DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 75 <-- 75 --> PDF |
f nih i stručnih problema a naročito njihovom stručnom uzdizanju. 3. Naučno istraživački rad Do savjetovanja o organizaciji i načinu finansiranla naučno istraživačke službe, koje će se održati u mjesecu septembru o. g., a u kojem će biti zastupan i naš Savez, naše područne društvene organizacije treba da: — kao društvo i putem članova, pojedinačno nastoje, da se sve naše šumarske i drvno-inđustrijske privredne organizacije, što jače povezu sa našim naučnim organ;zacijama, Institutima, pri rješavanju brojnih i složenih problema u proizvodnji, kloneći se zastarjelih i empirijskih načina rada. Pri tome treba imati na umu, da tamo, gdje naučnoistraživačka djelatnost nije sastavni dio proizvodnje i gdje se ne primjenjuju savremena naučna dostignuća, nema ni uspjeha u proizvodnji, — primjenu naučnih dostignuća u praksi — proizvodnji vrše priznati stručnjaci — specijalisti. Njihov zadatak je, ne samo u rukovodstvenoj primjeni naučnih dostignuća u praksi, nego i na prenašanju tih dostignuća na stručno terensko osoblje koje je odgovorno za proizvodnju (uzdizanje stručnih kadrova). 4. Stručno školstvo i kadrovi S obzirom na današnje stanje i dosad neriješene probleme stručnog školstva, postojeća komisija za stručno školstvo i kadrove pri našem Savezu, predložila je, da se formira proširena komisija za rješavanja predmetnog pitanja — problema sa predstavnicima: Sekretarijata za šumarstvo, Privredne komore, Poslovnog udruženja šumsko priv. organizacija, Saveza ŠDH-e i Društva lugara SRH-a, Instituta za šumarstvo i Instituta za drvo, sa zadatkom: — utvrditi sadanje stanje obrazovanja kadrova prema radnim mjestima, nivo i način obrazovanja, — utvrditi stanje kadrova na radnim mjestima i perspektivnu potrebu podmirivanja kadrova za proizvodna radna mjesta, —: predložiti sistem obrazovanja i financiranja, a u vezi toga vrst i potrebu stručnih škola na republičkom nivou, ovo povezati sa republičkim Centrom za školovanje, —-, predložiti, da se financiranje stručnog ,j< školstva vrši liz sredstava dobivenih - uplatom određenog procenta bruto pro- j.-.du´kta šumsko privrednih organizacija. U koliko se ne bi formirala proširena komisija za rješavanje predmetnog problema, to bi ostao i dalje Savez ŠDH-e, komisija za školstvo i kadrove, zadužen sa obradom predmetnog problema. 5. Pripravnički staž Mladi šumarski i drvno industrijski inženjeri i tehničari treba da polože stručni ispit nakon izvršenog pripravničkog staža, bez obzira na to, kakav stav zauzimaju u tom pogledu njihove privredne organizacije i ustanove. Trajanje pripravničkog staža i obim radova koji će se tim stazom obuhvatiti, bilo za biologe ili tehnolage, treba da obradi i predloži niadležnm organima, stalna komisija za školstvo i kadrove Saveza ŠDH-e. Privredne organizacije i ustanove, kao i organizacije IT-a, treba da se založe za pravilan prihvat, usmjeravanje i uzdizanje mladih pripravničkih kadrova za sve vrijemie trajanja pripravničkog staža. Pri tom treba nastojati i izbjegavati, da se pripravnici za vrijeme trajanja staža, ne zadužuju poslovima koji prelaze kapacitet njihova stručnog obrazovanja, kako se to ne bi nepovoljno i štetno odrazilo" na njihov stručno-praktični rad i perspektivu stručnog uzdizanja. 