DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 11 <-- 11 --> PDF |
EKONOMSKI ZNAČAJ ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA* ING. DTMITRIJE BURA 1. Šumski fond Jugoslavije Značaj šuma u privredi i životu zajednice treba posmatrati i ceniti sa dva aspekta: — proizvodnog, tj. po ulozi u proizvodnji drveta kao sirovine za industrijsko i drugo korišćenje, i — zaštitnog, tj. po njenom pozitivnom utjecaju na biološki život ljudi i ostalih organizama na zemlji. Od ukupne površine Jugoslavije (25.574 hilj. ha) na šume otpada 8.830 hilj. ha ili 35%. Od ove površine 70% su društvene šume, a 30% privatne. Po vrsti drveća otpada 71% na lišćare a 29% na četinare. Ukupna drvna masa svih šuma ceni se na cea 1 milijardu m3 drveta. Prema ocenama i izvršenim merenjima smatra se da bi ukupni prosečni godišnji prirast svih šuma mogao da se kreće oko 20 mil. m´3 bruto mase, što iznosi nešto ispod 3 m3 po 1 ha godišnje. Isto tako se ceni da se godišnje sečie u šumama svih kategorija vlasništva kreću, već duži niz godina, u granicama prirasta, što znači da je u cilju obezbeđenja potrajnosti gospodarenja sa šumama, primenjen princip pravilnog gospodarenja tj. »da se koristi, odnosno seče. onoliko koliko drveta u šumi priraste«. Perspektivne mogućnosti i proizvodni potencijal šuma — (šumske privrede) i industrije za preradu drveta su neosporno veliki. Na nekoliko savetovanja ovo pitanje je posebno razmatrano i došlo se do konstatacije da se sa određenim šumskim uzgojnim zahvatima u prirodnim šumama i podizanjem plantaža brzorastućih vrsta šumskog drveća može povećati proizvodnja (prirast) i obim seča od sadašnjih 20 miliona m:i na 22,5 miliona m3 godišnje do kraja 1965. a sprovođenjem daljih mera na intenziviranju šumske proizvodnje, moguće je u narednom periodu, za narednih 15—20 godina, povećati šumsku proizvodnju na 45—50 miliona m3 bruto mase godišnje (zavisno od visine ulaganja). Po površini se šuma i po zalihama drveta u šumskom fondu Jugoslavija nalazi među nekoliko evropskih zemalja, najbogatijih šumama. Međutim, po tehničkim uslovima proizvodnje i korišćenja drveta, naša zemlja je još znatno ispod prošeka evropskih zemalja. No već izvršena i tekuća investicijska ulaganja u šumarstvu i industriji za preradu drveta obezbeđuju brz razvoj ovog * Dana 27. i 28. VI 1963. održano je u Beogradu Prvo jugoslavensko savetovanje o zaštiti šuma od požara, na kome je iznet ovaj uvodni referat, i donosi Sie u nešto skraćenom ob´mu. 265 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 12 <-- 12 --> PDF |
lanca privrede, tako da se može očekivati da će Jugoslavija za relativno kratko vreme dostići nivo najnaprednijih zemalja u industrijskoj preradi drvne sirovine. 2. Značaj šuma za razvoj privrednih grana koje koriste drvo Uz rudna bogatstva (obojeni metali i dr.), energetske izvore i poljoprivredni potencijal, šumski fond čini jednu od ključnih, perspektivnih privrednih osnova naše zemlje; ovo zbog toga, što drvo — i pored njegove široke zamene — zbog stalnog porasta stanovništva u svetu i proširivanja njegove upotrebe (u prirodnom ili prerađenom obliku) na nova područja potrošnje ostaje trajno industrijska sirovina. Drvo je sirovina za čitav niz privrednih grana i delätnosti. Ona ima veoma široku primenu, počevši od drveta za ogrev i građevinski materijal do celuloze, papira i veštačkog vlakna, i mnogih drugih proizvoda mehaničke i hemijske transformacije drvne materije. Naročito je značajna široka rastuća upotreba u hemijskoj preradi, pre svega u industriji papira, lepenke, celuloznih tkanina (veštačke svile), a u novije vreme i u proizvodnji krme za stoku, šećera, alkohola, kvasca, proteina. Pored toga iz drveta se dobija (ekstrahuje ili destiluje) smola, eterično ulje, masti, boje, tanin i znatan broj drugih proizvoda. Od 39 naših privrednih grana, drvo i proizvode od drveta koristi 29 grana. Bruto proizvod (ukupni prihod) je jedan od objektivnih pokazatelja ekonomskog značaja određene privredne oblasti ili grane. Prema podacima koje vodi statistika (i koja ne obuhvata šumarstvo u celini) bruto proizvod šumarstva, drvarske industrije i industrije celuloze i papira iznosio je 1960. god. ukupno 292.099 milijardi dinara, od toga: u šumarstvu 56.747; u drv. industriji 183.187; i u industriji celuloze i papira 52.165 milijardi dinara. Smatra se, da bi se bruto proizvod šumarstva i industrije