DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 84 <-- 84 --> PDF |
4-1963. — L. V u j i č i ć: Racionalizacija proizvodnje — Đ. V a s i 1 j e v i ć: Iskorišćavanje šuma u 1962. 5-1963. — M. Kovačevi ć: Amortizacija za regeneraciju šuma. 9-1963. — J. Pa v.ić: Tačnost mašinske obrade drveta — I. Ko pč i ć: Uzorna preduzeća. 10-1963. — Poslovno udruženje drvne industrije — Zagreb. 11-1963. — B. S tarnen ković: Orijentacija industrije namještaja na iveraste ploče. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 1/2 1963. — R. K o 1 a k o v i ć: Uputstvo o šumskom redu-komentar — Anđi ć V.: Kako odobravati i realizovat; sječe u građanskim šumama u uslovima novih pro-. piša — N. E i ć:.Stanje naših šuma — V. Žita: Pravilan odnos prema šumi. 3/5 1963. — H. Imamović: Zašto se odugovlači sa prekvalil´:kacijom bivših lugara i nadzornika šuma na status radnika — B. Jovković: Pokret Gorana kao znatna pomoć u izvršenju šumsko-uzgojnih i drugih zadataka šumarstva Bosne i Hercegovine — N. Zilenkov: Investiciona izgradnja u našem zakonodavstvu — N. Vukićević: Gazdovanje sa šumama i šumskim zemljištima u društvenoj svojini van šumsko-privrednih područja — J. Sučić : Pitomi kesten i pojava raka kestenove kore u Bosn; i Hercegovini — N. Eić: Pitomi kesten — V. Žita: Sprečavanje i suzbijanje biljnih bolesti i šteto— čina — M. Čemalović: Propaganda šumarstva na području Hercegovine — Mladi Gorani pišu — S. Tanasković: O cJtcancv SumacStao PUTOKAZ ZA TEHNIČKI PROGRES V SUMOPRIVREDI SSSR Pod gornjim naslovom iznio je I. S. Melehov, akademik, u 1. br. Lesnog hozjajstva 1963. g. niz problema šumarstva SSSR, koji se prilično podudaraju s našim. Zato i donosimo ovaj prikaz. Mnogostruka je važnost šume, pa je i njezino iskorišćavanje kompleksno. Zato treba blagovremeno pronaći sve koristi ko izboru tipa motorne pile — M. M i j a t ović: Orlovima kod nas prijeti potpuno nestajanje. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 1/2 1963. — Z. Pavlin: Sadržaj vode u drvu građevne stolarije — N. H e r 1 j ević: Šper-ploče »za vanjsku upotrebu« u građevinarstvu — Z. Ettinger : Provođenje racionalizacije rada u tvornicama namještaja. OBAVIJESTI — Zagreb 1962. god. — V. Zivković: Neka pitanja o organizaciji naučno-istraživačkog rada u šumarstvu NRH — I. Podhorski: Prirast sorti topola na komparativnim plohama u 1961. godini — Uzgoj topola u kulturama i plantažama u NRH od. 1945—1961. god. — Ispitivanje redoslijeda listanja klonova u klonskom rasadniku Križovljan Grad — J. Šafar : Problem osnivanja nasada topola na degradiranom mediteranskom području — D. Cestar : Istraživanja razvitka proizvodnje u raznim tipovima šuma sa prebornim gospodarenjem — B. Dereta : Naučno istraživački rad u oblasti mehanizacije šumske proizvodnje — M. Spiranec: Prirast taksodija u Motovunskoj šumi — T. Š p fi 1 j : Proučavanje opt´malne strukture mješovitih mladika hrasta lužnjaka i graba. Pokusna ploha Sjeverno Radiševo — V. Hren : Razvoj strukture na pokusnim plohama Zabljački lug (mješovite sastojine hrasta lužnjaka i graba) — D. Srdić : Novi kemijski preparati za sprečavanje šteta od divljači — Z. Car: Bitne komponentne problema uzgoja srna. g jL je nam ona daje i još ih dalje razviti. Međutim, šumoprivreda u mnogom zaostaje za drugim granama privrede. Ona mors punije iskoristiti prednosti socijalizma. Do 1. jan. 1963. uređeno je u Sov. Sav. 350 mil. ha šuma, a osim toga fotogrametrijski je snimljeno 750 mil. ha. Prema tome sav je šumski fond manje više tačno Obim pošumljavanja također raste. Tako će se na pr. 1963. g. pošumiti 2 mil. hay a to je za 44*Yo više nego 1959. g. Uz |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 85 <-- 85 --> PDF |
