DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 37     <-- 37 -->        PDF

MOGUĆNOST RENTABILNOG UZGAJANJA TOPOLOVOG
CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA
Ing. IVAN OŠTRIĆ i
Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog drva tanjih di


menzija često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima.
Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće
subjektivnih gledišta. Jedni u kalkulacijama računaju previsoke troškove osnivanja
kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Ostavljajući
po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem
tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili
vrbe moglo rentabilno uzgajati.


Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo
ovisi od slijedećih elemenata:


1. Nabava zemljišta,
2. Priprema i obrada zemljišta,
3. Nabava sadnog materijala,
4. Sadnja i njega u prvim godinama,
5. Izdaci za sječu, makljanje i transport,
6. Upravni i ostali troškovi.
Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se sprovodi
u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih
i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučajevima
zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slučaju,
izdaci za pripremu i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slučaju
obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog
ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi
navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će
od izražaja tek za nekoliko godina.
Upravo radi njihove raznolikosti i različite potrebe novčanih sredstava za
osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve
iznose sumirati i iskazati u ukupnom iznosu svedenom na jedinicu površine
zemljišta, a potom sumu razdijeliti na broj posađenih sadnica. Sadnice ili buduća
stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja.
Prema tome, ispravno je kad velimo, da nam upravo ova stabla trebaju refundirati
troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti drvne mase,
uvećane za primjerni kamatnjak i eventualnu dobit.
Uobičajeni kamatnjak za ovakove svrhe uzima se 3%. Sa ovim kamatnjakom
prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz
nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 38     <-- 38 -->        PDF

čaju kvalitetnijeg zemljišta i racionalnije agrotehnike postići će se i bolji prirast
za isti vremenski period kao i obratno.


U našem primjeru uzet je broj sadnica na 1 ha 1100 kom., što odgovara
razmaku sadnje 3X3 m.


Elementi ekonomičnosti navedeni pod red. brojem 5 i 6 mogu se također
radi pojednostavljenja svesti u ukupnom iznosu na gotov proizvod, t. j . na
1 prm celuloznog drva. Uzimajući u obzir prosječne cijene radova za primjernu
lokaciju, ovi troškovi bi za 1 prm celuloznog drva u brutto iznosu mogli
iznositi: ´


a) Sječa i izrada . . . . . . . . /. . . . 500
b) Makljanje i guljenje u prosjeku 600
c) Transport od šume do željezničke stanice , 1.500
d) Ostalo (utovar, uprava i si.) . 400
Ukupno dinara 3.000


Današnja nabavna cijena za topolovo celulozno drvo fco vagon iznosi
Din 5.500—6.000 po 1 prm.
To znači, da bi cijena za 1 prm celuloznog drva u stojećem stablu za primjernu
lokaciju mogla iznositi:
5.750—3.000 = 2.750 dinara.


Pretpostavi li se, da bi se sječa stabala — bilo radi prorede, bilo radi čiste
sječe — trebala obavljati u vrijeme kada tek 10 posječenih stabala daje drvnu
masu 1 prostornog metra celuloznog drva, onda bi njihova prolongirana troškovna
i granična vrijednost u ovom slučaju iznosila također 2.750 dinara, ili
za 1 stablo 275 dinara.


U našem primjeru ova troškovna vrijednost bila bi granična, jer stoji na
granici rentabiliteta. Za različite visine početnih troškova ulaganja, sa njihovim
3%-tnim ukamaćivanjem kroz 6—20 godina, granične vrijednosti stabla
iz primjerne lokacije štampane su u priležećoj tabeli krupnim brojkama.


Dimenzije prosječnog stabla bile bi: prsni promjer 16 cm, visina 11 m =
= 0,11 m3 cei. drva sa korom, što bi odgovaralo 0,1 prm bez kore. Iz dosadanjih
zapažanja je poznato, da se taj prirast može očekivati i na slabijim tlima,
ako ne za 6, a ona za 8 godina sigurno.