za preradu drveta mogao — uz savremeno industrijsko korišćenje šumske sirovinske baze samo u prirodnim šumama povećati za 2 do 3 puta. Prirodni i društveni uslovi omogućavaju da se drvna sirovinska baza, plantažnom i drugom sa vremenom proizvodnjom drveta, još znatno proširi, a time i dalje povećava ukupni prihod privrednog lanca šurnarstva — industrije drveta. Poseban ekonomski značaj šuma i drveta leži u izvozu industrijskih proizvoda na bazi drveta. Izvoz: proizvoda šumarstva, drv. industrije i industrije celuloze i papira dostigao je u 1959. godini preko 22 milijarde, a u 1961. godini preko 24 milijarde deviznih dinara. Prema tome, privreda na bazi drveta učestvovala je u ukupnom izvozu zemlje u ovom periodu sa okruglo 25° o. Poznato je. međutim, da je ovaj izvoz u prvim posleratnim godinama dostizao i preko 30fl i), od našeg ukupnog izvoza. Značajno je pri tom istaći, da se radi o izvozu proizvoda koji angažuju najmanje uvoznih sirovina i reprodukcijskog materijala. S obzirom da naša zemlja ima veoma povoljan geografski položaj prema zemljama deficitarnim drvetom, postoje uslovi za stalno povećanje ovog izvoza; u tome se ogleda značaj našeg šumarstva i šuma u sklopu celokupne nacionalne privrede. 3. Značaj šuma za razvoj titrističke i lovne privrede Domaći i strani turizam i lov kao organizovane privredne delatnosti dobijaju i kod nas iz godine u godinu sve veći značaj. Za ocenu razvijenosti naše |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 13 <-- 13 --> PDF |
turističke privrede, koja danas oštro protivureei njenim stvarnim mogućnostima, mogu da posluže nekoliko interesantnih pokazatelja nekih evropskih zemalja. Tako, bruto devizni promet od turizma (bez turističkog saobraćaja) iznosio je u 1961. godini: Austrija 278 mil. dolara Svajcarska 342 mil. dolara Francuska 565 mil. dolara Italija 755 mil. dolara Grčka 60 mil. dolara Jugoslavija 20 mil. dolara (u 1962. 30,8 mil. dolara) Ako se uporede naši uslovi — šumovitost, jezera, reke, razuđenost morske obale, klimatske pogodnosti, obilnost i raznovrsnosti ishrane i dr. — sa uslovima u navedenim zemljama, vidi se da u ovom pogledu postoje kod nas izvanredne mogućnosti povećanja društvenog prihoda, naravno, pod uslovom da se u ovu privrednu granu ulože određene investicije. Izgradnjom automobilskih putova i potrebnih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta i pošumljavanjem turističkih objekata i njihove okoline, naše mogućnosti se u ovom pravcu brzo proširuju i poboljšavaju. To se zapaža iz sledećih podataka: Dinamiku razvoja našeg turizma najbolje ilustruju nekoliko pokazatelja, gde se vidi da se broj turista 1938. g. kada je iznosio 1,007.001 povećao u 1962. na 5,245.052. Devizni priliv iz turizma bio je, prema evidenciji Narodne banke: Bez saobraćajnih Sa saobraćajnim usluga uslugama 1961. godine 20,143.300 dolara 26,186.300 dolara 1962. godine 30,888.700 dolara 40,155.400 dolara ili indeks 153. U odnosu na ukupni devizni trgovinski saldo, to iznosi u 1961. god. 10,3% a u 1962. god. 40,1%. Koliki je značaj šuma u odnosu na ukupni turistički prorriet najbolje se vidi iz broja noćenja u odnosu na turističke objekte vezane za šumovitost, zelenilo i prirodu u 1961. i 1962. godini: Broj noćenja turista a) u objektima vezanim za šumu 39,488.977 83% b) nezavisno od šume 7,703.886 17% Ukupno: 47,192.883 100% Ovaj pokazatelj od 83n´o noćenja koja su u ukupnom turističkom prometu bila u većoj ili manjoj meri vezana za objekte u šumi ili njihovoj neposrednoj blizini, najobjektivnije svedoči da je turizam, tesno povezan sa šumom. O ovoj činjenici treba posebno voditi računa kad je reč o zaštiti šuma od požara uopšte, a posebno onih u blizini turističkih objekata. Ako se analiziraju naši razvijeni turistički objekti i mesta, kako u planinama tako i na moru i jezerima, kao što su: Bled, Slovenački Alpi, Plitvice, Opa |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 14 <-- 14 --> PDF |
