DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 90 <-- 90 --> PDF |
PRIJEVOD ČLANKA PROF, KLEPCA U MEKSIKU Članak prof. D. Klepc a »Nekoliko formula za intenzitet sječe« koji je izašao u Šumarskom listu tor. 9/10-1953. preveden je na španjolski jezik s komentarima R. R. Ca bali era, koje donosimo u našem prijevodu. To je dokaz da se rezultati naše šumarske nauke mogu primijen´ti i u dalekom Meksiku, jer i tamo rješavaju slične probleme, i da naša šumarska nauka ne stagnira. Prijevod komentara glasi: KOMENTARI U Seatffle-u, Washington. SAD. iu rujnu 1960. za vrijeme održavanja Četvrtog svjetskog šumarskog kongresa, kod izlaganja u jednoj od sjednica o radu »´Meksička metoda uređivanja, šuma«, Dr. Dušan Klepac je bio iznenađen sličnošću postojećom između ove metoda i njegovih metoda za obračun intenziteta i ophođnjice u visokim šumama Jugoslavije. Razlika jezka postavila je" kristalni zid ali nepremostiv za široku razmjenu ideja o toj temi. Imajući u vidu izgubljenu priliku vratio sam se u Meksiko, da bi u narednom mjesecu pros´neu imao ugodan doživljaj da primim od Or. Klepca sedam šumarskih brošura čiji je on autor. Od tih brošura ovo je prva, koja je prevedena na španjolski u sporazumu s Ing. Robertom Villasanjor Angelesom, direktorom Nacionalnog instituta za šumarska istraživanja. ´Prijevod brošure je napravio Centar za naučnu i tehničku dokumentaciju Meksika, Sekretarijata za prosvjetu i UNESCO-a i u njoj se doslovno izlažu originalne ideje i zato neka mi bude dopušteno da ih interpretiram prema spomenutom referatu nadajući se da nisam učinio neoprostive pogreške. Ulazeć´ u materiju opaža se. da ovaj rad Dr. Klepca sadrži u sebi važne zamisli za praktičnu primjenu zadužujući time mnogo našu struku. Činjenica da se podvrgne izračunavanju intenzitet proreda predstavlja u našoj sredini potpunu novost. Prostrane jedncdotone sastoji ne bora prirodno pomlađene na sjeveru naše zemlje, posljedica sječa vršenih neprekidno od početka ovog stoljeća kao i preborne šume intenzivno iskorišćavanje, gdje sada prevladavaju »latizales« i niske šume, kamo spadaju u cijelosti najveći dio borovih sastojina i »oyametales« Meksika, pokazuju u većem ili manjem stepenu i prostranstvu potrebu za intervencijom xi njih, da bi se ubrzala njihova proizvodnja po kvaliteti i masi. Ako provodimo taj posao kriterij Dr. Klepca pokazat će nam odlučno ispravnu izvedbu, eliminirajući empirizam i dopuštajući nam da znamo kamo vod´mo naše šume podvrnute njezi i što možemo očekivati od njih. To samo za sebe, čini mi se, da opravdava prevođenje te brošure i što veće njeno populariziranje. Sto se tiče dovršnih sječa postoje najmanje dva koncepta slabo fcorišćna po nama i koje bi meosoprno trebali uzeti u račun: to su takozvani »priliv« stabala i temeljnica po hektaru. Priliv stabala je indikator koji upotpunjuje vrlo dragocjeno racionalnu primjenu formula meksikanske metode za uređivanje šuma upotrebljenih za računanje ophodnje i intenziteta sječe. Spomenut; priliv treba se utvrditi izbjegavajući time prigovore učinjene metodi u toni smislu da se veže na volumne količine, dakle ne uzima u obz´r razdiobu masa po debljinskim stepenima, da bi se izbjegla davanja nesigurnih podataka. Temeljnica po hektaru se upotrebljava u Meksiku najviše u sistemu šumske inventarizacije, ali je nikad nismo tretirali kao dendrometrijski pojam za sječu. Shvaćajući ispravnim njezino značenje prema tretiranju Dr. Klepca, treba je imati u vidu i analiz rati dak se ne stefcne stvarno iskustvo o njezinoj važnoisti. S druge strane ipak se sve manje opaža otpor da ,se u našim studijama upotrebljavaju formule »Meksikanske metode uređivanja«, jer se nije pokazao, nijedan drugi postupak, koji bi bolje interpretirao naše prilike, i većina drugih koji postoje ili su se upotrebljavali pokazuju jake razloge za prigovor; sa zadovoljstvom se konstatira, da se u Jugoslaviji, evropskoj zemlja s nesumnjivim šumarskim iskustvom, upotrebljavaju iste formule za iste svrhe u koje ih mi upotrebljavamo, što podupire napore započete u Chihuhua-i da se osnuje u 1944. god. »Metoda«, i dođe đo današnjeg stupnja razvitka, od 1947. do 1950. u Undđad de Atenqniique, Jahisco. Na kraju, poslije 1926. god., koja predstavlja početak šumarske struke u Meksiku, njezin najveći razvitak nastupio je u 1937. god. s posjetom Dr. H. Artur Meyer- a, koji je uveo suvremenu dendrometriju, u 1950. god. kada je FAO primijenila |