DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 80     <-- 80 -->        PDF

stacije šuma. Stanovništvo je gušće. Erozija
se aktivira, 4. Srpska agrarna epoha
traje od početka XI. do polovine XV. stoljeća.


. Planinsko stanovništvo silazi u ravnice
Povoljni su uslovi za eroziju, 5) Tuska agrarna
epoha. Traje od konca prethodne do
polovine XIX. stoljeća. Erozija je dostigla
već gotovo katastrofalni stadij.


Nakon oslobađanja ove oblasti od Turaka
erozija postiže svoj nepovoljni zenit.


U ovoj oblasti eroziju sa gledišta poljoprivrede
i šumarstva dijelimo u slijedeće
oblike: 1. Erozija oranica i povrtnog
zemljišta, 2. Erozija zaležajnih površina,


3. Erozija trajno napuštenih zaležaja, 4.
Erozija pašnjaka i livada, 5. Erozija voćnjaka
i malinjaka, 6. Erozija vinogradarskog
zemljišta, 7. Erozija neobraslog šumskog
zemljišta i goleti, 8. Erozija seoskih
puteva.
Štete od erozije u poljoprivredi u ovoj
oblasti iznose godišnje 187,341.000 dinara
(a ha. 13.359 din), odnosno sveukupno:
192,841.000 din.


Borba protiv erozije treba se osnivati
na principima uzroka, a ne posljedica. U
borbi protiv erozije ove oblasti treba uvijek
imati na umu, da reljef upravo ide na
ruku eroziji. Reljef je kao predispozicija za
sve vrsti erozije. Poljoprivreda tj. ratarstvo
je zauzelo često staništa koja odgovaraju
za travnjake, pa i šume. Ovdje je 1
težište borbe protiv erozije, tj. razgraničiti
ratarske-travnjačke-šumske površine tj.
da se među njima uspostavi narušena ravnoteža.
Naročitu pažnju treba posvetiti
kritičnim šumskim površinama.


Oranice u ovoj oblasti zapremaju 51.124
ha, a šume, šumski pašnjaci, planinski pašnjaci
i livade 101.290 ha. Sređivanjem odnosa
između navedenih kategorija svakako
ie se smanjiti fond oranica na račun šumskih
i travnjačkih površina.


Mjere protiv erozije: 1) Zaštita tla gdje
su izvori erozije, 2) Preorijentacija agrotehnike.
Sastaviti agroerozioni katastar
čestica i provesti sistematizaciju zemljišta,
3) Urediti bujice, 4) Izgraditi makadamske
seoske puteve, 6) Podizanje terasa,
gdje one dolaze u obzir, 7) Pošuimljavanje,
8) Melioracija i njege postojećih šuma.


Krstić , O.: Prirodni uslovi i šumska
privreda Sjeničko-Pešterske oblasti. Institut
za ekonomiku Poljoprivrede. Str. 115.
Beograd, 1961.


Sjeničko-Pešterska oblast je dio Starog
Vlaha. Po reljefu je planinska površina, a
dijeli se u 12 rajona (Pešter, Bare, Cariči


na, Milošev Dol, Halinovići, Kanjon Uvea,
Sangubina, Sjemička Kotlina, Divlja Reka
— Velika Lisa, Golija, Kamešnica i Rasno).
Oblast izgrađuju slijedeće geološke
formacije: položajske, mezozojake, kenozojske
i kvartarne. Krečnjaci zauzimaju
44°/o, silikati SS^/o: Neogen i Kvartar 18»/o
površine.


U pogledu tala vlada veliko šarenilo. U
grupu klimatogenih tala (pedoklimaks)
spadaju slijedeći tipovi: smonice, podzoli.
skeletoidne i plitke crver.ee i kisela skeletoidna
tla. Ukupno je klimatogenih tala
cea 80.000 ha. U intrazonalna tla se ubraja
močvarna uz vodotoke. Treća grupa tala su
tzv. azonalna, a to su: deluvijalna i veći
dio skeletnih.


Klima Sjeničko — Pešterske oblasti ima
značajke hladne kontinentalne i surove
planinske "klime stepskog facija, a što odgovara
kulturi planinskih pašnjaka i livada.
Glavna je oranična kultura u skladu
s klimom, a to je ječam. Godišnji´ prosjek
iznosi 632.8 mm, a temperature 6.57° C.
Julska temperatura je cea 15.21° C. Zbog
niskih temperatura ne uzgaja se pšenica i
kukuruz.


U pogledu hidrografskih uslova za vegetaciju
kao opća karakteristika je deficitarnost.
Nepovoljne hidrografske prilike
za optimalnu biljnu proizvodnju bilo na
travnjacima .odnosno na oranicama.


Jedan od najvećih problema je erozija,
koja je uvjetovana dvjema grupama
faktora tj. ,uslijed geografskog erozionog i
i biotičkog erozionog ciklusa. Kod prve
grupe faktora dolaze u obzir sva geodinamika
stvaranja reljefa Dinarida, pri čemu
je stvorena dinarska površ. Biotički
erozijski ciklus nastaje nakon potiskivanja
šuma i travnjaka. Tada započinje erozija
silama tekuće i atmosferske vode i nastaju
slijedeći oblici erozije: erozija oranica i
zaležaja, erozija đegradiranih pašnjaka,
dubinska erozija krša, erozija šumskopašnjačkog
zemljišta brsnatih žbunjača, erozija
sočnicom i erozija dugotrajnih torišta.


U posebnim poglavljima autor iznosi
pregled tipova travnjaka i demografske
prilike.