tija, Rab, Zadar, Makarska, Dubrovnik (Lapad, Lokrum), Durmitor, Jahorina, Vrnjačka Banja, Fruška Gora, Ohrid i dr. — može se konstatovati da se turizam razvio baš u krilu šuma, za razliku od susednih mesta gde je on u zastoju dobrim delom upravo radi pomanjkanja šume. Neke momente vezane za razvoj novih oblika turizma, tj. turizma vezanog za automobilizam i kampove u šumi, treba posebno istaći. Izgradnjom autoputa i šumskih putova i brzim razvojem automobilizma stvaraju se sve veće mogućnosti razvoja ovih oblika turizma. Međutim, sa ovim turizmom šumama prete uvećane opasnosti od požara, pa se odbrana šuma mora učiniti što efikasnijom i usklađivati sa novijim kretanjima u turizmu. Prirodne lepote naših šumovitih predela postaju svakim danom sve pristupačnije i pobuđuju sve veći interes domaćih i stranih turista. Po raznolikosti flore i faune Jugoslavija je najbogatija zemlja u Evropi. Od mediteranske do alpske flore, od tople morske obale do alpskih glečera može se stići u jednom danu, a to sve čini veliku prednost u turističkom pogledu. Lovni turizam i ribolov pobuđuje sve više interesa kod velikog broja lovaca i ribolovaca.. Broj lovaca i ribolovaca kod nas, a još više u susednim zemljama, naglo raste. Naši pitoreskni predeli i vodotoci u njima, bogati raznovrsnom divljači i ribom, dobijaju sve veći značaj i za ovaj vid turizma i stiču sve povoljniji glas u Evropi. 4. Zaštitna funkcija šume Šume imaju, pre svega, neposredni i veliki uticaj na vodni režim kraja i zaštitu zemljišta od erozije. Šumska vegetacija veoma povoljno utiče na zadržavanje površinskih tokova vode od kiše, snega i reguliše režim postepenog oticanja i isparavanja atmosferskih voda. Poznata je činjenica da šume mogu da prime i zadrže daleko veće količine oborina, a da ne nastanu ni poplave ni delovanje erozije, što se kod nas najbolje može zapaziti na mnogim primerima. Poljozaštitni šumski pojasevi i šume stvaraju povoljan mikroklimat i štiti useve i voćke od vetra i osiguravaju stabilnost i sigurnost proizvodnje. Od ne manjeg značenja je i blagotvorni uticaj šume na klimatske prilika jednog područja, naročito u pogledu ublaživanja temperaturnih ekstremnosti i regulisanja režima apsolutne vlažnosti, što se sve vidno odražava na prinosima u poljoprivredi, pogotovu u voćarstvu. Šuma u neposrednoj blizini industrijskih naselja i gradova ima još i poseban rekreativni značaj. Potreba ljudi, koji stalno rade u zatvorenim prostorijama, slabo provetrenim ili čak u zagušljivim prostorijama, da izađu na kraći izlet ili u šetnju u prirodu, dakle u šumu, postaju sve neophodnija i o njoj se u savremenom urbanizmu i organizaciji naselja vodi računa isto tako kao i o potrebi za vodom i izvorima životnih namirnica. Suma po svojoj ulozi u odbrambenoj sposobnosti zemlje ima poseban značaj. Kroz ćelu našu stariju i noviju istoriju šume su bile glavna i najsigurnija uporišta za pružanje otpora stranim zavojevačima. Napred su više ili manje dotaknute samo neke glavnije funkcije šuma, odnosno njihov značaj u privredi i životu zemlje. Jasno je da se ćeli niz zaštitnih i indirektno korisnih funkcija i doprinosa šume, (na primer u klimatskom i vodnom režimu, turizmu, zaštiti od erozije i si.) praktično ne može novčano iskazati, 268 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ali se zato one sa objektivnošću moraju ceniti i uzeti u obzir kad se želi sagledati celokupni društveni značaj šuma. 5. Stete od šumskih požara U našim klimatskim uslovima, u određena godišnja doba (periodi suše), u šumama je veoma lako izazvati požar. Zato je i u našoj prošlosti vatra odigrala značajnu ulogu u razvoju i širenju poljoprivrede. Pa i do naših dana, požarima i krčenjem dobijao se znatan deo poljoprivrednih obradivih površina. Veliki broj uzurpacija zemljišta u državnim šumama nastajao je paljenjem najboljih šuma, jer tamo gde je dobra šuma, duboko je i plodno zemljište. Naši narodi, od svog dolaska na Balkan, bili su stalno i u neprekidnoj borbi sa raznim zavojevačima. Geografski položaj naše zemlje, koja se nalazi na glavnom putu između istoka i zapada, vodio je sve zavojevače preko njene teritorije. To je prisiljavalo našeg čoveka da zalazi dublje u šumu, da bude što više nomad-stočar i ratnik nego mirni zemljoradnik. Samim tim on je morao često menjati prebivališta, koja je prilagođavao svojim potrebama uglavnom paljenjem i krčenjem šume. Osvajači su često palili naselja i kolibe po šumama, a to je uzrokovalo i šumske požare. U borbama često su šume paljene da bi se u njima uništili ratnici. Prilikom opsade gradova i vojnih položaja i radi bezbednosti duž putova, paljen je i sečen pojas šume da se vojska može sigurnije kretati. Vatra je upotrebljavana da se uništi otpor naših naroda i tako su između ostalog i sa šumskim požarima nastale velike goleti na primorskom delu