gojni radovi provedeni su 1962. g. na 1,27 mil. ha, od čega je na čišćenje otpalo 0,8 mil. ha. Za 1963. planirano je da će se ti radovi izvršiti na 2,9 mil. ha (na čišćenje će otpasti 0,9 mil. ha). Pored svega toga, ako se uzgojni radovi uporede s iskorišćavanjem šuma, opazit ćemo veliku razliku u tehničkoj opremi. Ma da i drvarska industrija nije lišena mnogih nedostataka, ipak je toliko napredovala, da se pretvorila u industrijsku granu sa širokom primjenom mašina i mehanizama. Po ob jamu godišnjih sječa od 400 mil. kub. m. Sov. Sav. je prvi u svijetu, a to bi bilo nemoguće bez široke primjene mehanizacije. Nivo mehanizacije u eksploataciji šuma po osnovnim fazama radova premašuje 90B/o, a obaranje je stabala već 1961. g. mehanizirano sa 99,3*Vo. Nisu još samo riješena pitanja mehanizacije klaštrenja grana i čišćenja sječina. što, uostalom nema manje značenje i za uzgoj. Nivo mehanizacije uzgojnih radova znatno je zaostao, prem se u zadnjih 5 g. malo maknuo s mjesta: U srednjem je obrada tla povišena u mehanizaciji sa 34 na eSVo, sjetve i sadnje sa 9,3 na 20,3°/o, a njege kultura sa 24 na 34fl/o. Te brojke, mada pokazuju stanovit porast mehanizacije, ipak ne znače veći porast mehanizacije radova. U nekim republikama (Gruzija, Azerbajdžan i dr.) sjetva i sadnja kultura uopće nisu mehanizirani, a šumska gospodarstva RSFSR mehanizirana su samo sa 14,7´3/o. Međutim da bismo izravnali nerazmjer u mehaniza- . čiji radova u uzgajanju šuma sa onima eksploatacije, treba stvoriti široku serijsku proizvodnju visoko produktivnih šiumoprivrednih mašina. Nekih se grana šumoprivredne proizvodnje praktično mehanizacija nije ni taknula. Ovamo spada na pr. sabiranje sjemena, njega mladika i đr. Nivo je mehanizacije prozraka svega ZNo, a čišćenja 5!%>. Zato je potrebno smanjiti jaz u tehničkoj opremi između uzgajanja i industrijske eksploatacije šuma. Nažalost, tome se ne poklanja dovoljna pažnja, nego se ponekad buldožeri, ekskavatori i druge mašine koje su u fondu šumo.privrede, oduzimaju, naravno na štetu njenu. Povećanje tehničke opremljenosti treba biti svakodnevni zadatak kako republičkih organa šumoprivrede, tako i sovnarhoza. Neophodno je potrebno odvojiti i proširiti specijalne pogone samo za šumske mašine. U suvremenom je šumarstvu uočena potreba da se šire iskoristi kemija, avijacija, elektronska računala i druga dostignuća nauke. Koliko i bio širok arsenal tehničkih sredstava, efikasna primjena njihova u šumarstvu, njihova ekonomičnost u mnogom ovisi o znanju i iskorišćavanju bioloških zakona i o specifičnosti šumoprivrede. Ta će primjena biti sve šira, što viša bude razina poznavanja suštine osnovnog objekta (na koji se primjenjuju ta sredstva tj. šume) i promjena koje se na njemu zbivaju pod utjecajem čovjekove aktivnosti. Ista imašina i ista agrotehnika u raznim ekološkian uvjetima mogu dati posve različite rezultate. S druge strane, pri jednakim ekološkim, a različitim proizvodno- ekonomskim uvjetima, potrebno je i različito prilaženje. Dostignuća šumarske nauke provjerena praksom, treba da što