6. Materijalna primanja — prinadležnosti Obzirom na znatno manja materijalna primanja i prinadležnosti stručnjaka i radnika zaposlenih u šumskoj i drvnoj industrijskoj proizvodnji, spram ostalih privrednih grana, Komisija Saveza ŠDH-a za školstvo i kadrove, treba da proanalizira to pitanje i da stavi prijedlog Savezu radi preuzimanja potrebnih koraka kod nadležnih organa u svrhu izjednačenja materijalnih primanja sa trudbenicima ostalih privredn-h organizacija. Ing. Rafael Mott DRUGI KONGRES JUGOSLAVENSKOG DRUŠTVA ZA PROUČAVANJE ZEMLJIŠTA Ohrid, 27. V. do 3. VI. 1963. godine Od prvog kongresa Jugoslovenskog društva za proučavanje zemljišta, koji je održan u Portorožu, prošlo je sedam godina. Predloženi referati i održane diskusije ukazali su tada na brojne radove i značajan napredak svih grana pedološke znanosti u našoj zemlji. Bilo je međutim mnogo za 329 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dataka koje je još trebalo rješavati, a koje je Prvi kongres stavio u zadatak članovima Društva. Pored aktiviranja i proširenja rada na proučavanjima tala radi utvrđivanja novih naučnih osnova za pravilno korištenje i održavanje našeg zemljišnog fonda, kongres je među ostalim postavio zadatak izrade pedološke karte Jugoslavije, produžetak istraživanja još nerješetnih problema geneze pojedinih tipova tala (crvenice, smonice, pseudoglej i dr.), kao i niz drugih zadataka u sklopu komsija i potkomisija društva. Tom prilikom pozvane su i šumarske ustanove, čije je učešće bilo malo, da kroz rad Društva razviju aktivnost svojih saradnika pri rješavanju onih problema koji su aktuelni za šumarsku nauku i praksu (šumarska pedologija, melioracije šumskih tala, borba protiv erozije, uređenje bujičnih područja, f tocenologija, i t. đ). Odziv i učestvovanje na Drugom kongresu Jugoslovenskog društva za proučavanje zemljišta održanom u Ohridu koncem maja i početkom juna, bili su veoma veliki. U smislu postavljenih zadataka Prvog kongresa Društva, zatim razvoja metoda istraž vanja tipova tala naše zemlje, kao i novih zadataka koji ovise o pedološkim istraživanjima, iznijeti su brojni referati, održane d skuši je i doneseni zaključci o mnogim važnim pitanjima naučnog i praktičnog značenja u istraživanju tala. Kongres se odvijao u plenumu i komisijatma. U sastavu kongresa organizirane su pored toga dvije veoma uspjele ekskurzije. Ekskurzije su bile namijenjene diskusiji o problemima geneze i klasifikacije tala (prva ekskurzija) d upoznavanju agrotehnike, fertilizacije, melioracija i erozija tla (druga ekskurzija). Materijal: generalnih referata, rezimei naučnih saopštenja najnovijih istraživanja naših naučnih radnika iz oblasti proučavanja tla, sređeni su po komisijama i dostavljeni učesnicima prije kongresa. Izrađen je vodič ekskurzije sa podacCma terenskih prilika i analitičkim podacima profila predviđenih za pregled u toku ekskurzije. Sve to doprinijelo je normalnom i sadržajnom odvijanju kongresa. Putovanje prvog dana kongresa (27. V) od Skoplja do Ohrida, iskorišteno je kao ekskurzija na kojoj su pregledani i prodiskutirani profili kiselog smeđeg tla lesiviranog kis. smeđeg tla koja su se formirala na filitu u masivu Vlajnice. Na ovim tlima razv´le su se sastojine brdske bukove šume sa Daphne laureola. U nastavku puta prema Mavro vu zapažaju se i humusno sifcikatna tla, rendzine u raznim stadijima obrazovanja i t. d. Vegetacija pripada svezi bukovih šuma Fagion iUyricum (makedonska šuma bukve — Fagetum macedonicum Em), zatim manjim dijelom saveza Canpinion betuli, kao i šumi bijeloga graba (Carpinetum crientalis macedonicum Rud.). Jela dolazi gotovo u svim zajednicama spomenutih sveza. Na vapnenačkim kamenjarima osobitost ovih predjela je pojava planinske somine (Juniperus sabina). Na putu za Mavrovo učesnici kongresa pregledali su i profil rankera na filitu. Nakon toga produžen je put za Ohrid gdje je slijedećeg dana (28. V) otvoren kongres. Prvog dana podnijet: su generalni