Krša, u Srbiji i Makedoniji. Na požare nadovezale su se i druge nedaće često potpomognute nepovoljnom klimom i konfiguracijom terena; erozija, poplava i slično i štete su postale još veće. Broj šumskih požara Naša zvanična statistika registruje šumske požare tek od 1955. godine. Stoga se sigurniji podaci za ćelu zemlju mogu dati samo za period od osam godina. Svakako da nedostatak podataka o požarima čini minus za objektivnu ocjenu ukupnog gubitka koji je pretrpelo šumarstvo i nacionalna privreda u posleratnom periodu. Međutim, za oćenu sadašnjeg stanja, ugroženosti pojava požara iz godine u godinu, a u vezi sa tim i ekonomskog značenja šteta od požara, daje sigurnu podlogu i ovaj poslednji period od osam godina. Uspoređujući broj požara po godinama vidi se da on iz godine u godinu znatno varira. To je u prvom redu zavisilo od vremenskih prilika (kiše i sušne godine). Međutim, ukupne požarne površine i visine šteta pokazuju tendenciju stalnog porasta. To je zabrinjavajuća činjenica prema kojoj nesmemo ostati indiferentni. Karakteristični su naročito sledeći pokazatelji: —´ od ukupne površine šuma u posmatranom periodu 50% otpada na SR Hrvatsku, 17% na SR Bosnu i Hercegovinu, 11% na Sloveniju, 10% na Srbiju i po 6% na Makedoniju i Crnu Goru; — na 10.000 ha šume u istom periodu bilo je u SR Hrvatskoj i Sloveniji 14 požara, a u drugim republikama 5—6 požara. Veća otvorenost šuma tj. veći broj i dužina javnih šumskih puteva kroz šume Slovenije i Hrvatske, i jače razvijeni turizam u ove dve republike, ukazuje 269 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— naročito detaljnijim analizama (po srezovima) — da između komunikativnosti šuma i njihove turističke frekvencije i pojave požara postoji nesumnjiva uzročna povezanost. Tabela 1. ŠUMSKI POŽARI PO BROJU, OPOŽARBNOJ POVRŠINI, VISINI ŠTETE I UZROCIMA ZA ĆELU JUGOSLAVIJU OD 1955—1962. U z r o c i p o ž a r a Površina šuma zahva ćena požarom ha Troškovi suzbijanja požara u 000 din. Covek a --as as K 1 |o a U OJ cfl "C 3 c > 2 0 >N « DJ O 5 Ü 5«! iN B Is i ° n *-> © 1955. 377 1.741 8.816 36.976 1956. 768 3.140 17.962 77.445 1957. 1.295 4.691 39.962 198.598 1958. 780 2.813 23.243 150.430 1959. 1.154 2.841 7.756 45.880 1960. 461 4.870 16 036 129.259 1961. 1.650 14.146 38.573 310.824 1962. 1.128 8.367 61.641 336.974 Ukup.: 7.613 42.609 213.989 1,286.386 4.098 24.678 29 809 651 19.214 290 42.878 737 43.264 152 nema podataka nema podataka 163.941 1.830 l0/o 49,6 nema podataka nema podataka 224 4 416 158 11 321 106 12 299 93 4 212 nema podataka nema podataka 581 31 1.248 15,7 0.8 33.9 Tabela 2. ŠUMSKI POŽARI PO NARODNIM REPUBLIKAMA Ukupni broj požara (od 1955—1962.) Površina šuma u 000 ha Broj požara u ovom periodu na 10.000 ha Opožarena površina ha Veličina štete od šum. požara (bez troškova gaš»nja) od 1955—1962. . ... u 000 ha FNRJ Srbija Hrvat- Slove-Make- Crna (Ukupno) ska nija B i H đoni ja Gora 1 2 3 4 5 6 7 7.613 1.327 2.849 1.283 1.317 460 377 100 17 38 17 17 6 5 8 830 2.320 1.981 919 2.181 851 576 8,6 5,7 14,4 14,0 6,0 5,4 6.5 42.609 4.153 21.711 4.681 7.014 2.614 100 10 50 11 17 6 1,286.393 149644 471.972 160.570 271.955 95.111 100 .12 37 12 21 7 Iz priloženog tabelarnog pregleda (tabela 1) vidi se da je za poslednjihdina bilo registrovano 7.613 šumskih požara ili prosečno godišnje 952i da požarom uništena ili oštećena površina dostiže 42.609 ha. 2.436 6 *37.321 11 8 gopožara Po republikama, broj požara i opožarena površina prikazani su na tabeli 2. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Veličinu šteta od požara Prema podacima koje daje statistika veličina neposredne štete od registro vanih požara u periodu od 1955. do 1962. iznosila je (bez troškova gašenja po žara) : U Jugoslaviji Din. 1,286.386.000 100 Od toga: SR Srbija 149,644.000 12 SR Hrvatska 471,792.000 37 SR Slovenija 160,570.000 12 SR B i H 271,955.000 21 SR Makedonija 95,111.000 7 SR Crna Gora 137,321.000 11 Treba napomenuti da procena štete koju registruje zvanična statistika, us- led načina na koji se ona obračunava, ne obuhvata sve stvarne gubitke nanete šumama, odnosno nacionalnoj privredi. Tome je uzrok pored ostalog, i neujednačeni kriterij obračunavanja ponovnog pošumljavanja opožarene površine i troškovi gašenja požara su stvarna direktna šteta od požara, ali to nije sve. Ponovno dovođenje šume u stanje pre požara, smanjena plodnost zemljišta za