DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 37 <-- 37 --> PDF |
MOGUĆNOST RENTABILNOG UZGAJANJA TOPOLOVOG CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA Ing. IVAN OŠTRIĆ i Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog drva tanjih di menzija često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima. Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće subjektivnih gledišta. Jedni u kalkulacijama računaju previsoke troškove osnivanja kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Ostavljajući po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili vrbe moglo rentabilno uzgajati. Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo ovisi od slijedećih elemenata: 1. Nabava zemljišta, 2. Priprema i obrada zemljišta, 3. Nabava sadnog materijala, 4. Sadnja i njega u prvim godinama, 5. Izdaci za sječu, makljanje i transport, 6. Upravni i ostali troškovi. Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se sprovodi u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučajevima zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slučaju, izdaci za pripremu i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slučaju obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će od izražaja tek za nekoliko godina. Upravo radi njihove raznolikosti i različite potrebe novčanih sredstava za osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve iznose sumirati i iskazati u ukupnom iznosu svedenom na jedinicu površine zemljišta, a potom sumu razdijeliti na broj posađenih sadnica. Sadnice ili buduća stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja. Prema tome, ispravno je kad velimo, da nam upravo ova stabla trebaju refundirati troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti drvne mase, uvećane za primjerni kamatnjak i eventualnu dobit. Uobičajeni kamatnjak za ovakove svrhe uzima se 3%. Sa ovim kamatnjakom prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 38 <-- 38 --> PDF |
čaju kvalitetnijeg zemljišta i racionalnije agrotehnike postići će se i bolji prirast za isti vremenski period kao i obratno. U našem primjeru uzet je broj sadnica na 1 ha 1100 kom., što odgovara razmaku sadnje 3X3 m. Elementi ekonomičnosti navedeni pod red. brojem 5 i 6 mogu se također radi pojednostavljenja svesti u ukupnom iznosu na gotov proizvod, t. j . na 1 prm celuloznog drva. Uzimajući u obzir prosječne cijene radova za primjernu lokaciju, ovi troškovi bi za 1 prm celuloznog drva u brutto iznosu mogli iznositi: ´ a) Sječa i izrada . . . . . . . . /. . . . 500 b) Makljanje i guljenje u prosjeku 600 c) Transport od šume do željezničke stanice , 1.500 d) Ostalo (utovar, uprava i si.) . 400 Ukupno dinara 3.000 Današnja nabavna cijena za topolovo celulozno drvo fco vagon iznosi Din 5.500—6.000 po 1 prm. To znači, da bi cijena za 1 prm celuloznog drva u stojećem stablu za primjernu lokaciju mogla iznositi: 5.750—3.000 = 2.750 dinara. Pretpostavi li se, da bi se sječa stabala — bilo radi prorede, bilo radi čiste sječe — trebala obavljati u vrijeme kada tek 10 posječenih stabala daje drvnu masu 1 prostornog metra celuloznog drva, onda bi njihova prolongirana troškovna i granična vrijednost u ovom slučaju iznosila također 2.750 dinara, ili za 1 stablo 275 dinara. U našem primjeru ova troškovna vrijednost bila bi granična, jer stoji na granici rentabiliteta. Za različite visine početnih troškova ulaganja, sa njihovim 3%-tnim ukamaćivanjem kroz 6—20 godina, granične vrijednosti stabla iz primjerne lokacije štampane su u