prije postanu svojina šumoprivredne proizvodnje, da blagovremeno posluže tehničkom progresu. Prostranost i raznolikost teritorija Sov, Saveza traži diferencijaciju procjene i iskorišćavanja šuma u raznim prirodnim i ekonomskim područjima. Isto se tako moraju diferencirati i šumsko-gospodarski zahvati. Osnovnu vrijednost sovjetskih šuma tvore četinari, koji su već odavna na glasu u svijetu. Racionalno iskorišćavanje tih šuma, povišenje njihove produktivnosti, uzagajanje vrijednih vrsta četinara, to su važni zadaci šumoprivrede. Osnovne vrste: bor, pa i omorika (šmrca), a da i ne govorimo o arišu, mogu pri pravilnim uvjetima stvarati visokoproduktivne sastojine koje imaju u 40—50 g. do 300 i 350 kub. m pa i više, sa godišnjim prirastom od 8 do 9 kub. m po hektaru. Objelodanjivanje i iskorišćavanje tih uvjeta ima veliko značenje. Prijeko je potrebno, više nego do sada, voditi računa o proizvodno-ekonomskim uvjetima. Tako, uzgajanje i povisivanje produktivnosti omorike ima veliko značenje u rajonima koji gravitiraju prema celulozno-papirskim poduzećima. Bor, to je tradicionalna vrsta našeg pilanarstva. naročito izvoznog. I ubuduće treba poklanjati ozbiljnu pažnju obnovi borika, njezi i uzgoju njihovu u onim masivima koji sirovinama opskrbljuju pilansku industriju. Uporedo s razvitkom sulfatno-celulozne proizvodnje, značenje bora raste i u celulozno-papirskoj industriji. Savremena praksa razvitka te vrste industrije u SAD, Finskoj i drugdje, veoma široko iskorišćuje borove šume kao sirovinske baze. U tu se svrhu tamo primjenjuju prorede ko 247 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 86 <-- 86 --> PDF |
je osiguravaju celulozno drvo. Taj način zaslužuje pažnju. Naročito se ne smije zanemariti ariš, to vrijedno drvo brzog rasta, koga treba punije iskorišćavati. O mogućnosti uzgoja visokoproduktivnih sastojina ariša van njegovog prirodnog areala rasprostranje nja, svjedoči sovjetsko i strano, osobito skandinavsko iskustvo. Skandinavski šu mari nastoje da im ariš postane glavna vrsta drva, Valja poduzeti ozbiljne mjere za raci onalno iskorišćavanje, očuvanje i uzgoj vi sokoprođuktiivnih jelovih šuima Kavkaza, li.mb´nih šuma Sibirije i Dalekog istoka. Ne smije se zanemariti i šume vrijednih lišćara. naročito hrasta tamo gdje dobro usp´jeva. Uporedo s tim, sve veće značenje dobi vaju šume mekih lišćara, pa im je povr šina zadnjih 10 godina znatno porasla u vezi sa čistim sječama provedenim na ve likim površinama. Drvna masa mek;h liš ćara samo u evropskom dijelu SSSR iznosi više od 3 milijarde kub. m. Danas lišćari — prije svega trepetljika i breza — slabo se iskorišćuju. ali se ipak ne smatraju korovom kao nekad. Došlo je vrijeme da se iskorišćavanje lišćara korjenito izmijeni. Osobito je važno da bjelogorične šume postanu sirovinska baza celulozno-papirske ndustriie. Veći se dio tih poduzeća u evropskom dijelu SSSR može osigurati čerinarskim drvom samo još 15, a negdje i 40 godina. Iskorišćavanje lišćarskog drva kao osnovne sirovino celulozno-papirske industrije postat će realnost samo pre´nakom tehnologije celulozno-papirske proizvodnje- U tom smislu postoje realne mogućnosti i sada se razrađuju odgovarajuće mjere. Važnost lišćara raste i u vezi s njihovim iskorištavanjem hidrolizom, u fabrikacijd ploča vlaknatica i dr. U nnikraćem roku mora se prijeći na punije iskorišćavanje postojećih šumskih