DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 67 <-- 67 --> PDF |
risnike tih prostorija i to Institut za drvo i Institut za šumarska istraživanja. Savez nije ni obavezan niti će snositi troškove u vezi popravka oštećenih prostorija, koje je još od 1950. g, pa do skorašnjeg ´iseljenja za svoje potrebe preuredio i koristio Tehnički odnosno Elektrotehnički fakultet. Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku Saveza da obave sve pripremne radnje u vezi sklapanja ugovora sa korisnicima prostorija, što su u vlasništvu Saveza, i da pri tome povedu posebnu brigu kako o zakupnini tako i o obavezi korisnika prostorija oko popravka zgrade (krov, fasada, oluci i ostalo). — O pitanju korišeenja podrumskih prostorija što su u vlasništvu Saveza zauzeto je načelno stanovište, po kojem Savez -nije protivan, da se te prostorije upotrijebe za korisnije svrhe nego je to slučaj danas, ako se za te svrhe mogu preurediti. Raspodjela podrumskih prostorija može uslijediti dogovorno sa svim interesentima koji sada koriste ili u buduće a na osnovu nadležnog rješenja budu koristili prostorije zgrade. Zbog toga je potreban sastanak predstavnika svih korisnika prostorija zgrade, na kojem bi se raspravljala raspodjela podrumskih prostorija. Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku Saveza, da u što kraćem roku sazovu navedeni sastanak odnosno da ga sazovu čim to prilike dozvole obzirom da je sada period u kojem se u najvećem obimu koristi godišnji odmori. — Jednoglasno je donesen zaključak, da se ne može udovoljiti zahtjevu Instituta za drvo za privremeni smještaj u prizemne prostorije koji sada koristi Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu odnosno koje će to udruženje napustiti prilikom preseljenja. Ove su prostorije Savezu nužno potrebne i predstavljaju minimum bez kojeg Savez ne može obavljati ni svoje osnovne zadatke. Po iseljenju navedenog udruženja Savez će te prostorije odmah kor´stit´i uz eventualnu adaptaciju za svoje potrebe. Ad 2. Pošto je razmatrano pitanje štampanja knjige Josipa tag. Šafara »Biološki i eko nomski temelji uzgajanja šuma« i zahtje va autora za autorski honorar na osnovu prijedloga komisije za štampu donesen je zaključak, da se visina honorara u bruto iznosu određuje od 15.000.— dinara po au torskom arku. Inž. Rafael Mott IV PLENUM ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE održan je 28. lipnja 1963. godine u društvenoj dvorani. Kao članovi Plenuma Saveza ŠDH-e bili su prisutni: članovi upravnog i nadzornog odbora, predsjednici stalnih komisija te predstavnici šumarskih društava: Bjelovar, Daruvar, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Kutina, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek, Rijeka, Sisak, Slav. Brod, Slav. Požega, Varaždin, Virovitica i Zagreb. Od pozvanih organizacija Plenumu je prisustvovao ing. Mladen Novakov i ć, kao predstavnik Poslovnog udruženja šumsko- privrednih organizacija u Zagrebu. Ing. Bogomil Č o p, vršilac dužnosti predsjednika otvorio je u zakazano vrijeme zasjedanje IV Plenuma i pozdravio delegate i učesnike. Na prijedlog v. d. predsjednika učesnici Plenuma na uobičajeni način odali su počast članovima umrlim između III i ovog plenuma i to: ing. Dragutinu B r n j a s, ing. Borisu G e p e r b o r e j ski, ing. Dragi Kajfež i, ing. Nikoli ´R as t i ć. Iako je na III plenumu preporučeno, da se uz slijedeći održi stručno savjetovanje, v. d. predsjednika izlaže da se za ovaj Plenum predviđeno savjetovanje o temi »Njega prebornih šuma« nije moglo ostvariti, pošto je oforađivač ove teme bio preokupiran redovnim i nepredviđenim vanrednim poslovima. Umjesto savjetovanja organizirana je posjeta Zavodu za četinjače u Jastrebarskom sa svrhom, da se učesnici Plenuma detaljnije upoznaju s dosadašnjim i budućim radovima te s problematikom Zavoda uz razgledavanje nje. govih objekata i laboratorija. V. d. predsjednika predložio je dnevni red Plenuma, koji je predviđen i svim delegatima dostavljen zajedno s izvještajima i osnovnim podacima završnog računa za 1962. godinu. Uz manju izmjenu usvojen je slijedeći Dnevni red 1. Izvještaj o radu, 2. Izvještaj nadzornog odbora, 3. Završni račun za 1962. g., odobravanje, 4. Diskusija o izvještajima i završnom računu, 5. Organizac´ona pitanja i saradnja, 6. Zaključci i smjernice za rad, 7. Biranje vršioca dužnosti predsjednika i 8. Razno. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Prije prelaza na dnevni red izabrani su za zapisničara Z. Pere, za ovjerovitelja zapisnika B. Dereta i I. Lukšić te za članove komisije za zaključke P. Dragišić, B. Dereta i V. Fašaić. Ađ 1, 2 i 3 Pošto su izvještaji o radu Saveza za protekli period dostavljeni svim članovima Plenuma, to su tajnik i blagajnik u sažetom obimu podnijeli izvještaj o radu Saveza s izvjesnim obrazloženjima. U proteklom periodu održano je 6 sjednica upravnog odbora, 2 sjednice nadzornog odbora, 2 sastanka stalne komisije za naučnoistraživački rad, 1 sastanak stalne komisije za štampu, 3 sjednice redakcijskog odbora Šumarskog lista, 1 sastanak privremene komisije za organizacijska pitanja i 1 sastanak posetone komisije za pitanja položaja pomoćno-tehničkog osoblja (lugara) kod šumskih gospodarstava kao privrednih organizacija. Rad u proteklom periodu odnosio se je ma realiziranje zaključaka, preporuka i smjernica, donesenih na III plenumu te na redovan rad i poslovanje. Značajna aktivnost odvijala se je: — u obradi teza o financiranju naučnoistraživačke službe za predstojeće savjetovanje o toj službi, koje će organizirati SITŠEDJ, —´ u zauzimanju stava povodom akcije za osnivanje jugoslavenske zajednice naučnoistraživačkih institucija, — u ukazivanju na nužnost i hitnost, da se donesu što prije propisi koje predviđa Osnovni zakon o šumama kao i propisi o stručnoj spremi i praksi osoba koje mogu izrađivati investicijsku teh1. Žiro račun kod banke — 100 2. Blagajna — 110 3. Kupci — 120 ničku dokumentaciju u oblasti šumarstva i drvarske industrije, — u ananimnoj anketi o pravilnom prihvatu mladih stručnjaka, — u nastojanju da se putem natječaja dođe do članaka iz prakse za Šumarski list u cilju razmjene praktičnih iskustava i boljih rješenja pojedinih problema, — u donošenju odluke da se štampa djelo ing. Josipa Š afa r a: »Biološki i ekonomski temelji uzgajanja šuma«, — u redovnom štampanju »Šumarskog lista «. Upravni odbor posebno se bavio i tražio rješenja za saradnju Saveza sa šumarskim društvima, koja bi pridonijela većoj društvenoj aktivnosti. Isto tako poklonjena je velika pažnja organizacijskom pitanju, koje je dobilo poseban značaj u vezi osnivanja novih društveno-političkh zajednica i utvrđivanja šumsko-privrodnih područja. Zbog posebnog značaja ova dva pitanja stavljena su u dnevni red ovog Plenuma kao posebna tačka. Na svim sjednicama upravnog odbora u proteklom periodu tražila su se rješenja da se dobiju sve ili bar najnužniji dio prostorija, što su u vlasništvu Saveza. Do zasjedanja ovog Plenuma nije se uspjelo riješiti ovo pitanje na najpovoljniji način, ali ima izgleda da se dođe do rješenja koje bi za dogledno vrijeme moglo biti zadovoljavajuće za Savez. Pošto se na dnevnom redu kao posebna tačka nalazi završni račun za 1962. g., koji obuhvaća i financijsko poslovanje od III plenuma do konca 1962. god., to je blagajnik iznio osnovne podatke financijskog poslovanja Saveza za vrijeme od 1. I do 30. V 1963. god. sa stanjem n& dan 30. V 1963. god., kako sijedi: 9,846 473.- din. 9. 262.1,492 239.4. Ostala potraživanja (za separate) — 130 26. 910.5. Dobavljači — 220 6. Ostale razne Obaveze — 27 7. Materijalni rashodi — 40 8. Usluge — 41 9. Troškov: reprezentacije — 420 10. Putni troškovi uprave — 430 11. Putni troškovi članova upravnog 12. Autorski honorar Šumarskog lista 13. Zaliha knjiga — 660 14. Zaliha tiskanica — 661 15. Fond osnovnih sredstava — 900/1 16. Fond obrtnih sredstava — 900/3 17. Fond za investicije — 900´4 368. 000.1.585. 280.132. 188.919. 628.90. 728.84. 087,odbora 431 24. 624.— 435 397. 944.871. 085.6,435. 227.39,865. ,9l!6.9,000 000. 443. 870. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 69 <-- 69 --> PDF |