priležećoj tabeli krupnim brojkama. Dimenzije prosječnog stabla bile bi: prsni promjer 16 cm, visina 11 m = = 0,11 m3 cei. drva sa korom, što bi odgovaralo 0,1 prm bez kore. Iz dosadanjih zapažanja je poznato, da se taj prirast može očekivati i na slabijim tlima, ako ne za 6, a ona za 8 godina sigurno. Pregled ukamaćivanja troškova (vrijednosti za 1 sadnicu u vremenu od 6—20 godina Ukupni Prolongirana trošk. vrijednost sadnice sa 3l0/o ukamaćivanja početni Početna nakon godine troškovi troškovna 6 7 8 10 12 14 16´ 18 20 ulaganja vrijednost Faktor na 1 ha. 1 sadnice 1,1941 1.2299 1,2668 1,3439 1.4258 1,5126 1,6017 1,7040 1,8061 100.000 91 108 111 115 122 130 138 146 155 164 125.000 150.000 175.000 200.000 225.000 250.000 118 137 159 182 204 227 141 164 190 218 244 270 145 168 196 224 251 278 150 173 202 230 258 287 159 184 214 245 274 305 168 195 227 260 290 324 178 207 240 276 308 344 189 219 254 292 326 364 200 233 270 310 347 386 210 247 286 328 368 410 275.000 250 300 308 316 336 357 378 400 425 450 300.000 273 326 336 346 368 390 414 437 465 492 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Ako smo na primjer u našem slučaju investirali po 1 ha ukupno 150.000 dinara početnih troškova, a uz pretpostavku da će prosjek posječenih stabala tek u osmoj godini postići navedene dimenzije i dati 1 prm cei. drva. onda bi troškovna vrijednost jednog takovog stabla iznosila 173 dinara ili za 10 njih 1.730 dinara. Budući da se drvna masa ovih 10 stabala u konkretnoj lokaciji može unovčiti sa 2.750 dinara, znači, da bi dobit na stablima, odnosno na 1 prm cei. drva iznosila 2.750 — 1.730 = 1.020 dinara. Iz ove tabele se razabire i to, da u slučaju slabijeg prirasta, t. j . na slabijim tlima treba biti na oprezu u pogledu visine ulaganja, jer sa visinom ulaganja proporcionalno raste i ukamaćivanje uloženih sredstava, odnosno troškovna vrijednost stabala. Isto tako se razabire, da se rentira svako povećanje troškova ulaganja, koji bi imali za. posljedicu poboljšanje kvaliteta zemljišta, a s tim u vezi povećanje prirasta drvne mase. U svakom slučaju pri uzgajanju topola potrebno je strogo voditi računa o odnosu između uloženih sredstava i koristi, t. j . da prirast drvne mase raste brže od kamatnjaka. U protivnom se vrlo brzo ulazi u gubitak, ukoliko korisna drvna masa ne prirašćuje brže od ukamaćivanja početne troškovne vrijednosti i naknadnih troškova. Eventualno visoka početna ulaganja za osposobljenje i pripremu zemljišta, a u interesu rentabilnog uzgajanja, morala bi se amortizirati kroz dulji period od jedne ophodnje. Samo usputno se skreće pažnja, da u slučaju sadnje s većim razmacima (6 X 6 ih 270 stabala po ha) i istog početnog ulaganja (150.000 dinara) prolongirana troškovna vrijednost takovog stabla iznosi za: 6 godina Din 664.— 7 „ „ 685.— 8 „ „ 705.— 10 „ „ 74S.— U slučaju većeg početnog ulaganja ovi iznosi su još i veći. Ove brojke ukazuju, da u slučaju sječe iz bilo kojih razloga takova stabla rijetko kada mogu pokriti svojom drvnom masom u kvaliteti cei. drva otpadajuće troškove sadnje uz današnje cijene ovog sortimenta. Što će se cei. drvo uzgojeno u tako rijetkim nasadima ipak prodavati po nižoj cijeni od stvarnih troškova njegove proizvodnje, to će se ova razlika pokriti iz drugih vrednijih i krupnijih sortimenata, kojima se dakle i iz financijskih razloga mora davati prednost pri uzgajanju. Odatle i proizlazi stalna težnja uzgajača za povećanjem cijena manje vrijednim sortimentima, pa i cei. drvu. Kako je poznato u posljednjih 10´—15 