masiva, a također i podizanju visokoproduktivnih sastojina iz vrsta drveća brzog rasta. Sazrio je zadatak nauke i prakse za osnivanje i uzgoj trepetljike i u kratkom roku podizanja visokoproduktivnih topolovih sastojina na odgovarajućim staništima. Nešto je već stvorila sovjetska nauka u tom smislu. Pokusi pokazuju da pri povoljnim uvjetima kultura topole može dati za 15—20 pa i za 10 godina drvo za proizvodnju celuloze za industriju papira. Ima razloga na osnovici koji se može računati da su uzbečke i turkmenske topole pro duktivnije čak i od talijanskih. Navodnja vanjem topolika u Srednjoj Aziji moguće je za kratko vrijeme izgraditi sirovinsku bazu za celulozno-papirske kombinate. Ali za osnivanje topolika nailazi se na mnogo neriješenih pitanja i poteškoća koje treba svladati. Valja (izbjegavati ponavljanja o nih pogrešaka, koje su se prije dopuštale kod osnivanja topolika i drugih vrsta dr veća, kad su se ignorirale potrebe podu daranja njihove biologije s uvjetima sre dine, narušavala se agrotehnika, potcje njdvala se mogućnost izvođenja pokusa sa pojedinim vrstama itd. U SSSR postoje povoljni uslovi za znat no proširenje asortimana šumskih vrsta drveća. Mnoge domaće vrste zavređuju veću pažnju, a tako i pokusi sa introduk cijom najperspektivnijih stranih vrsta. U crnomorskim uvjetima izgleda nam da treba računati sa sekvojom, koja se nije loše pokazala i u Pribaltiku, a i hrast plutnjak nesmije se zaboraviti. Trebalo bi ispitati i uvođenje Picea-e sitchensis i nekih američkih borova i dr. Pitanja podizanja šuma i obogaćenja njihova sastava, poprimat će sve veće značenje. Ipa>k bi bilo nepravilno, kad bi se rješenje tog pitanja vidjelo samo u pošurnljavanju (bilo vještačkom ili prirodnom). Nije ni danas zastarjelo davno šumarsko pravilo, da je svaka od tih metoda dobra na svom mjestu. Ne treba zato zanemariti prirodnu obnovu šume, jer ona ima u SSSR veliko značenje, a na prostranim područjima Sjevera, Sibirije i Dalekog Istoka jedino se tako i pošumljuje: U interesu narodnogospodarskom treba do maksimuma iskoristiti darove prirode. Prirodnu obnovu šuma ne smije se smatrati samo stihijskim procesom, već je valja iskoristiti kao metodu obnove šuma. U današnje vrijeme priznaje se potrebo neminovnog pošumljavanja odmah poslije ili još bolje, istovremeno sa sječom. Posij ednj.h godina eksploateri ulažu više napora da očuvaju mladik od povreda i uništenja za vrijeme obaranja stabala, kod privlačenja i izrade drva. U tom je smislu nastao čitav pokret, kome je začetnik bio brigadir jedne male kompleksne brigade u Kostromskim šumama — Denisov. Njegova je brigada prije roka izvršila svoju seđmoljetku i obvezala se da će do kraja sedmoljetke izraditi još 50.000 kub. m drva. Osim toga, ona je vlastitim snagama pošumila posječenu površinu. Ta plemenita inicijativa naišla je na sljedbenike među šumskim radnicima. Radi toga, da bi se povisila produktivnost rada i |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 87 <-- 87 --> PDF |
