalnog i aluvijalnog
porijekla, te deluvijalnih i aluvijalnih tala,
razvile su se, iako manjim dijelom, slatine
i crvenice. Između Strumice S Štipa pregledana
su dva profila tla — d e 1 u v i j u m
i r e n d z i n a.


U Ovčem polju učesnici kongresa mogli
su se upoznati sa aLkalijskim (solonec-,
solončak) tlom i smonicom. Ova
tla zapremaju veliki dio Ovčeg polja (si. 2
i 3.). Po položaju, dubini, drugim svojstvima,
kao i genezi veoma su različita (plitka,
duboka, u ogajnjačavanju, karbonatna, i


t. d.). Zapažaju se ostaci submediteranske
listopadne vegetacije (grozdasti ruj i dr.),
a na brežuljcima suhe livade sa polupustinjskom
vegetacijom. Njihov razvoj uvjetovan
je pored ostalog procesima erozije
rastrošivog supstrata ogoljelih padina. U
svrhu poboljšanja klimatskih prilika, zaštite
usjeva i drugog, podignuti su u Ovčem
polju vjetrobrani pojasevi (oko 600 kam),
uglavnom od bagrema.
Ekskurzija je završena povratkom u
Skoplje, a time i zaključen ovaj značajan
kongres.


Referati koji su se odnosili na područje
Makedonije, zatim ekskurzije koje su nas
provele kroz veliki dio ove lijepe Republike,
upoznali su učesnike kongresa sa
opsežnim radov´ma i rezultatima u istra
-živanju tala, poljoprivrednim i šumarskim
melioracija ma i drugim mnogobrojnim
nastojanjima oko unapređenja narodne
privrede Makedonije.


Ing. Mirjana Kalinić