godina, osjetljivije su se povećale cijene za prostorno drvo, napose za celulozno, nego li za ostalu tehničku oblovinu. Ukoliko se sa daljnjim povećanjem cijena ne bi uspijevalo, moglo bi se jednog dana dogoditi isto, što se već danas događa sa ogrijevnim drvom slabije kvalitete. Uzgajači ga uopće ne izrađuju i ne dopremaju na tržište, već ga ostavljaju u sječini, jer im prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje. Budući da se uzgajači pozivaju na princip privrednog računa, i jer na taj način uzgojeno cei. drvo stoji ispod granice rentabiliteta, može se jednoga dana postaviti i zahtjev, da im potrošači u cijelosti podmire troškove proizvodnje ovoga sortimenta. ukoliko žele da se iznosi na tržište. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Istina, postoji mogućnost, da na taj način uzgajanim stablima snizi troškovna vrijednost međurednim uzgajanjem poljoprivrednih kultura. Ovo samo u slučaju, ako zemljište nije podvodno, poplavno ili već iscrpljeno. Korištenjem zemljišta odvojenog za maksimalnu proizvodnju drvne mase, lakše se shvaća težnja uzgajača da uzgajanje poljoprivrednih proizvoda bude što rentabilnije — ostvarena dobit se dijeli i koristi odmah — a rentabilnost drvnih proizvoda, koja će se očitovati tek u budućnosti — kako ispadne. U konkretnom primjeru iskazana dobit po 1 prm celuloznog drva ukazuje na mogućnost pokrića i većih troškova ulaganja, kao i ostalih naknadnih troškova u slučaju nerealnih ili optimističkih pretpostavki. Poduzimanjem mjera racionalizacije od osnivanja topolika pa sve do dovoza celuloznog drva na »sjekirostroj« radi usitnjavanja, postoji još niz mogućnosti za sniženje troškova ovoj sirovim. Evo ih samo nekoliko: 1. Osnivanje topolika reznicama umjesto sadnicama, gdje god to terenske prilike dozvoljavaju — razumije se u poorano i priređeno zemljište. Ovakovim načinom sadnje se mogu osjetljivo sniziti početni troškovi, koji su od naročitog značenja u slučaju većeg broja sadnica po hektaru. Nije na odmet niti postizavanje jednogodišnjeg prirasta, koji se inače gubi sa presađivanjem, kako u rasadniku tako i nä terenu. Dovoljan broj izbojaka omogućuje jeftiniji način selekcioniranja budućih kvalitetnih stabala od selekcioniranja presađivanjem u rasadnicima. 2. Isporukom celuloznog drva u duljim komadima od 1 m, postoji mogućnost za sniženje troškova izrade, pretovara i drugih manipulacija od šume do tvornice. 3. Odstranjivanjem kore i lika u vrijeme kolanja sokova u drvu. moguće je sniziti troškove makljanja. 4. Direktan transport drva kamionima iz obližnjeg područja u tvornicu, umjesto najprije na željezničku stanicu i potom opet u tvornicu, ne samo da bi se snizilo troškove transporta, već bi ovakova mjera imala za posljedicu još nekoliko koristi, kao na primjer: a) ravnomjernija doprema drva na skladište, čime bi se izbjeglo plaćanje željezničke vozarine za nagomilane vagone, b) smanjenje troškova uskladištenja, c) potreba manjih obrtnih sredstava za prelazne zalihe, d) stabilizacija određenog broja radne snage na skladištu drva. 5. Iz topolika na domaku tvornice postoji mogućnost isporuke celulozong drva poželjne vlažnosti (20—30%) u kojem slučaju se povisuje postotak iskorišcenja u odnosu na presuho drvo (ispod 20%) ili što je još nepovoljnije, oblice i cjepanice nejednolične vlage, koje prispijevaju sa raznih strana. 