maksimalno zaštitio podmladak, novatorima proizvodnje i nauke predložen je niz shema za organizaciju i tehnologiju radova pri sječi šuma. Uzme li se, da biva o- bično u procesu mehanizirane sječe i izrade šume uništeno 60—80u/o podrasta, pa i više, pridržavanjem promišljeriih mjera, te će brojke, obratno, označivati sačuvani podmladak. Eto, zašto šumoprivrednici trebaju dati pomoć eksploaterima. "Uskoro će se početi prispodabljanjem rezultata dobivenih primjenom raznih varijanata tehnologije izrade šuma. Očuvanje mladika nije jedini put podizanja šuma. Neophodno je svratiti pažnju poboljšanju metoda obnove šuma iza čistih sječa. U tom smislu sovj. uzgoj još ni iz daleka ne uzima u obzir sve mogućnosti (na pr. ostavljanje sjemenjaka raznih vrsta drveća u vezi s uvjetima uspijevanja itd.). Do danas u SSSR dominiraju čiste sječe, pri čemu se najčešće zanemaruju elementarni zahtjevi uzgoja. Uporedo s otklanjanjem nedostataka neophodno je proširiti primjenu prebornih i postupnih sječa s raznim varijantama. U prvom redu taj postupak treba primjenjivati u centralnim, južnim i zapadnim rajonima evropskog dijela SSSR, a i u brdskim šumama. Predstoji i ozbiljan zadatak rajoniranja sječa i s tim u vezi mjere za obnovu šuma. Rajoniranje mora biti povezano kako sa prirodnim uvjetima i karakterom šuma, tako i sa proizvodnoekonomskim uvjetima, a time i sa lokacijom poduzeća, njegovim karakterom (celulozno- papirska industrija, .prerada drva itd.) i zaštitnom ulogom šume. Da bi se ubrzao tehnički progres izrade i obnove šume, naročito su važna tri uvjeta: , i i Prvo: dalji razvitak tehnike izrade šuma usmjeren na usklađivanje sa zahtjevima uzgoja putem, napr. izgradnje takvih mašina, koje će biti sposobne za lako manevriranje 1 koje će moći provoditi pre- borne, postupne i druge sječe i pri tome očuvati normalno stanje; iDirugo: dizanje tehničkog nivoa pošum ljavanja, njegova mehanizacija, tako da odgovara nivou mehanizacije prerade drva; Treće: razrada kompleksne tehnologije koja bi obuhvatila i eksploataciju i uzgoj. U najstarijoj budućnosti znatno će se povećati obujam sjetve i sadnje šuma. Iako će se u ovisnosti o ´rajonima i mi jenjati njihov odnos, ipak će ostati opća tendencija — povećanje sadnje. Svakako će se prilično poboljšati tehnika sjetve, a osobito sadnje, s obzirom na prirodne zakonitosti uvjeta izazvanih sječama. U vezi sa zadacima podizanja šuma sve veće značenje dobivaju pitanja poboljšanja sjemenarstva i rasadničarstva, ispitivanja sorta itd. Uskoro valja tačno odrediti strukturu organizacije i- mrežu kontrolnih sjemenskih stanica. Mnogo toga treba još učiniti i u oblasti selekcije, da bi je približili zahtjevima prakse. Za sovj. je šumarstvo osobito važno pitanje dizanja produktivnosti šuma. Savremeni uzgoj treba usmjeriti na razradu metoda ubrzane obnove šuma, povišenja njihove kvalitativne i kvantitativne produktivnosti. Ne ćemo se dalje miriti s tim da produktivnost sovjetskih šuma evropskog dijela podrug do dvostruko bude niža od susjednih evropskih država. Sada je srednji godišnji prirast u evr. dijelu SSSR nešto viši od 1 kub. m po ha, a u Finskoj i Švedskoj 2 do 3 kub. m. Taj se problem može potpuno riješiti pomoću razrade i ostvarenja kompleksa mjera. Tu spada: punije i racionalnije iskorišćavanje šuma, blagovremeno i stvarno pošumljavanje, uzgajanje vrsta brzog rasta i dr. S tim sisteme i načine sječa glavnog prihoda i proreda, proširiti broj vrsta šumskog drveća i izvršiti njihov pravilan izbor. Osobit utjecaj na podizanje produktivnosti šuma može imati melioracija odvodnjavanja zamočvarenih područja i navodnjavanja sušnih rajona (naročito za topolu). U SSSR ima velikih površina močvarskih šuma koje su slabo produktivne. Samo u evr. dijelu Sovj. Sav. postoje prostrana područja