određeni period, ili njeno totalno uništenje od erozije posle požara, gubitak industrije koja je drvo kao sirovinu trebalo da preradi i slično, predstavlja nesumnjivi ekonomski gubitak zajednice koji u navedenim, evidentiranim štetama nije obuhvaćen. Ako bi se želelo bar približno proceniti stvarnu štetu i gubitke nacionalne privrede na bazi ne samo izgorelog drveta već i izgubljenog prirasta i troškova za dovođenje šuma i šumskog zemljišta u prvobitno stanje, onda bi štete od požara predstavljale nacionalni gubitak od izgorelih ili požarom oštećenih šuma na površini od: Registrovano 1955—1962 42.609 ha Ocena 1945—1954 cea 108.000 ha* Ukupno cea 150.000 ha Obračunato po jednoj približno srednjoj oceni na bazi ukupno pričinjene štete po 1 ha od Din. 500.000 iznosila bi ukupna šteta u posleratnom periodu (1945—1962) od cea 75.000 miliona dinara. Ovo je svakako jedna sasvim aproksimativna ocena ukupne štete, ali ona sigurno odgovara više stvarnosti nego veoma nisko iskazane direktne štete, kako ih registruje statistika ili DOZ. (Kao baza za ovu ocenu uzet je 1 ha uspelog pošumljavanja koji iznosi 250.000 din. i 250i.0O0 din. šteta na drvetu, troškovi gašenja i ostale štete). * Na Savetovanju je konstatovano da je u periodu 1945 48 samo u NR B i H izgorjelo oko 50.000 ha a u NR Crnoj Gori oko 20.000 ha. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Uzorci šumskih požara Prema podacima statistike za period od 1957—1961. godine, šumski požari prema uzročnicima razvrstani su na sledeći način: Covek Željeznica Grom Nepoznato 49,6% 15,7% 0,8% 33,9% Iz ovih podataka jasno se vidi da je čovjek — hotimično ili slučajno, glavni uznočnik nastajanja šumskih požara. U stvari i za onih 33,9% ^nepoznatih uzroka« sa sigurnošću se može tvrditi da su, uz sasvim neznatne izuzetke, uzrokovani od čovjeka (samo istražni postupci nisu mogli identifikovati fizička lica-počinitelj a). Po broju uzročnika na drugo mesto, dolaze željeznice sa lokomotivama na parni pogon, pa i tu je čovek glavni uzročnik, jer nisu poduzete potrebne mere opreznosti. Nažalost statistička evidencija nije detaljnije registrovala uzročnike s obzirom na pobude (namere ili nenamere), preduzete mere preventive, slabu odbranbenu opremljenost, novije pojava požara u vezi sa razvojem turizma i slično. Iz postojećih statističkih i drugih podataka, uzročnici požara mogu se svrstati u sledeće glavne grupe (zavisno od udela u uzrokovanju): — poljoprivrednici i stočari (čobani) — namernim ili slučajnim uništavanjem šume požarom radi proširenja površine za obradu i ispašu, odnosno čobani, još i loženjem vatre prilikom čuvanja stoke u šumi ili njenoj neposrednoj blizini; —. šumski radnici — nepažljivim manipulisanjem — loženjem vatre na radilištima; — deca — nepažljivim igranjem i loženjem vatre u šumi; — željeznice — neprimenjivanjem preventivnih mera (zaštitnici na lokomotivama koje se lože ugljem i drvetom); — turisti, izletnici i automobilisti — prilikom boravka ili prolaza kroz šume, nepažnjom pri loženju vatre ili bacanjem cigareta i šibica; —. armija — pri izvođenju vojnih vežbi; — grom i druge elementarne nepogode koje su van kontrole čoveka, i — neprijateljski elementi (naročito u posleratnom periodu) 6. Mogućnost sprečavanja i ograničavanja šumskih požara Pitanje sprečavanja i ograničavanja požara često se postavlja; ono se postavlja kao glavno i na ovom savetovanju. Sa ovim problemom bave se sve šumarske i vatrogasne službe u svetu. I kod nas su u tom pravcu uloženi znatni napori i sredstva i doneti određeni zakonski propisi. Mora se, međutim, konstatovati da su poduzete mere još uvek nedovoljne, da nisu efikasno brze niti organizacijski čvrsto i sihronizovano preduzimane. Isto tako finansiranje službe zaštite šuma od požara nije uvek u potpunosti obezbeđeno. Požar je stihija koja |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 19 <-- 19 --> PDF |