Pregled ukamaćivanja troškova (vrijednosti za 1 sadnicu u vremenu od 6—20 godina


Ukupni Prolongirana trošk. vrijednost sadnice sa 3l0/o ukamaćivanja
početni Početna nakon godine
troškovi troškovna 6 7 8 10 12 14 16´ 18 20
ulaganja vrijednost Faktor
na 1 ha. 1 sadnice 1,1941 1.2299 1,2668 1,3439 1.4258 1,5126 1,6017 1,7040 1,8061


100.000 91 108 111 115 122 130 138 146 155 164
125.000
150.000
175.000
200.000
225.000
250.000
118
137
159
182
204
227
141
164
190
218
244 270
145
168
196
224
251 278
150
173
202
230
258
287
159
184
214
245 274
305
168
195
227 260
290
324
178
207
240 276
308
344
189
219
254
292
326
364
200
233 270
310
347
386
210 247
286
328
368
410
275.000 250 300 308 316 336 357 378 400 425 450
300.000 273 326 336 346 368 390 414 437 465 492




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Ako smo na primjer u našem slučaju investirali po 1 ha ukupno 150.000
dinara početnih troškova, a uz pretpostavku da će prosjek posječenih stabala
tek u osmoj godini postići navedene dimenzije i dati 1 prm cei. drva. onda bi
troškovna vrijednost jednog takovog stabla iznosila 173 dinara ili za 10 njih


1.730 dinara. Budući da se drvna masa ovih 10 stabala u konkretnoj lokaciji
može unovčiti sa 2.750 dinara, znači, da bi dobit na stablima, odnosno na 1 prm
cei. drva iznosila 2.750 — 1.730 = 1.020 dinara.
Iz ove tabele se razabire i to, da u slučaju slabijeg prirasta, t. j . na slabijim
tlima treba biti na oprezu u pogledu visine ulaganja, jer sa visinom ulaganja
proporcionalno raste i ukamaćivanje uloženih sredstava, odnosno troškovna
vrijednost stabala. Isto tako se razabire, da se rentira svako povećanje
troškova ulaganja, koji bi imali za. posljedicu poboljšanje kvaliteta zemljišta, a
s tim u vezi povećanje prirasta drvne mase. U svakom slučaju pri uzgajanju
topola potrebno je strogo voditi računa o odnosu između uloženih sredstava
i koristi, t. j . da prirast drvne mase raste brže od kamatnjaka. U protivnom se
vrlo brzo ulazi u gubitak, ukoliko korisna drvna masa ne prirašćuje brže od
ukamaćivanja početne troškovne vrijednosti i naknadnih troškova. Eventualno
visoka početna ulaganja za osposobljenje i pripremu zemljišta, a u interesu
rentabilnog uzgajanja, morala bi se amortizirati kroz dulji period od
jedne ophodnje.


Samo usputno se skreće pažnja, da u slučaju sadnje s većim razmacima
(6 X 6 ih 270 stabala po ha) i istog početnog ulaganja (150.000 dinara) prolongirana
troškovna vrijednost takovog stabla iznosi za:


6 godina Din 664.—


7 „ „ 685.—


8 „ „ 705.—


10 „ „ 74S.—


U slučaju većeg početnog ulaganja ovi iznosi su još i veći.
Ove brojke ukazuju, da u slučaju sječe iz bilo kojih razloga takova stabla
rijetko kada mogu pokriti svojom drvnom masom u kvaliteti cei. drva otpadajuće
troškove sadnje uz današnje cijene ovog sortimenta. Što će se cei. drvo
uzgojeno u tako rijetkim nasadima ipak prodavati po nižoj cijeni od stvarnih
troškova njegove proizvodnje, to će se ova razlika pokriti iz drugih vrednijih
i krupnijih sortimenata, kojima se dakle i iz financijskih razloga mora
davati prednost pri uzgajanju. Odatle i proizlazi stalna težnja uzgajača za povećanjem
cijena manje vrijednim sortimentima, pa i cei. drvu. Kako je poznato
u posljednjih 10´—15 godina, osjetljivije su se povećale cijene za prostorno
drvo, napose za celulozno, nego li za ostalu tehničku oblovinu. Ukoliko se sa
daljnjim povećanjem cijena ne bi uspijevalo, moglo bi se jednog dana dogoditi
isto, što se već danas događa sa ogrijevnim drvom slabije kvalitete. Uzgajači
ga uopće ne izrađuju i ne dopremaju na tržište, već ga ostavljaju u sječini,
jer im prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje.