18. realizacija: Pretplata za Sum. list za 1963. g. — 751/2 2,037.400.— Oglasi — 751/4 200.000.« — Knjige — 76071 12,270.— Pretplata za Šum. list za ranije godine 71.570.— Tiskanice — 760/2 2,044.772.19. Ostali prihodi — 780 93.600.20. Izvanredni rashodi — 730 1.680.- Financijsko stanje je poboljšano kako u pogledu obaveze kupaca tako i obaveza prema dobavljačima. Promet s tiskanicama je normalan, a novčano nešto niži zbog slabije ili nikakve prođe nekih vrsta tiskanica, što nameće potrebu da se izvrši revizija forme i sadržaja tiskanica. Za štampanje djela ing. Josipa Š a f a r primljena je dotacija od 1,500.000 din. od Sekretarijata za šumarstvo SRH, a öd komisije za unapređenje izdavačke djelatnosti Savjeta za kulturu SRH izhođena je dotacija od 1,000.000 din. U vezi završnog računa za 1962. godinu blagajnik je saopćićo da se financijsko i materijalno poslovanje počam od 1. I 1962. godine vrši prema kontnom planu samostalnih ustanova i privrednih organizacija, koji je prilagođen poslovnim odnosima društvene organizacije kao što je naš Savez i koji omogućava bolj; uvid i analizu poslovanja. U šumarskom listu, broj 5—6/1963. objelodanjena je realizacija proračuna prihoda i rashoda za 1962. godinu, prijedlog raspodjele viška prihoda nad rashodima i Iprijedlog bilance sa stanjem na dan 31. XII 1962. godine. Na 12. sjednici Upravnog odbora SŠD Hrvatske od 19. travnja 1963. godine prilikom razmatranja prijedloga završnog računa za 1962. godinu zaključeno je. da se u prijedlogu raspodjele viška prihoda nad rashodima izvrše izmjene u neraspoređenim sredstvima i u fondu za nagrađivanje. Primjenivši taj zaključak raspodjela viška prihoda nad rashod´ma predložena je kako slijedi: 1. Neraspoređena sredstva kao prihod 1963, godine 3,331.000 din 2. Fond obrtnih sredstava 738.827 „ 3. Fond za nagrade 300.000 „ 4. Fond za investicije 443.870 „ ukupno: 4,813.697 din Prednja izmjena u prijedlogu raspodjele viška prihoda nad rashodima nije povlačila izmjenu bilance sa stanjem na dan 31. XII 1962. godine. Ukupna vrije dnost aktive i pasive iznaša 56,135.062.din., a u pasivi je došlo do izmjene dviju stavaka na taj način, što je jedna smanjena a druga povećaćna za 600.000 dinara i to: — fond za nagrade smanjen je od 903.278 na 303.278 dinara, — višak prihoda iz 1962. godine od 2,731.000 na 3,331.000 dinara, Blagajnik je dao obrazloženja za veća odstupanja u realizaciji planiranih prihoda i rashoda i to: — prihod od članarine i upisnine ostvaren je manje za 125.694 din. jer Savez nije ´inzistirao, da šumarska društva uplaćuju Savezu dio tog prihoda, koji je predviđen Odlukom o financiranju organizacija IT, — prihod od oglašavanja u Šumarskom listu ostvaren je više za 740.000 dinara jer su šumska gospodarstva u mnogo većoj mjeri koristila naše glasilo za svoje potrebe nego se je to predviđalo, — prihod od društvene dvorane ostvaren je manje za 112.390 dinara, jer je predviđeno kor šćenje dvorane od Exportdrva, Zagreb, za njegovu izložbu u vrijeme jesenskog velesajma nije realizirano, — prihod od publikacija ostvaren je više za 1,640.521. dinar, a odnosi se na publikaciju Osnovnog i republičkog zakona o šumama džepnog formata i na tiskanice, — predviđena dotacija od SITH u iznosu od 1,000.000 dinara kao pomoć za veću aktivnost društvenih stručnih organizacija nje ostvarena, jer SITH nije raspolagao sredstvima za ovu svrhu, — ukupni prihodi ostvareni su više za 2,100.680 din. ako se ne uzme u Obzir neostvarena dotacija od 1,000.000 din. i ovaj višak prihoda uglavnom se odnosi na stavke oglašavanja i publikacija, — uštede na rashodima za popravke od 410.935 dinara i za nabavu inventar." od 767.850 dinara nastale su zbog toga. što nije nabavljen inventar za prostorije, što stu vlasništvo Saveza, a za koje se je opravdano predviđalo da će biti primljene u posjed. 323 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— uštede na rashodima za autorske honorare i štampanje Šumarskog lista od 659.925 din. nastale su, jer je Šumarski list štampan samo u dvobrojima, — troškovi poštarine za otpremu Šumarskog lista i tiskanice veći su za 135.963 din, jer su tiskanice otpremljene u većoj, količini nego le je bilo predviđeno, — ušteda na publikacijama od 1,538.337 din. nastala je, što je za ovu djelatnost planirano više nego se je moglo ostvariti. Predsjednik nadzornog odbora ing. P. Dragišić pročitao je izvještaj o pregledu blagajničkog poslovanja za posljednja tri mjeseca 1962. godine te o završnom računu za 1962. godinu. Izvještaj nadzornog odbora o blagajničkom poslovanju za prvih 9 mjeseci 1962. godine podnesen je i usvojen od III plenuma SŠDH. Izvještajem nadzornog