referatu: »Proizvodna sposobnost glavnih tipova poljoprivrednih zemljišta Makedonije «, referenti dr. L. Altarac-Manušev, dr. D. Popovski i ing. L. Vilarov, kao i referat: »Klasifikacije zemljišta SFR Jugoslavije«, referenti: prof. dr. V. Najgebauer, prof. dr. G. Filipovski, prof. dr. M. Cirić, prof. dr. A. Skorio i doc. dr. M. Zivković. Slijedećih dana održani su referati i diskusije po komisijama za genezu, klasifikaciju ä kartografiju tla, zatim fiziku i kemiju tla, biologiju tla, komisiju za plodnost tla, ishranu bilja i đubriva i najzad komisiju za tehnologiju tla Istovremeno održan je i simpozijum iz ekološke mikrobiologije prirodnah voda. Impozantan broj referata i veoma korisne diskusije pokazali su značaja n napredak u redu na istraživanjima tala i njihovih svojstava. U odnosu na Prvi kongres iznijeti su rezultati radova u vezi istraživanja i rješavanja novih problema koji do sada nisu bili kod nas rješavani. Sama činjenica da su ta istraživanja mogla biti izvedena na savremen način, da ona daju podatke za naše prirodne uslove, što znači da se za neke radove i probleme ispitivanja ne moramo ubuduće služiti atrariim podacima, pretstavlja veoma značajnu etapu u razvoju pojedinih grana naše nauke o tlu. Izrađena je zat:rn Pedološka karta Jugoslavije mjerila 1 : 1,000.000, detaljnije proučeni neki tipovi tala kemijsko- peđološke metode ispitivanja tla i drugi radovi. Rezultati ovih istraživanja olakšati će i omogućiti izvođenje n´iza važnih praktičnih i stručnih mjera za unapređenje našeg šumarstva i poljopr vrede. Nakon završenih referata i diskusija, usvajanja zaključaka načunih komisija Društva i stavljanja u zadatak svima članovima da rade na njihovom ^provođenju, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 77 <-- 77 --> PDF |
završen je ovaj dio kongresa i nastavljen njegov terenski dio. U području Ohridsko-struškog bazena pregledana su dva profila tla u okolini Struge. To su profili močvarnog i t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Visoka razina rijeke ´Dnima kao i neregulirano korito rječice Sateske, uvjetovali su ranije stvaranje velikih površina močvara, bara i trstike. Radovi na reguliranju korita ovih rijeka privode se kraju, pa se SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na vapnencu, Oteševo. Foto: M. Kalinić nakon dovršenja melioracija predviđa na njima intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Na ogoljelim brdima rubnog dijela bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje eroaionog materijala u Struško polje uspješno se suzbija primjenom kompleksnih, meliorativnih i drugih mjera, podizanjem voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih trava. U nastavku puta do slijedećeg profila od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Teren je građen od aržilošista, filita i raznih drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama vapnenaca paleozojske starosti. Kod Oteševa pregledan je prof 1 crve nic e na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tlima vapnenaćkih ogranaka planina Istok i Galičice razvija se zajednica gorske i pitome foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta (Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla najčešće su staništa zajednice sladuna i cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog područja pokrivaju obično sastojine sladuna. Posebnu zahvalnost dugujemo upravitelju Centra za melioraciju degradiranih suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P o- p o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas je u O´tesevu i grupi šumara omogućio odlazak na padine Peristera u