tih šuma, koje su, naravno, slabog prirasta. Samo u evr. dijelu zauzimaju 55 miliona ha. Odvodnjavanje se provelo na neznatnoj površini, tek na 1,3 miliona ha (uključivši amo i dorevolucijski period). Potreba odvodnje, osobito zamočvarenih šuma tajge u evr. dijelu SSSR dobivat će sve veće značenje, jer veoma produktivne šume Oko rijeka iscrpene su čistim sječama, pa će se područjima među rijekama u kojima su šume slabog prirasta morati poklanjati sve veća pažnja. Uzmemo li da će pe uslijed odvodnje podići srednji godišnji prirast do 4 kub. m po ha, to će se onda, prema prethodnom proračunu, u evropskom dijelu SSSR već u drugom deceniju dobiti 220 mil. kub. m drva u vrijednosti od 165 mil. rubalja (prema cijeni ina panju u cenralnoj zoni). Međutim, da bi se u tim uvjetima, dobilo 220 mil. kub. m drva vještač 249 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 88 <-- 88 --> PDF |
kim pošumljavanjem golih površina, trebalo bi zasaditi šum. kulture na površini od 1,1 mil. ha. Trošak za njihovo podizanje i njegu do starosti od 3 godine iznosio bi 110 mil. rubalja, a da bi se dobila tehnički upotrebljiva drvna masa (čak i iz četinjača brzog rasta), valjalo bi čekati 40—50 godina. O velikom uspjehu postignutom odvodnjavanjem šuma svjedoči iskustvo sjevero- zapadnih oblasti i Pribaltijskih republika SSSR. Susjedna je Finska izvela obimne radove odvodnjavanja i uskoro će ih posve završiti. Na taj način u važnost radova na odvodnjavanju (u prvom redu u šumama evr. dijela SSSR), a zatim i u drugim rajonima, ne treba sumnjati. S problemom povisi van ja produktivnosti šuma najtjesnije je povezana borba s gubicima u šumoprivredi. Ti su gubici raznovrsni, pa se i borba s njima mora voditi u nekoliko pravaca. Prije svega valja ne čekajući poboljšati način iskorišćavanja otpadaka od izrade drva, a tako isto i na poduzećima industrijske obrade. Tim se zadatkom trebaju ozbiljno pozabaviti kemičari, energetici i tehnolozi. Tu je i široko polje rada i za šumarstvo i to počev sa pojačanom kontrolom iskorišćavanja sječnog fonda, a končiv neposrednim učešćem u razradi racionalnih metoda sortimentiranja, iskorišćavanja škarta, otpadaka itd. Teške gubitke narodnom gospodarsvu čine šumski požari. Mada se u Sovj. Sav. posljednjih 10—15 godina zapaža tendencija smanjivanja površina koje zahvaća požar, ipak su one još uvijek znatne. Površine, koje godišnje gore, često su veće od onih, koje se zasade, pa je prema tome sav taj trud uzalud. Samo u Irkutskoj oblasti izgorjelo je 1962. g. 600.000 ha. Prema tome, brzo poboljšanje obrane šuma od požara, borba s njima, neodloživ je zadatak šumarstva, problem prvog reda. Premalo se iskorišćavaju naučna i tehnička dostignuća na tom području. Prijeko je potrebno ujediniti napore proizvođača, naučnih organizacija i široke javnosti. U nekim stranim zemljama, koje su donedavna zauzimale prvo mjesto u požarima, zahvaljujući takvim mjerama, opasnost je od šumskih požara upadljivo oštro snižena. Dozrela je i potreba osnivanja i proširenja naučno tehničke baze zaštite šuma od požara u SSSR, Čini se da bi bilo dobro izgraditi veliku samostalnu laboratoriju šumske pirologije ili čak i naučni specijalni institut, gdje bi se rješavao taj pro blem usvojiv sredstva savremene tehnike (uključivši prizemni transport i avijaciju) s iskorišćavanjem općih nauka (fizike, kemije, meteorologije i dr.). Gubici, koje