odbora o blagajničkom poslovanju za posljednja tri mjeseca 1962. godine konstantirano je slijedeće: — svi primici i izdaci baziraju na likvidnim dokumentima, — manji propusti koji su se sastojali u tome što uz neke putne račune nisu priloženi izvještaji i specifikacija kilometraže osobnog automobila, otklonjeni su, — u 1962. godini novčana su sredstva korišćena namjenski, — u realizaciji proračuna prihoda i rashoda za 1962. godinu došlo je do stanovitih neznatnih odstupanja, što je posljedica planiranja. izvještajem nadzornog odbora o završnom računu za 1962. godinu kanstatirano je slijedeće: — prihodi su ostvareni u iznosu od 15,903.680 odnosno više za 1,100.680 dinara. Prihodi od članarine i upisnine jako su podbacili i ostvareni su od predviđenih 150.000 dinara samo 24.306 dinara, što ukazuje na slab rad kotarskih šumarskih društava i na pomanjkanje društvene svijesti njenih članova. Prihodi od društvene dvorane podbacili su za 112.390 dinara. Prihodi od oglašavanja u Šumarskom listu ostvareni su više za 740.000 din., a od publikacija za 1,640.521 din. U ukupnim prihodima nalazi se i višak prihoda iz 1931. godine, koji je planiran sa 3,745.954 a ostvaren sa 3,750.026 dinara. —i rashodi su osivarni sa 11,089.983 dinara manje za 3,713.017 dinara. Kod osobnih rashoda došlo je do neznatnog premašaja od 23.277 dinara kao posljedica nadošlih povećanja osobnih dohodaka. Zna tna ušteda izvršena je kod honorara, vanjskih saradnika u iznosu od 98.461 dinara. U operativnim rashodima postignuta je znatna ušteda od 1,802.374 din, a najviše na stavki za nabavu inventara od 762.850 dinara, za ´koju možda nije trebalo planirati sredstva, kad inventar nije nabavljen. Ostvareni putni troškovi uprave sa 460.561 dinara od planiranih 500.000 din. učestvuju u ostvarenim operativnim rashodima sa 21lil/o. Tom učešću i utrošku razlog su česta i iznenadna pozivanja i putovanja članova uprave. — kod funkcionalnih rashoda došlo je do znatno manje realizacije od plana na stavkama: štampanje Šumarskog lista, autorski honorari za Šum. list i publikacije. Bilo bi poželjno da se ove stavke realiziraju u cjelosti. — raspodjela viška prihoda nad rashodima u fond obrtnih sredstava, u fond za nagrade i u fond za investicije izvršena je realno. Neraspoređena sredstva od 3,311.000 dinara tretiraju se kao prihod u 1963. godini. Ova sredstva ne bi trebalo planirati kao prihod u 1963. godini i to zato, da bi se dobila realna slika ostvarenja prihoda planiranih za 1963. godinu. — u bilansi sa stanjem na dan 31. XII 1962. godine aktiva i pasiva iznašaju 56,135.062 dinara, — stanje gotovine po blagajničkom dnevniku na dan 31. XII 1962. godine iznosilo je 3.774 dinara, a na žiro-računu kod Narodne banke filijale 400-21 na dan 31. XII 1962. godine 8,628.558 dinara. — financijsko poslovanje odvijalo se je u okviru odobrenog proračuna prihoda i rashoda za 1962. godinu. Nije bilo nikakovih posebnih izdataka van odobrenog proračuna niti odstupanja od predviđenih prihoda i rashoda, — za sve prihode i rashode postoje potrebni dokumenti. Na temelju izloženog nadzorni odbor je predložio Plenumu, da odobri završni račun za 1962. godinu kao i blagajničko poslovanje za posljednja tri mjeseca 1962. godine. Ađ 4. Pošto su podneseni svi izvještaji i osnovni podaci završnog računa za 1962. godinu sa obrazloženjima, v. d. predsjednika otvara diskusiju s molbom, da ista bude što konkretnija, da se bez ustručavanja iznesu primjedbe na rad, jer će samo na taj način biti pružena pomoć i direktiva za budući rad Saveza. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 71 <-- 71 --> PDF |
U diskusiji u sažetom opsegu izneseno je slijedeće: Ing. B. Der et a: Postavlja pitanje, kada će se održati jugoslavensko savjetovanje o naučnoistraživačkoj službi, da li je Savez svoje stavove odnosno stavove njegove komisije za naučnoistražrvački! rad pravovremeno poslao Savezu ITŠIDJ te šta je Savez poduzeo u vezi problematike stručnog školstva. Ing. J. Lipovščak: Povodom predstavke predstvnika šumarskih škola u Delnicarna, Karlovcu i Splitu u kojoj je izložena problematika i zabrinjavajuće stanje tih škola, smatra da bi komisija Saveza za kadrove i školstvo trebala da se još u toku srpnja pozabavi ovim pitanjem. Ovo tim više, što se o