se u šumi brzo razvija, jer je drvo lako zapaljiv materijal pa su brzina i efikasnost sprečavanja veoma važne ako se žele sprečiti katastrofe, odnosno štete svesti na minimum. Naša stečena iskustva u pojedinim šumskim rejonima, odnosno gazdinstvima (Kopar, Deliblatski pesak, Dubrovnik, Podgrab i si.) i saradnja šumarske sa javnim vatrogasnim službama, Armijom, Vazduhoplovnim savezom i Narodnom tehnikom, nisu mala i treba ih svakako istaći. U borbi protiv šumskih požara, naročito onih velikih, odsudnu ulogu igrala je Armija, svojom efikasnom organizacijom i disciplinom, te joj i ovom prilikom treba odati dužno priznanje. Znatnu pomoć i ne malu ulogu u sličnim slučajevima imale su i vatrogasne i druge navedene organizacije. Kad se značaj šuma sagledava samo iz tri aspekta: u proizvodnji drveta, privrednom turizmu i opštoj zaštitnoj ulozi, problemu njihove efikasnije zaštite od najjače stihije, tj. šumskih požara, mora biti posvećena najveća pažnja. Pri tom, obezbeđenje financijskih sredstava i postavljanje adekvatne organizacije moraju da stoje u prvom planu svih napora struke, društveno-političkih faktora i organizacija. Naša dosadašnja iskustva i iskustva razvijenih zemalja opominju da je krajnje vreme da i mi službu zaštite šuma od požara organizujemo efikasnije, odnosno da je organizacijski, po opremi i finansijski postavimo u sklopu opšte službe zaštite šuma u šumskim gazdinstvima i čvrsto, operativno povežemo sa opštom protivpožarnom službom u komuni ili širem teritorijalnom području. To je jedini put da šumske požare predupredimo i da ih svedemo na najmanju meru, a ako se pojave da ih efikasno i blagovremeno otkrijemo i ograničimo. 7. Osiguranje šuma od požara Osiguranje šume društvenog sektora od požara nije obavezno. Često je i odnos šumskih gazdinstva kao i vlasnika šuma prema Zavodu za osiguranje nepoverljiv. Gazdinstva izbegavaju da osiguraju sve svoje šume radi velike stope osiguranja koje ne mogu plaćati. Posledica toga je velik rizik DOZ-a da osigura samo one šume i delove šuma koje obično šumska gazdinstva žele da osiguraju, jer su to uglavnom samo one šume koje su izložene velikoj opasnosti od požara, Vei-ujemo da su sazreli uslovi da se raspravi o opštem osiguranju svih šuma od požara i da bi bilo moguće naći prihvatljive i objektivne uslove i kompromisne stope osiguranja, uključiti takođe i zavođenje obaveznih mera požarnozaštitnog minimuma: u gazdovanju, preventivi, organiziciji službe zaštite, neophodnoj opremi, koja bi se mogla finansirati kroz osiguranje i t. si. 8. Predloži U cilju sačuvanja šuma, od požara, radi značaja koji one imaju za šumsku privredu, industriju za preradu drveta, privredni turizam i lovstvo, kao i zbog velikog značaja opšte zaštitne uloge šuma za život zajednice, potrebno bi bilo: 1. Zakonskim propisima još preciznije odrediti (privredno-tehničkim normativima) obaveznost u prvom redu izrade plana zaštite šuma od požara, za svako privredno područje u cilju efikasnog delovanja protivpožarne odbrane šuma, u okvirima javne protivpožarne službe i kompleksne zaštite šuma. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 20 <-- 20 --> PDF |
2. Iz amortizacije za regeneraciju šuma obavezno odvojiti određena sredstva (za protivpožarni minimum) za izvršenje potrebnih preventivnih merar funkcionisanja protivpožarne zaštite i nabavku opreme. Paralelno sa ovim potrebno je organizovati i stručno obrazovanje kadrova za zaštitu šuma od požara i obezbediti za sve poslove potrebna redovna sredstva. 3. Turističke organizacije i turistički objekti bez obzira kome su dati na: korišćenje obavezno bi morali imati plan zaštite objekata od požara (kampova,, izletišta i si.), sa potrebnom opremom. Za postojeće turističke objekte trebalo» bi zatražiti reviziju i obezbeđenja u ovom pravcu. Iz turističkih taksa bilo bi potrebno da se obavezno odvoji i određeni postotak u fond za zaštitu objekata i šuma u neposrednoj blizini turističkih objekata od požara. Ovo isto važi i za lovačke i ribolovačke organizacije i objekte u šumi. 4. Vlasnici automobila i drugih motornih vozila trebalo bi da, u cilju osiguranja rada protivpožarne službe uz puteve i parking prostore, uplaćuju određeni doprinos kroz kupovinu benzina. 5. Organizacija zaštite šuma od požara u šumsko privrednim organizacijama, kao deo opšte službe zaštite šuma, trebalo bi da bude operativni i sastavni deo jedinstvene protivpožarne službe određenog šumsko privrednog, odnosnopolitičko teritorijalnog područja (komune) u kojoj u slučaju šumskog požara i požara uopšte jedinstveno i sinhronizovano deluju: — vatrogasna služba kao nosilac opšte protivpožarne službe komune (reona)*; — služba zaštite šuma od požara u šum. privrednoj organizaciji; — organi vlasti u komuni; — društvene organizacije i — armija, podrazumijevajući u svakom slučaju integracijsko i jedinstveno delovanje ljudstva i opreme. 