lijepe sastojim makedonske šume molike (Pinetum Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i ovdje uzorke tla, petrografske podloge, kao i dendrološke primjerke iz sastoj´ina mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su nam veoma susretljivo ukazali na šumarske, fitocenološke i druge karakteristike ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa je ukratko dosadašnje radove i savremene metode na rekonstrukciji degradiranih šuma Šumskog gospodarstva »Kažani«. Slijedeći profil bio je pregledan kod sela Topolčani u Pelagonijl Ova tektonska kotlina, ograđena je sa svih strana planinama (Baba sa Peristerom, sa istoka Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom i sa juga Malim Nidže i Neredskom planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla u obliku bijelih prevlaka sličnih inju. Ovce polje — selo Erđželija Fote: M. Kalinić |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 78 <-- 78 --> PDF |
pretežno aluvijalna, iZjatilm deluvijalna. aluvijalno-deluvijalna, smonice, mineralno barska, slatine i crvenice. Profil tla kod sela Topolčani pripada pogrebenom m o č v a r n o m tlu. U ravni Pelagonije Ima još tragova nekadašnjih lugova lužnjaka. Veoma zanimivim putem od Prilepa, preko Pletvara, zatim dolinom rijeke Raec stiže se u Tikvešku kotlinu. Ovdje su pregledana dva profila černozema. U predjelima Tikveša ispitana su do sada deluvijalna a aluvijalna tla, laporni sirozemi i pararendzine, smonice i gaj njače. Tikveš je najsuvlje centralno područje Makedonije. Ostaci šumskog pokrova pripadaju termofilnoj submeditefanskoj zajednici grabića sa gripom ili štrokolisnom zelenikom (Carpinetum orientalis phillyretosum). Uz Vardar i pritoke u ovom se dijelu terena zapažaju zajednice platana i oraha SI. 3 — Profil alkalijskog tla iz Ovčeg polja (s. Erđželija) Foto: M. Kalinić (Juglando-Platanetum orientalis) kao i bijela topola. Posljednjeg dana na putu od Dojrana do Valandova, pregledani su prostrani nasadi dudova posebno interesantni, jer su do krošanja zatrpani deluvijalnim nanosima. Preko Plauške planine, Kosturinske zaravni i dolinom Vodočnice stiže se u Strumičko polje. Kao u većini polja Makedonije dominiraju i ovdje nerazvijena tla. Pored kamenitih, šljunkovifeih i pjeskovitih nanosa deluvijalnog i aluvijalnog porijekla, te deluvijalnih i aluvijalnih tala, razvile su se, iako manjim dijelom, slatine i crvenice. Između Strumice S Štipa pregledana su dva profila tla — d e 1 u v i j u m i r e n d z i n a. U Ovčem polju učesnici kongresa mogli su se upoznati sa aLkalijskim (solonec-, solončak) tlom i smonicom. Ova tla zapremaju veliki dio Ovčeg polja (si. 2 i 3.). Po položaju, dubini, drugim svojstvima, kao i genezi veoma su različita (plitka, duboka, u ogajnjačavanju, karbonatna, i t. d.). Zapažaju se ostaci submediteranske listopadne vegetacije (grozdasti ruj i dr.), a na brežuljcima suhe livade sa polupustinjskom vegetacijom. Njihov razvoj uvjetovan je pored ostalog procesima erozije rastrošivog supstrata ogoljelih padina. U svrhu poboljšanja klimatskih prilika, zaštite usjeva i drugog, podignuti su u Ovčem polju vjetrobrani pojasevi (oko 600 kam), uglavnom od bagrema. Ekskurzija je završena povratkom u Skoplje, a time i zaključen ovaj značajan kongres. Referati koji su se odnosili na područje Makedonije, zatim ekskurzije koje su nas provele kroz veliki dio ove lijepe Republike, upoznali su učesnike kongresa sa opsežnim radov´ma i rezultatima u istra -živanju tala, poljoprivrednim i šumarskim melioracija ma i drugim mnogobrojnim nastojanjima oko unapređenja narodne privrede Makedonije. Ing. Mirjana Kalinić |