ovim pitanjima već raspravlja u kotarevima i što nije vjerovatno da će se fininciranje ovih škola moći rješiti samo sredstvima komune, Ing. I. M r z 1 j a k: Smatra da ne postoji prezasićenost u stručnim kadrovima i da se poteškoća nalazi u prihvaćanju mladih stručnjaka kao i u tome, što nije uveden pripravni staž. O pitanju financiranja šumarskih škola stoji na stanovištu, da bi to trebalo da snose privredne organizacije šumarstva i drvne industrije. Na taj način bi operativa mogla neposrednije pridonijeti da nastavni plan odgovara1 njenim potrebama. U Karlovcu se pokušava da komuna i kotarska privredna komora zajedno rješe pitanje financiranja šumarske škole u Karlovcu. Ing. B. H rib 1 j an: Na kongresu Sindikata radnika industrije drva i šumarstva Jugoslavije konstatirano je da su primanja stručnjaka ovih privrednih grana izjednačena sa polukvalificiranim i kvalificiranim radnicima, što izaziva razne negativne pojave. Stoga je potrebno da se u općem interesu reguliraju kaiko dužnosti i prava stručnjaka prema zajeđn´ci tako i obratno. Ing. V. Spol jarić: Primjećuje, da u izvještaju o radu Saveza nije dovoljno iznijeto o radu šumarskih društava-. Na godišnjoj skupštini Š. D. u Slav. Brodu raspravljano je o nekim problemima kao o integraciji drvne industrije, o novim metodama plantažiranja, o društvenom radu i si. Šumarsko je društvo aktivno, održava redovite sastanke i predavanja, surađuje sa DIT-om, ali nedovoljno sa Savezom ŠDH. Šumarske se škole suviše zatvaraju u komunalne okvire. Šumarska škola u Karlovcu popunjava uglavnom kapacitet polaznicima sa svog šireg područja, pa je interes za tu školu na ostalim područjima smanjen. Ing. B. Čop: Na postavljena pitanja diskutanata obavještava da se savezno savjetovanje o naučno-istraživačkom radu iz više razloga nije moglo do sada održati, da je na sjednici I. O. Saveza ITŠIDJ održanoj 9. do 11. VI o. g. u Nikšiću zaključeno, da se savjetovanje održi u toku rujna ove godine, jer je srpanj i kolovoz zbog godišnjih odmora nepodesan s tim da se materijali za to savjetovanje dostave svim republičkim savezima do 1. VII o. g. Za ovo savjetovanje republički savezi odredit će svog predstavnika i preložiti privredne i naučne organizacije koje treba da učestvuju u radu ovog savjetovanja O pitanju stručnog školstva i kadrova naš Savez će razmotriti prijedloge svoje komisije i zauzeti svoje stavove, pa ih izložiti organima nadležnim za rješavanje tog važnog pitanja. Ovo pitanje ne odnosi se na srednje stručne škole nego i na fakultete, na kojima se uz postojeće otvaraju novi odjeli bez prethodne solidne studije i argumentacije. Dosadašnje stanje stručnog školstva može u perspektivi dovesti do težih uvjeta za zaposlenje mladih stručnja ka. O položaju i rasporedu kadrova u privrednim organizacijama šumarstva i drvne industrije raspravljano je na navedenoj sjednici u Nikšiću, a na osnovu referata Saveza ITiŠID Bosne i Hercegovine. U ovom referatu na osnovu prikupljenih podataka konstatovano je ,da nisu rijetki slučajevi nepravilnog tretiranja i raspoređivanja, zapostavljanja i neracionalnog korišćenja stručnih kadrova. Zaključeno je u Nikšiću da i ostali republički savezi prikupe podatke o položaju i rasporedu stručnih kadrova, kako bi se dokumentovano moglo ukazati na negativne pojave i od nadležnih faktora zatražiti da se takve pojave onemoguće. U toku je akcija, da se anonimnom anketom prikupe podaci o prihvatu mladih stručnjaka, ali se dosad nije naišlo na dovoljno razumijevanja za ovo važno kadrovsko pitanje. Apelira na sve prisutne, da što prije završe ovo anketiranje, kako bi se podaci mogli srediti, analiz´rati i ukazati na suštinu ovog problema. Pošto je diskusija završena, v. d. predsjednika stavio je na usvajanje i odobravanje izvještaja o radu Saveza i završni račun za 1962. godinu, pa je nakon glasanja konstatovano da su izvještaji i završni račun jednoglasno usvojeni i odobreni. 