6. Saradnja sa Armijom treba i dalje da bude veoma tesna i sinhroniziranai ne samo u slučaju potrebe gašenja požara, već i prilikom preventivne obukeljudstva. 7. Osiguranje šuma od požara, kao opšta i obavezna za svakog ko gazduje* ili se koristi saunama bila bi veoma korisna i unela bi više stabilnosti i sigurnosti u organizovanju službe i njenom finansiranju uopšte, a kroz stope osiguranja u mnogome bi se regulisalo plaćanje anuiteta za nabavku potrebne* opreme i sprovođenje najvažnijih preventivnih mera. 8. Pošto je uzročnik požara u najvećem broju slučajeva čovek, to meramar vaspitanja, propagande i stalnim skretanjem pažnje na ovu opasnost treba: ovom problemu posvetiti posebnu i permanentnu pažnju kroz: — škole, predavanja, film, radio, televizija, prigodne i funkcionalno pogođene table i upozorenja uz puteve, kampove i druga boravišta u blizini šume,, u samoj šumi, zatim etikete na šibicama i cigaretama, prigodne poštanske marke* i sva druga sredstva savremene propagande. Sve ovo treba staviti u službu stalnog i upornog upozoravanja javnosti od opasnosti pojave šumskih požara i obaveštavanja o najnužnijim merama preventivne represivne zaštite od va trene stihije. 274 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Na osnovu podnetih referata, koreferata, diskusije i predloga na Savetovanju su doneti sledeći: ZAKLJUČCI I Savetovanje ističe da zaštita šuma od požara predstavlja krupan društveni problem od čijeg pravilnog i blagovremenog rešavanja zavisi očuvanje šuma. Savetovanje ističe da su sve češće pojave požara u šumama i štete koje požari nanose posledica razvitka dodira čoveka sa šumom, kako zbog snažnijeg razvitka šumske privrede i saobraćaja, tako i zbog šireg korišćenja šuma za rekreaciju i druge potrebe. U vezi s tim Savetovanje konstatuje da je neophodno preduzeti hitne mere za usklađivanje materijalne, pravne, organizacione i kadrovske osnove zaštite šuma od požara sa društveno-ekonomskim razvojem naše zajednice. II Savetovanje ukazuje na potrebu da se pravni i tehnički propisi, koji regulišu materiju protivpožarne zaštite u šumama, usklade sa savremenim zahtevima zaštite šuma od požara. S tim u vezi preporučuje: — da se u smislu člana 35. Osnovnog zakona o šumama donesu republički propisi koji će šire i preciznije regulisati režim preventivnih i represivnih mera protiv požara u šumama; — da opštinske skupštine, u smislu člana 36. Osnovnog zakona o šumama, donesu za svoja područja propise o posebnim merama za sprečavanje požara u šumama, a naročito park-šumama, nacionalnim parkovima, šumskim rezervatima, turističkim mestima, banjskim i klimatskim lečilištima, izletištima, mestima za kampovanje i dr. Zatim, da regulišu pitanje loženja vatre u šumama i da sprovode druge mere zaštite šuma od požara; — da privredne organizacije i ustanove koje upravljaju šumama izrade posebne pravilnike kojima će se detaljno regulisati mere zaštite od požara; — da se na osnovu pravnih propisa donesu odgovarajući tehnički i drugi propisi koji će obezbediti obavezan minimum sigurnosnih mera i sredstava zaštite; —´ da se putem zakonskih i drugih propisa pooštre kaznene sankcije prema prekršiocima preventivnih mera protiv požara u šumama i da se pooštri lična i kolektivna odgovornost lica i organa kojima je poveren zadatak zaštite šumia od požara; — da nadležni organi preduzmu mere daljem jačanju inspekcijske službe i da ovoj službi daju potrebna ovlašćenja; — da se u smislu odredbe člana 37. Osnovnog zakona o šumama donesu savezni propisi o obaveznoj upotrebi zaštitnih naprava i uređaja na parnim ´ lokomotivama i drugim vozilima kada prolaze kroz šumska područja i da se još u većoj men regulišu obaveze železnica prema režimu preventivnih mera protiv požara u šumama; — da se na osnovu propisa iz člana 11. Osnovnog zakona o zaštitu od požara, na podnučjima degradiranog krša donesu propisi o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru a naročito za vreme sušnog perioda; |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 22 <-- 22 --> PDF |