6. Uzgajanjem topola za proizvodnju celuloznog drva u gušćem sklopu i u deblovini, umjesto u krošnjama rijetko sađenih stabala, povećava se njegov kvalitet. Prema postojećim dokumentacijama, ovakovo drvo iz deblovine ne samo da ima veći postotak iskorišćenja preradbom u celulozna vlakna, već su ova vlakna u prosjeku dulja od vlakanaca iz drva za celulozu dobivenog iz grana. 294 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Osim navedenog — tvornicama celuloze i papira više odgovara drvo uskih godova, dakle i sporijeg rasta od drveta širokih godova, tj. isforsiranog i veli- Tcog prirasta. Ovo posljednje je uporabi vi je za sve druge drvo-prerađivačke industrije, nego li za industriju celuloze i papira. Ovoj industriji je potrebnija težina od volumena drvne mase. To znači, da pri uzgajanju sirovine za ovu industriju treba više koristiti faktor vrijeme, koji je u konkretnom t slučaju besplatan, od skupocjenih faktora rada i novčanih sredstava. Sto znači makar i djelomično sniženje nabavne cijene sirovine, koja u strukturi troškova proizvodnje celuloznog vlakna učestvuje sa 69% i potom opet u strukturi proizvodnje papira sa 40%, nije teško izračunati novčani efekat. Neki troškovi proizvodnje papira povećavati će se po svoj prilici iz godine u godinu. Ovom povećanju doprinijeti će djelomično i naša želja za povećanjem ličnih dohodaka. U borbi za tržište, bilo domaće ili strano, veću konkurenciju će moći izdržati i veće dohotke će moći postizavati onaj kolektiv, koji će biti u mogućnosti da pored drugih prednosti prerađuju jeftiniju i kvalitetniju sirovinu. Rentabilno uzgajanje celuloznog drva u namjenskim plantažama i intenzivnim kulturama omogućeno je dakle već u prvoj ophodnji. Rentabilnost bi se još više povećala u drugoj ophodnji sječom na panj ili kotličanjem, kada bi u cijelosti otpali troškovi sadnje i sadnica. Radi toga je poželjno ispitivanje, koje se vrsti topola dobro pomlađuju na taj način. U tom bi slučaju došlo do punog izražaja svojstvo »mladenačkog prirasta* drveća, kao i koristi od već razvijenog žiljnog sistema. Uzgajanjem celuloznog drva u namjenskim topolicima — barem za vrijeme dok traje vakuum na istom — omogućio bi se ovoj industriji brži i nesmetan razvoj. Ujedno bi mogla dobiti kritičnu sirovinu uz povoljne uslove. LITERATURA: Dr Volkmann: Über die Rentabilität von Pappelfaserholz aus Erstdurchfostungen (Die Holzzurcht, H.112 — 1961. Ing S. Jovanović: Perspektivni plan proizvodnje celuloznog drveta. Ing D. Bura: Plantaže topola sa poljoprivrednim kulturama. Ing I. Oštrić: Namjenske plantaže za industriju papira (referat). POSSIBILITY OF REMUNERATIVE GROWING OF POPLAR PULPWOOD IN PLANTATIONS Summary- There exists the possibility to grow Poplars for pulpwood in a profitable manner. Here one should take into account that the initial and additional investments increased by the corresponding rate of interest and divided toy the number of planted, rooted cuttings per one hectare should not exceed the value at which one can .realize the wood volume of such a tree. The limiting values are presented in tabular form. The growing of Poplars for pulpwood in th´nly stooiked plantings cannot be remunerative in today´s conditions of supply under which the pulp and paper industry can acquire it. The essence in the reduction of the costs in this branch of forest industry should be concentrated in the first line on the reduction of production and supply costs of raw material. The author recommends several measures of ratioinalization and points to the advantages of pulpwood obtained from the whole tree of small dimensions of even slower growth rate than the pulpwood obtained from the upper part of trees of larger dimensions. |