325 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Atf 5. V. d. predsjednika izvjestio je da je za jesen predviđen kongres ITJ na kojem će se donijeti novi Statut ITJ. Form´ranje novih društveno-političkih zajednica - općine, kotari - prenošenje težišta društvenog, političkog i privrednog zbivanja na općinu, uloga kotara kao koordinacionog tijela, suviše složena dosadanja organizaciona struktura organizacija TT, nametnula se nužnost donošenja novog (Statuta ITJ. S tim u vezi na ovom plenumu treba proanalizirati i prodiskutirati kako će se u današnjoj situaciji najbolje aktivirati društveni rad i kako će se najtje^nje povezati s privrednim zbivanjima. Imajući u vidu da je dcforo rješeno organizaciono pitanje jedan od važnih uvjeta za aktivan rad naših društava, Savez je osnovao posebnu komisiju, koja je prostudirala to pitanje i predložila upravnom odboru svoja mišljenja. Na osnovu prijedloga te komisije upravni odbor je zauzeo o tome stavove, koje će izložiti ing. B. Mačešić. Ing. B. Mačešić: Prije svega podsjeća na dosadanju organizacionu strukturu u horizontalnoj i vertikalnoj liniji organizacija IT sa suviše mnogo posrednih i neposrednih transmisija, što nije zadovoljavalo. Vodeći računa da naš društveno-političfci i privredni sistem postavlja da je općina društveno politička zajednica, na čijem se području rješavaju svi problemi, to je Savez o organizacionom pitanju zauzeo slijedeća stanovišta: 1. U svakoj opć´ni, ako za to postoje uvjeti, potrebno je osnovati DIT, ukoliko već nije osnovan. Osnivanje DIT-a proizlazi iz potrebe, da na području općine društvena organizacija sagledava i pomaže ravnomjerni razvoj i unapređenje privrede. 2. Radi li na području jedne općine najmanje 15 stručnjaka iste struke (šumarstvo i drvna industrija tretira se kao ista struka),tada treba radi razvoja i unapređenja te struke omogućiti da se osnuje i općinsko stručno društvo. Ako na području jedne općine radi manje od 15, a više od 5 stručnjaka iste struke, tada se osniva stručna sekcija općinskog DIT-a. Minimalni broj od 15 stručnjaka za osnivanje općinskog stručnog društva proizlazi iz saveznih propisa o Udruž;vanju i zborovima, po kojima upravni odbor jednog društva mora imati najmanje 8 članova. Pribroji li se tome 3 člana nadzor nog odbora i suda časti, to je za osnivanje potreban navedeni minimalni broj članova. Prema važećem Statutu SIT, za područja općina nisu predviđena stručna društva nego samo podružnice. 3. Ako na području jedne općine ne postoji ili nema uvjeta da se osnuje općinski DIT, stručnjaci šumarstva i drvne industrije sa područja te općine učlani t će se u DIT odnosno u stručno društvo susjedne općine, s kojom su vezane privredno i organizaciono. 4. Stručno društvo općine član je opć nskog DIT-a. 5. Namjesto DIT-a kotara postojao bi koordinacioni odbor DIT-a, kojeg sačinjavaju delegati općinskih DIT-ova. Taj odbor ne bi imao karatker društva, pa se zbog toga ne bi ni registrirao kao društvo. Najviši organ tog odbora DIT-a birao bi osim najnužnijih funkcionera i predsj´ednika komisije za. svaku struku. Problemi jedne struke rješavali bi se putem stručne komisije, čiji dok bi se opć; problemi rješavali u punom sastavu koordinacionog odbora. 6. U republikama osim Saveza IT potrebni su i stručni Savezi, koji bi imali .neposrednu vezu sa stručn´m društvima odnosno sa stručn´m sekcijama DIT-a. 7. Članarina bi se plaćala općinskom DIT-u odnosno stručnim društvima, ako su osnovana. Raspodjela članarine vršila bi se srazmjerno broju članova na stručne sekcije odnosno na stručna društva. Savezi TT i stručni savezi sredstva potrebna za rad osigurali bi iz drugih izvora. Stručna društva aktivno bi sarađivala kako sa DIT-om tako i sa reputoličk´m stručnim savezima. Na prednji prijedlog o organizacionim pitanjima i saradnji osvrnuli su se iscrpno diskutanti i iznijeli svoja mišljenja, koja se donose u sažetom opsegu. I n g. V. S p o 1 j a r i ć: Slaže se sa prijedlogom Saveza i predlaže da se društvo ne zove općinsko nego samo Šumarsko društvo iz razloga, što na području nekih općina ne će biti dovoljno članova za osnivanje društva, pa će se stručnjaci okupljati tamo, gdje im to organizaciono najbolje odgovara. Za primjer navod: da se u Slav. Brodu Okupljaju stručnjaci i sa područja Bos. Broda, dakle iz susjedne republike, pa je, stoga, opravdan naziv Šumarsko društvo, Slav. Brod. Ing. Z. Zemčak: Predlaže da se organizacija IT podesi analogno kao što je to kod lovačkih organizacija, pa zagovara |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 73 <-- 73 --> PDF |