čine šumi štetni kukcibolesti od gljiva, također su visoke. Samo u šumama RSPSR u 1962. g. pokazala su se žarišta štetnika na oko 4. mil. ha. Šumarska je praksa još uvijek slabo opremljena efikasnim tehničkim sredstvima za aktivnu borbu proti šteta i bolesti šuma. Naročito zaostalu, tako reći još netaknutu granu, predstavlja borba sa štetnicima češera i sjemenaka u sastojinama, uslijed čega u ponekim godinama gubici na urodu sjemena iznose 95—100%. To pitanje nije nauka ticala. Šumarstvo osjeća nedostatak kemijskih otrova, osobito tehničkog DDT. Polagano se uvode novi preparati, insekticidi: klorofos, koji je manje otrovan za ljude i životinje. Poslijednjih se godina ispituju i biološke metode borbe sa štetnicima šuma. Napore sovjetskih učenjaka valja usmjeriti trenutno na traženje određenijeg odgovora o mogućnosti i načinu njezina iskorišćenja u proizvodnji. Poznato je, da je tehnika tijesno povezana sa ekonomikom. U praksi sovjet, šumarstva ima mnogo neriješenih pitanja ekonomike. To su: pitanje kompleksnog vođenja gospodarenja, organizacija i planiranje proizvodnje, cijena koštanja i rentabilnost, povišenje proizvodnosti rada. Neminovno treba pojačati izučavanje pitanja konkretne ekonomike šumoprivrede, jer je s tim vezan dalji tehnički progres. Osjeća se nužda za razradom ne samo količinskih, nego i kvalitativnih pokazatelja proizvodnje šumoprivrede To se odnosi osobito na efikasnost mjera pri podizanju šuma. Veliko značenje imaju pitanja agrošumamelibracije, uzgoja i njege šuma u stepi. Poznata je uloga nasada u zaštiti polja, povišenju plodnosti poljoprivrednih kultura u borbi s erozijom tla vodom i vjetrom. Šumari u stepskim rajonima, pomažući kolhozima i sovhozima da prošire zaštitne nasade, moraju pokloniti ozbiljniju pažnju pošumljavanju svih zemalja neupotrebljivih za poljoprivredne kulture, podižući na njima visiokoproduktivne sastojine. U podizanju tehničkog nivoa šumoprivrede igra nauka isključivo veliku ulogu. O tom, kako budu radile naučno-israživačke ustanove i projektne organizacije, ovisit će tehnički progres u šumoprivredi. U SSSR postoji široka mreža šumarskih naučno-istraživačkih ustanova, pro |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 89 <-- 89 --> PDF |
vođe se mnoga istraživanja, pa ima i vrijednih rezultata. Problemima šumoprivrede bavi se više od 40 naučno-istraživačkih instituta, viših naučnih zavoda i drugih ustanova, ne računajući amo i brojne ogledne stanice koje spadaju u sastav instituta. Uza sve to, rni još nismo postigli efekat koji bi bio moguć i s postojećim snagama, samo kad bi one bile postavljene i upotrebljene racionalno. Mnogo smeta razdvojenost nadležnosti šumarc\ko´-istraživačkih ustanova. Rezultat je udvajanje tema s jedne i nerazređivanje nekih važnih tema s druge strane. Novembarski Plenum CK KPSS predložio je niz najvažnijih mjera za poboljšanje rađa naučno-istraživačkih ustanova. Naučno-´ktraživački instituti za pojedine grane prelaze u nadležnost komiteta za svaku granu. U oblasti šumoprivređe opće rukovodstvo t´m ustanovama vršit će sada Državni komitet šumarske, celulozno-papirske, đrvoobrađivačke industrije i šumoprivređe pri Gosplanu SlSSR. Državnom komitetu pripada i ostvarivanje tehničke polit´ke u oblasti šumarstva. «Rezultati šumarske nauke moraju se osnivati na jedinstvu teorije i prakse. Naučna istraživanja moraju imati tačan