—´ da se donesu odgovarajući propisi kojima će biti regulisan način procene šteta koje prouzrokuju šumski požari. III Savetovanje preporučuje da šumske privredne organizacije i drugi organi koji upravljaju šumama izrade plan protivpožarne zaštite, kao sastavni deo privrednih osnova šuma, a koji treba da obuhvati sledeće: — određivanje veličine opasnosti od požara datog područja; — označavanje i redukciju gorivog materijala; — izradu operativnih planova za borbu protiv požara; — izgradnju protivpožarnih prepreka; —. nabavku i raspored opreme; — izbor i osposobljavanje radne snage za sprovođenje preventivnih i represivnih mera: — organizaciju osma tračke službe; — organizaciju veze za dojavu požara; — organizaciju transporta ljudstva, opreme i hrane; — organizaciju sanitetske službe. IV U okviru preventivnih mera protiv požara, Savetovanje preporučuje obavezno i stalno upozoravanje zaposlenog osoblja i drugih posetilaca šuma na opasnost izbijanja šumskih požara, i postavljanje stalnih i povremenih znakova, kao što su table i druge sredstva i to na radilištima, putevima kroz šumu, mestima koja su određena za kampove i parkiranje vozila, kao i na ostalim mestima gde> postoji opasnost od izbijanja požara. V S obzirom na značaj koji ima savremena propaganda, Savetovanje ukazuje na potrebu da se u znatno većoj meri nego do sada koriste sredstva masovne propagande, kao što su: štampa, radio, televizija, film i drugi oblici propagande u cilju razvijanja većeg razumevanja naših građana za zaštitu šuma od požara, a posebno kod školske dece i omladine. VI Savetovanje podvlači izuzetnu važnost vaspitne i propagandne uloge društvenih i prosvetnih organizacija i ustanova u zaštiti šuma od požara. U vezi s tim Savetovanje preporučuje svim društvenim organizacijama čija je delatnost vezana za šumu, da putem svoje redovne aktivnosti kao i putem statutarnih odredaba usmere rad svoga članstva i na zaštiti šuma od požara. VII Savetovanje ukazuje na potrebu da sva lica zaposlena u šumarstvu i u turističkim i drugim objektima koji su vezani za šumu, treba da raspolažu potrebnim znanjima iz oblasti zaštite šuma od požara. Savetovanje takođe ukazuje na potrebu da se u svim stručnim šumarskim školama i fakultetima, kao i u vatrogasnim školama i na kursevima, upotpuni gradivo iz oblasti zaštite šuma od požara i da se putem redovnih seminara upotpunjava znanje iz ove oblasti. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 23 <-- 23 --> PDF |
VIII Savetovanje konstatuje da uspešno sprovodenje požarnopreventivnih mera i gašenje požara u šumama u mnogome zavisi od čvrste saradnje svih faktora koji rade u oblasti protivpožarne zaštite, kao i od stalne saradnje susednih šumsko-privrednih organizacija, opština, srezova i republika. IX Savetovanje preporučuje privrednim organizacijama u šumarstvu da prilikom požara u većoj mjeri koriste mehanizaciju koja se nalazi u redovnoj proizvodnji. Savetovanje takođe preporučuje društvenim i drugim organizacijama koje raspolažu sredstvima veze i drugim odgovarajućim tehničkim sredstvima da ih koriste u zaštiti šuma od požara. X Imajući u vidu da materijalna osnova predstavlja neophodan uslov za jačanje efikasnosti službe od požara, Savetovanje preporučuje radničkim savetima, opštinskim skupštinama i drugim zainteresiranim organizacijama i organima da razmotre pitanje obezbeđenja redovnih namenskih sredstava za finansiranje zaštite šuma od požara u oblasti preventive i represive. XI Savetovanje ukazuje na potrebu čvršće saradnje domaće industrije sa organizacijama i organima koji upravljaju šumama u cilju poboljšanja asortimana i kvaliteta proizvodnje sredstava, sprava i opreme za zaštitu šuma od požara, a naročito uređaja koji služe za otkrivanje i dojavu požara. XII Jedan od bitnih uslova za unapređenje zaštite šuma od požara jeste i razvijanje naučnoistraždvačkog rada u oblasti požarne preventive i represive, kao i na području proizvodnje pojedinih sredstava, sprava i oprema za zaštitu šuma od požara, a takođe i u pogledu upotrebe ovih sredstava. U vezi s tim Savetovanje ukazuje na potrebu da se odgovarajuće naučnoistraživačke ustanove orijentišu i na ove probleme. XIII Ocenjujući kao veoma korisnu inicijativu širokog broja organizacija, organa i ustanova na organizovanju Prvog jugoslavenskog savetovanja o zaštiti šuma od požara, i imajući u vidu potrebu stalne aktivnosti na ovom polju, kao i potrebu doslednog sprovođenja zaključaka ovog Savetovanja, Savetovanje preporučuje da se od zainteresiranih organizacija, ustanova i organa formiraju u okviru opština, srezova, republika i federacija, koordinaciona tela koja bi radila na sprovođenju ovih zaključaka i drugih zadataka iz oblasti zaštite šuma od požara. |