osnivanje općinskog saveza šumarskih društava. Navodi da na području kotara Bjelovar ima 11 općina, od kojih mogu 3 do 4 udružene sačnjavati općinski savez. Nije za osn:vanje kotarskog koordinacionog odbora. I n g. B. Mačešić: U vezi prednjeg mišljenja obrazlaže, da bi veza stručnih društava općine bila neposredna .sa republičkim stručnim savezom mimo koordinacionog odbora, koji bi se po potrebi sastajao možda 1—2 puta godišnje i to u slučajevima, kada se bude radilo o problemima većeg odnosno kotarskog područja. I n g. M. Unukić: Navodi da je u Slav. Požegi upravo reorganizirano bivše kotarsko u šumarsko društvo općine te da se slaže s prijedlogom Saveza o organizacionoj strukturi. Smatra da je potrebno kotarsko koordinaciono tijelo radi razmatranja problema s aspekta kotara. I n g. B. Jindra: Zastupa mišljenje da je umjesto kotarskog društva bolje rješenje koordinacioni odbor i to baš zbog problema drvarske ndustrije. Ing. J. Harapin: Dosadanja kotarska šumarska društva okupljala su veći broj stručnjaka i upravo zbog toga su mogla o problem ma zauzimati jedinstvene stavove za veća područja nego je općinsko. Ta preimućstva ne bi imala općinska šumarska društva. Zbog toga se zalaže da na području kotara -Sisak djeluju i nadalje dosadanja dva šumarska društva u Kutini i Sisku, koja će programe svog rada izvršavati uz znanje i saradnju DIT-a. Zt\ kotarski DÜT mišljenja je da nema neku važnu funkciju. Ing. I. Mr zil jak: Izvještava da je prije kratkog vremena osnovano za kotar Karlovac šumarsko društvo, u kojem je učlanjeno 90 inženjera i 167 tehničara, od čega 50"Vo iz drvne industrije. Smatra da će ovo društvo povezano s kotarskom privrednom komorom uživati veći autoritet i da će njegovi stavovi biti uvažavani nego je to bio slučaj sa sitnim društvima kao što su Gospić i Ogulin. Često se dobri prijedlozi sitnih društava nisu uvažavali niti su tražena njihova mišljenja za krupna investiranja kao na primjer za podizanje tvornice celuloze u Plaskom. S ovim stavom saglasan je i DIT. Ing. B. Arbanas: Slaže se sa izlaganjem ing. I. Mrzljaka o organizacionim pitanjima. Kotarska šumarska društva okupljajući veći broj stručnjaka iz više privrednih organizacija bit će u situaciji da uspješnije i jednostavnije pomažu u rje šavanju stručnih problema i pitanja plantažiranja. Ing. B. H r i b 1 j a n>: Slaže se za aktiviranje ´društvenog rada u općinama. Ing. B. Mačešić:. U vezi diskusije ing. I. Mrzljaka smatra da je dobro postavljeno i da je postojao stanoviti oprez u pogledu navedenog investiranja. U konkretnom slučaju nije pitanje struka koja bi inače mogla spriječiti privredne anomalije. Zbog toga se mimo struke kao društvene snage ne smije prelaziti. U tu svrhu potrebna je baš što čvršća društvena organizacija. Mišljenja je da šumarsko društvo kotara Karlovac treba da nesmetano i aktivno radi. Ako budući statut SITJ bude predviđao organizacione oblike, koji će bolje odgovarati razvoju i napretku općina, ne će predstavljati nikakav problem da se u tom smislu izvrši eventualna reorganizacija. Ing . B. Cop: Na osnovu dosadanje diskusije konstatovao je da postoje dva mišljenja i to: — osnivanje šumarskih društava u pravilu u sjedištima općina, koja bi bila direktno povezana sa stručnim republičkim savezima, i — osnivanje kotarskih šumarskih društava sa podružnicama u općinama. Osvrnuo se je na prijedlog ing. I. Mrzljaka i obrazlož´o da aktivnost društva treba da dođe do punog izražaja prvenstveno u općini, gdje se odvijaju privredna zbivanja i gdje društvo može u kratkom roku organizirati pretresanje hitnih problema. Probleme zajedničke za veća i velika područja treba rješavaiti na nivou kotara, republika i šta više na nivou federacije. Savez je koordinaciono tijelo, čija je aktivnost to veća, što je jača aktivnost na terenu. Smatra da šumarska društva neovisno od eventualnih organizacionih promjera treba da produže i pojačaju aktivnost. Pošto je završena diskusija o pitanjima organizacije i saradnje, v. d. predsjednika predložio je, da se o raspravi upozna teren, gdje se treba zalagati za onaj organizacioni oblik, koji garantira najveću aktivnost društvenih organizacije te je konstatovao da je taj prijedlog usvojen. Ari 6. V. d. predsjednika predložio je da na osnovu izvještaja i diskusije izabrana komisija formulira zaključke i smjernice, koja će biti dostavljena na teren 1 objavljeni u Šumarskom listu. Ovaj prijedlog je usvojen. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Ađ 7. Podpredsjednik ing. V. Fašai ć izvijestio je, da je n,a posljednjoj skupštini izabrani predsjednik SŠD prof, dr Milan Androi ć pismeno zamolio, da ga se razrješi dužnosti predsjednika zbog prezauzetosti kako na redovnoj tako i na ostalim dužnostima, pa je predložio da ovaj Plenum na osnovu öl. 34 Statuta izabere vršioca dužnosti predsjednika za razdoblje do slijedeće redovne godišnje skupštine. Ujedno je predložio za vršioca dužnosti predsjednika ing. B. Čopa, koji već par mjeseci tu dužnost uspješno obavlja, što Plenum aklamacijom usvaja. Ing. B. Čo p zahvalio se je na izboru s tim da će se zalagati za što uspješniji rad Saveza, što je moguće postići zalaganjem sveg članstva, a napose članstva i organizacija na terenu. Ad 8. Tajni k je apelirao na sve prisutne da se u svojoj društvenoj i privrednoj organizaciji založe, kako bi natječaj objavljen u Šumarskom listu za članke iz prakse uspjeo, da privredne organizacije šumarstva i drvne industrije što više koriste Šumarski list za oglašavanje i da porade da anonimna anketa o prihvatu mladih stručnjaka bude u najkraćem roku završena. Pošto je dnevni red plenuma iscrpljen, v. d. predsjednika zahvalio se je učesnicima na odazivu i učešću u radu i zaključio zasjedanje. Predviđena posjeta Zavodu za četinjače u Jastrebarskom obavljena je u toku pcpodneva. Zavod je posjetilo 20 učesnika Plenuma. Direktor zavoda i njegovi saradniei pružili su posjetiocima detaljan uvid u dosadašnji uspješan rad, upoznali ih sa problematikom i perspektivnim razvojem i pokazali im kako radove u velikom proizvodnom rasadniku četinjača te radove na istraživačkom objektu tako laboratorije sa savremenom opremom i mehanizaciju. Prema izraženim mišljenjima može se utvrditi da je ova posjeta bila od velike obostrane koristi. Na osnovu podnesenih izvještaja i diskusije komisija izabrana na ovom Plenumu donijela je slijedeće ZAKLJUČKE 1. Organizacija i društveni rad Do donošenja novog Statuta Saveza ITJ-e, kojim će biti određena nova orga nizaciona struktura, naše stručne društvene organ zacije, bilo kotarske ili općinske, treba da: — nastave sa pojačanim društvenim radom. Pošto se društveni rad treba da odvija u komuni kao osnovnoj organizaciji za sve vidove djelatnosti, to i težište društvenog rada za sve društvene organizacije kod rješavanja problema koji su bitni za razvoj komune, treba da bude usredotočeno u komuni; — organizaciono otouhavte t. j . učlane sve one šumarske inženjere i tehničare u šumarstvu i drvnoj industriji koji su dosad iz bilo kojih razloga, ostali ne- učlanjeni, kao i one šumarske inženjere i tehničare koji su zaposleni van šumarstva i drvne industrije; — svestrano proanaliziraju i utvrde uzroke koji su doveli i do podbačaja i zastoja u društvenom radu i da na temelju toga sastave program rada i da ga dosljedno provode u djelo; — svuda tamo, gdje postoje ušlo vi da se osnuju općinska šumarska društva i da kao takva učestvuju pri rješavanju, ne samo stručnih šumarskih problema u komuni, nego i svih problema koji su važni za razvoj ´komuna. 2. Veza sa Republičkim Savezom i ostalim organizacijama Radi jače i bolje povezanosti sa Republičkim Savezom naše kotarske ili općinske organizacije, treba da: — na osnovu donesenog programa rada zatraže od Saveza svaku stručnu pomoć, koja im bude potrebna bilo za vršenje programskih radova, bilo za jaču aktivizaciju društvenog rada. U tu svrhu — da se pojača veza između Saveza šumarskih društava Hrvatske koja dosad nije bila dovoljno efikasna — potrebno je, da naše područne organizacije pravovremeno zatraže od Saveza svaku stručnu pomoć i materijal bilo da se radi: o stručnim predavanjima, savjetovanjima, ekspertizama, seminar´ma, stručnim ekskurzija.ma, filmskim projekcijama i td. — podržavaju što tješnju vezu sa područnim stručnim ustanovama i ogranizacijama (komorom, poslovnim udruženjem), organima narodne vlasti, političkim organizacijama, prosvjetnim ustanovama — školama radi popularizacije struke i propagande u omladinskim redovima; — pruže svaku pomoć društvu lugara SRH-e pri rješavanju njihovih društve |