cilj i moraiu rješavati p´tanja važna za šumoprivredu. Praktični šumoprivredni savjeti proizvodnu bit će tim dragocjeniji, što budu temeljitije ftmdtrarri na dubokom teorijskom istraživanju. U šumoprivređi je loše i to. što se naučna dostignuća teško ukorjenjuju u proizvodnju. Kad bi praksa Iskoristila samo deseti dio naučnog fonda koji postoji u Sovj. Sav., uspjesi tehničkog progresa bili bi znatno veći nego što su danas. S đrge strane, u proizvodniu uvlače preporuke bez ozbiljnog inaiuÄhos? temelia. neprovjerene iskustvom, pa zato ne daju potreban ekonomski efekat. Rukovodeći naučnoi-iistiraž;vački instituti šumoprivređe nemaju dovoljan naučni kadar, za sada još nemaju ni nužan -broj specijalista za radove sa računskim strojeVima i elektronskim mašinama za razne računske operacije. Niz nedostataka ima i spremanje kadrova. Ima slučaieva da u naučne ustanove dolaze slučajni ljudi, koji nemaju ni sklonosti ni sposobnosti za te radove. Ne biva rijetko, da .se razrađuju disertacije o pitanjima, koja su već riješena. Da bi naučna istraživanja u šumoprivređi postala efikasnija treba: usredotočiti pažnju na Italije, koje smo već djelomično spomenuli; pojačati kompleksna istražvanja o najvažnijim problemima; poboljšati spremu naučnog kadra i racionalnije iskorištavati postojeće naučne snage; izgraditi eksperimentalnu bazu naučnih ustanova, snabdjeti ih najnovijom tehniikom i savremenom aparaturom; ubrzati uklapanje dostignuća šumarske nauke u proizvodnju. ´Sazrela je i potreba da se uporedo s kompleksnim institutima odijele i specijalna instituti za grupne šumoprlvredne probleme (na pr. za vrste brzog rasta, mehanizaciju šumoprivređe, za čuvanje šuma od požara i borbu s njima itd.). Veliku ulogu u ubrzanju tehničkog progresa trebaju odigrati projektne organizacije, a naročito tako veliki kombinati kao što je »Lesproekt« i »Agroproekt«, a tako i republički organi šumoprivređe. Neophodno je nužno podići nivo projektno-istraživačkih radova u šumoprivređi, šire iskorištavati nove metode: primjenu aerofotosnimanja šumskih masiva, širu primjenu dendrometrijskih metoda u taksaciji, iskorišćavanje savremene računske tehnike za ubrzanje obrađivanja uređajnih i drugih podataka. Treba pomno izučavati i usvajati iskustava novatora u šumoprivređnoj proizvodnji. U vezi sa poraslim obimom i proširenim zadacima šumarstva povećala se i potreba visokokvalificiranih kadrova šumara. Sovjetske visoke škole poslijednjih su godina primjetno skratile prijem na šumarske fakultete, ali očito je,da to treba izmijeniti. Isto tako treba dići kvalifikacije specijalista. Rješenje niza problema šumoprivređe vezano je s tehničkim progresom u oblasti izrade drva. Za rješavanje tih pitanja, osobito za izgradnju novih mašina i mehan´zaana. za razrađnju tehnologije sječe uz očuvanje podrasta. treba objediniti snage naučnih organizacija i proizvođača - kako šumarstva, tako i drvarske industrije. Više pažnje treba pokloniti i inostranom iskustvu. Veliku ulogu u ubrzanju naučnog i tehničkog progresa u šumoprivređi odigrao bi naučni časopis. U njemu bi se mogli objelodanjivati najvažniji rezultati naučnih istraživanja bez obzira iz kog su područja. .Ubrzanje tehničkog progresa u šumoprivređi na kraju kraieva ovisi o svim šumonrivrednim trudbenicima o stalnim šumskim radnicima, o njihovom znanju, iniri. jp.t´vi i stvaralačkoj smionosti. Đuro Knežević 251 |