Budući da se uzgajači pozivaju na princip privrednog računa, i jer na taj
način uzgojeno cei. drvo stoji ispod granice rentabiliteta, može se jednoga dana
postaviti i zahtjev, da im potrošači u cijelosti podmire troškove proizvodnje
ovoga sortimenta. ukoliko žele da se iznosi na tržište.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Istina, postoji mogućnost, da na taj način uzgajanim stablima snizi troškovna
vrijednost međurednim uzgajanjem poljoprivrednih kultura. Ovo samo
u slučaju, ako zemljište nije podvodno, poplavno ili već iscrpljeno.


Korištenjem zemljišta odvojenog za maksimalnu proizvodnju drvne mase,
lakše se shvaća težnja uzgajača da uzgajanje poljoprivrednih proizvoda bude
što rentabilnije — ostvarena dobit se dijeli i koristi odmah — a rentabilnost
drvnih proizvoda, koja će se očitovati tek u budućnosti — kako ispadne.


U konkretnom primjeru iskazana dobit po 1 prm celuloznog drva ukazuje
na mogućnost pokrića i većih troškova ulaganja, kao i ostalih naknadnih troškova
u slučaju nerealnih ili optimističkih pretpostavki. Poduzimanjem mjera
racionalizacije od osnivanja topolika pa sve do dovoza celuloznog drva na
»sjekirostroj« radi usitnjavanja, postoji još niz mogućnosti za sniženje troškova
ovoj sirovim. Evo ih samo nekoliko:


1. Osnivanje topolika reznicama umjesto sadnicama, gdje god to terenske
prilike dozvoljavaju — razumije se u poorano i priređeno zemljište.
Ovakovim načinom sadnje se mogu osjetljivo sniziti početni troškovi, koji
su od naročitog značenja u slučaju većeg broja sadnica po hektaru. Nije na
odmet niti postizavanje jednogodišnjeg prirasta, koji se inače gubi sa presađivanjem,
kako u rasadniku tako i nä terenu. Dovoljan broj izbojaka omogućuje
jeftiniji način selekcioniranja budućih kvalitetnih stabala od selekcioniranja
presađivanjem u rasadnicima.


2. Isporukom celuloznog drva u duljim komadima od 1 m, postoji mogućnost
za sniženje troškova izrade, pretovara i drugih manipulacija od šume
do tvornice.
3. Odstranjivanjem kore i lika u vrijeme kolanja sokova u drvu. moguće
je sniziti troškove makljanja.
4. Direktan transport drva kamionima iz obližnjeg područja u tvornicu,
umjesto najprije na željezničku stanicu i potom opet u tvornicu, ne samo da
bi se snizilo troškove transporta, već bi ovakova mjera imala za posljedicu još
nekoliko koristi, kao na primjer:
a) ravnomjernija doprema drva na skladište, čime bi se izbjeglo plaćanje
željezničke vozarine za nagomilane vagone,


b) smanjenje troškova uskladištenja,


c) potreba manjih obrtnih sredstava za prelazne zalihe,


d) stabilizacija određenog broja radne snage na skladištu drva.


