DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 91 <-- 91 --> PDF |
prvi puta fotogrametriju za izradu šumarskih nacrta i možda sada. kada Dr. Klepac indirektno utvrđuje bolju upotrebu naših metoda računanja prihoda dovršne sječe i proreda. Chihuahua, Chin., studenoga 1962. R. R. Caballero DENDROFEORA KAVKAZA i— DIKORASTUŠCIJE I KULTURNYE DEREV´A I KUSTARNIKI Izdaje Akademija nauka Gruzinske SSR u Tbilisiu u 4 sveska. Glavni redaktor je prof. V. Z. GULISASVILI. Dosad su objavljena 2 sveska Na »Dendroflori Kavkaza« rade naučni suradnic´ Instituta za šumarska isitraživanja Akađ. nauka u Tbilisiu, Bot. instituta i Bot. vrta Akađ. nauka u Tbilisiu, Bot. vrta.Akad. nauka u Batumu, Bot. vrta Akad. nauka u Suhum´i, Bot. instituta Akad. naukaArmehijske SSR u Everanu i Bot. instituta Akađ. nauke Azerbajdžanske SSR u Bakuu. Glavni pisci jesu: V. Z. Gulisašvli, A. A. Dimitrijeva, A. G.iDoluhanov, L. B. Mah a t a d z e, r>. V. M a ndžavidze, V. J. M a ti k aš v i 1 i, V. I. Mirzašvili, 3.1. M u 1 k i đ ž a n j a n, K. N. O d i š a r i j a, L. I. P r i 1 i p k o, P. E. R u h a d z e, M. P. S a ho k i j a, V. S. S h iereli i A. V. Vasiljev. Podatke o više introduciranih vrsta dali su za Armeniju T. G. Ču bar j an, a za Azerbajdžan A. G. A 1 i j e v. Paleobotanisku materiju obradio je A, A. Kolakovski. Kod sastava djela korišteni su podaci iz ranije literature o drveću i grmlju Kavkaza. Korišćeno je djelo: »CDerev´ja i kustarniki SSSR«, I 1 II dio, Moskva — Leningrad, 1949. i 1951., djelo A. C. Medvedeva: »Derev´ja i kustarniki Kavkaza«, Tiflis 1919, kao i djelo V. I. Mirzašvili : »Denđrologija« I, Tbilisi 1947. (na gruzijskom jeziku). Cilj je djelu da pruži na osnovi novih podataka botaničke karakteristike autohtonih i stranih vrsta drveća i grmlja Kavkaza, koristeći kod toga biološke, ekološke i tipološke osobine domaćih vrsta drveća, kao ti da upozna osobine stranih vrsta koje mogu doći u obzir za ozelenjivanje gradova i mjesta ili za podizanje šumskih kultura. Flora Kavkaza veoma je bogata drvenastim biljem. To bogatstvo uslovljeno je vrlo različitim reljefom, kao i vrlo veli kim razlikama u pedološkim i klimatskim prilikama, a također i historijskim faktorima. Tamošnje autohtono drveće i grmlje prošireno je introđuciranim vrstama u vrtovima i parkovima, a također i u šumskim kulturama. Materijal j"e obrađen prema Engle rov u sistemu. Kod svakog roda opisane su u prvome redu domaće, a zatim ihtroduc´rane vrste i svojte. Razrada vrsta po sekcijama došla je u obzir samo kod opsežnijih rodova, kao što su to P´inus, Juniperus, Salix, Populus, Quercus i dr. Prvi svezak »D eh d r o f 1 or a K a vkaza « obuhvata odjele: Gymnospermae, Chlarnydospermae i od angiosperma Monocotyledomeae. Svezak je objavljen u Tbilisiu 1959, a zaprema 406 str. Nđ početku sveska donesena je karta rasprostranjeni a pojedinih područja Kavkaza na florističke rajone prema A. Gr os s g ej mu. U odjelu »Gymnospermae« opisano je 9 porodica, 36 irodova i 160 vrsta. Posebnu pažnju zaslužuju opisi autohtonih vrsta, kao što su to Taxus baccata. Ab´es Nordmanniana, Picea orientalis, Pinus Sosnowskyi var. hamata, P. Kochiana, P. pithyuisa, P. elđarica i P. nigra Pallasiana, te Juniperus deprassa, J. pygmaea, J. oblonga, J. rufeseens, J. excelsa, J. foetid :ssima, J. polycarpos i J. sabina. U odjelu »C hl a myd os p eirm a e« obuhvaća porodicu Ephedracae i rod Ephedra sa 4 autohtone, vrste, i to E. pro- cera, E. distachya, E. intermedia i E. equisetina. U odjelu »Monocotyledon a e« obrađene su porodice Gramineae. Palmaceae i Liliaceae. Od Gramineae uzete su u obzir samo Bamfousae sa 10 rodova i 35 vrsta, koje se mogu susresti kultivirane na području Kavkaza. Od palm a obrađeno je 11 rodova; sa 20 vrsta. Tu se nalazi i popis naj otpornijih palma na kavkaskom Crnomorskom primorju. Od posebnog je interesa porodica L i1 i a c e a e, gdje su detaljnije obrađena domaća 3 roda: Dainae, Ruscus i Smilax. Od irođa Dana e raste od prirode na Kavkazu D. racemosa, a od roda Ruscus pojavljuju se ondje 3 vrste: R. hypophyllum, R. ponticuim i R. hyrcanum. Od roda Smila x raste od prirode na Kavkazu samo S. excelsa. Drugi svezak »Dendiofl o r e Ka v- k a z a« objavljen je u Tbilisiju 1961. ig. U njemu su obuhvaćene od dikotiledona porodice: Casuarinaceae, Salicaceae, Myricaceae, Juglanđaceae, Betulaceae, Goryla 253 |