5. Iz topolika na domaku tvornice postoji mogućnost isporuke celulozong
drva poželjne vlažnosti (20—30%) u kojem slučaju se povisuje postotak iskorišcenja
u odnosu na presuho drvo (ispod 20%) ili što je još nepovoljnije, oblice
i cjepanice nejednolične vlage, koje prispijevaju sa raznih strana.
6. Uzgajanjem topola za proizvodnju celuloznog drva u gušćem sklopu i
u deblovini, umjesto u krošnjama rijetko sađenih stabala, povećava se njegov
kvalitet. Prema postojećim dokumentacijama, ovakovo drvo iz deblovine ne
samo da ima veći postotak iskorišćenja preradbom u celulozna vlakna, već
su ova vlakna u prosjeku dulja od vlakanaca iz drva za celulozu dobivenog iz
grana.
294




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Osim navedenog — tvornicama celuloze i papira više odgovara drvo uskih
godova, dakle i sporijeg rasta od drveta širokih godova, tj. isforsiranog i veli-
Tcog prirasta. Ovo posljednje je uporabi vi je za sve druge drvo-prerađivačke
industrije, nego li za industriju celuloze i papira. Ovoj industriji je potrebnija
težina od volumena drvne mase. To znači, da pri uzgajanju sirovine za ovu
industriju treba više koristiti faktor vrijeme, koji je u konkretnom t slučaju
besplatan, od skupocjenih faktora rada i novčanih sredstava.


Sto znači makar i djelomično sniženje nabavne cijene sirovine, koja u
strukturi troškova proizvodnje celuloznog vlakna učestvuje sa 69% i potom
opet u strukturi proizvodnje papira sa 40%, nije teško izračunati novčani efekat.
Neki troškovi proizvodnje papira povećavati će se po svoj prilici iz godine
u godinu. Ovom povećanju doprinijeti će djelomično i naša želja za povećanjem
ličnih dohodaka. U borbi za tržište, bilo domaće ili strano, veću konkurenciju
će moći izdržati i veće dohotke će moći postizavati onaj kolektiv, koji
će biti u mogućnosti da pored drugih prednosti prerađuju jeftiniju i kvalitetniju
sirovinu.


Rentabilno uzgajanje celuloznog drva u namjenskim plantažama i intenzivnim
kulturama omogućeno je dakle već u prvoj ophodnji. Rentabilnost bi
se još više povećala u drugoj ophodnji sječom na panj ili kotličanjem, kada bi
u cijelosti otpali troškovi sadnje i sadnica. Radi toga je poželjno ispitivanje,
koje se vrsti topola dobro pomlađuju na taj način. U tom bi slučaju došlo do
punog izražaja svojstvo »mladenačkog prirasta* drveća, kao i koristi od već
razvijenog žiljnog sistema.


Uzgajanjem celuloznog drva u namjenskim topolicima — barem za vrijeme
dok traje vakuum na istom — omogućio bi se ovoj industriji brži i nesmetan
razvoj. Ujedno bi mogla dobiti kritičnu sirovinu uz povoljne uslove.


LITERATURA:


Dr Volkmann: Über die Rentabilität von Pappelfaserholz aus Erstdurchfostungen


(Die Holzzurcht, H.112 — 1961.
Ing S. Jovanović: Perspektivni plan proizvodnje celuloznog drveta.
Ing D. Bura: Plantaže topola sa poljoprivrednim kulturama.
Ing I. Oštrić: Namjenske plantaže za industriju papira (referat).


POSSIBILITY OF REMUNERATIVE GROWING OF POPLAR PULPWOOD
IN PLANTATIONS


Summary-


There exists the possibility to grow Poplars for pulpwood in a profitable manner.
Here one should take into account that the initial and additional investments increased
by the corresponding rate of interest and divided toy the number of planted,
rooted cuttings per one hectare should not exceed the value at which one can .realize
the wood volume of such a tree. The limiting values are presented in tabular form.


The growing of Poplars for pulpwood in th´nly stooiked plantings cannot be remunerative
in today´s conditions of supply under which the pulp and paper industry
can acquire it.


The essence in the reduction of the costs in this branch of forest industry should
be concentrated in the first line on the reduction of production and supply costs of
raw material.


The author recommends several measures of ratioinalization and points to the
advantages of pulpwood obtained from the whole tree of small dimensions of even
slower growth rate than the pulpwood obtained from the upper part of trees of
larger dimensions.