U drugom dijelu monografske studije u
5 poglavlja obrađuju se šumarski problemi.
Peštersko-Sjeničtka oblast je bila prvotno
šumska, a sada izrazito pašnjačka oblast
Sa historijskog gledišta prirodni biljni pokrov
je prošao četiri epohe: pređpastoralna,
pastoralna, pastoralno-ratarska i
suvremena epoha.


Predpastoralna — Nakon nestanka tercijarne
vegetacije u ovoj oblasti su se raz




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 81     <-- 81 -->        PDF

vile današnje šume Kvartarnog perioda.
One su bile izvan antropogenih zahvata.
Uvođenje stočarstva na bazi ovce počela
su se ove šume potiskivati, što je već
praktično bilo provedeno početkom´ prvih
vjekova naše ere. Nakon toga ulazimo u
pastoralnu epohu. U ovoj epohi šuma je
bila bezvredna, a sva poljoprivreda se
odvijala na pašnjacima. U ovoj epohi je
optimum ovčarstva. U pastoralno-ratarskoj
epohi nastaje dezintegracija pašnjačkog
fonda i formiranje oranica. Ujedno
se uvećava broj stanovnika. Zadnja, t. j .
sa vremena epoha, u kojoj su neuravnoteženi
odnosi između šuma — pašnjaka —
oranica. Njihov odnos treba uskladiti, da
nije na štetu jedno naprama drugom.


Današnji šumski pokrov autor dijeli u
dvije grupe:-Stare (paleogenetske) šume,


t. j . šume smrče, hrasta kitnjaka i cera,
borici, šume bijelog bora i recentni šumski
pokrivač četinarske šume (smrča, jela, bijeli,
bor, crni bor). Od liščara šume izgrađuju
hrast kitnjak, cer, bukva. Vrlo
je raširena jasika, breza, javori, klen. joha,
jasen, grab, crni jasen, crnograb, lipa
itd. Šumskom pokrivaču pripadaju i razni
šibljaci, lijeska, glogovi, jorgovani i dr.).


Danas šumski pokrivač zauzima 25*Vo
oblasti, a u prijedlogu mjera autor predlaže
da se uveća za 35°/o. Na osnovu sadanjeg
stanja šumskog pokrivača autor u
vezi šumskih melioracija t. j . obnove i
podizanja šuma u Sjeničko-Pešterskoj oblasti
preporučuje niz mjera, kao na pr.:
a) Povećanje površine šuma i procenta
šumovitosti, b) Poboljšanje strukture šuma
s obzirom na vrsti drveća, c) Poboljšanje
uzgoja šuma, d) Povećanje zaštitne
funkcije šuma, e) Racionalno korištenje
šuma, f) Štednja ogrjevnog drveta, g) Štednja
tehničkog drveta, i) Razgraničenje
šuma i travnjaka i j) Organizacija propagande
u šumarstvu. Posebne su mjere
u vezi melioracije pašnjaka i izvedbe
hidrotehničkih melioracija.


Izneseni materijali u ovoj monografiji
su rađeni pretežno na bazi vlastitih terenskih
ispitivanja, ali i na bazi obilne literature
i predpostavljaju okvirnu osnovu
za sređivanje ove naše nekada vrlo značajne
privredne planinske oblasti.


Dr. JOSIP KOVACEVIC




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 82     <-- 82 -->        PDF

domaći &tcuöni ćaA&piSi


ŠUMARSTVO — Beograd


1/2 1963 — Lj. Petrović: Novi Ustav
— nove perspektive razvitka — D. Mi rković
: Nek; problemi naučno-istraživačkog
rada u šumarstvu i drv. industriji.


— B. Ničo ta: Neke oznake planinskih
tipova belog bora na planini Nidže (Pinus
sylvestris L. ssp. hamata Stev. From.) —
J. Pavić : Sušenje (odmagljivanje) vazduha
u odeljenjima za proizvodnju furnira
— M. V. Glišić: Prvi rezultati o
gajenju nekih brzorastućih euroameričkih
hibridnih topola van aluvijuma velikih vodotoka
— B. M a rt i no vi ć: Osvrt na
dosadašnju izgradnju i današnje stanje
šumskih komunikacija u Crnoj Gori —
V. Bel tram: Više pažnje korišćenju i
uzgoju breze — M. Purković: Pošum-
Ijavanje metodom sadnje bez prethodne
pripreme zemljišta; iz prakse u Savez.
Rep. Nemačkoj.
NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


1/2 1963 -ĐapićD.: Ekonomski problemi
šumarstva u novom privrednom sistemu.
— P a j i ć D.: Zadaci šumske privrede
Bosne i Hercegovine i njen start u
1963. godini — Kor o Š.: U susret široj
primjeni mehanizacije u šumarstvu — T anaskovi
ć S.: Primjena motornih bušilica
za kaime´n tipa Cobra u gradnji šumskih
puteva — Veseličić Nj.: Domaća
mašina za makljanje celuloznog drveta —
Stojanović O.: Upotreba tablica za
određivanje površine oguljene kore pri
koranju trupaca — U s č u p 1 i ć M.: Problem
crvenila borovih iglica u Bosni —
Fic e K.: Kontrola i sprečavanje sekundarnih
štetočina u borovim šumama oboljelim
od gljiva Cenangium abietis — D i zdarevi
ć H.: Osnivanje i zadaci pokreta
Gorana u NRBiH — Fukarek P.: Uspjesi
u pošumljavanju goleti i krša sarajevske
okolice.


3/4 — 1963. — Pismo predsjednika Tita
Goranima — O. Šušteršić: Prilog poznavanju
šumskog fonda i njegovo korišćenje
u SR Bosni i Hercegovini — O.
Sto j anović : Sa vremena inventarizacija
šuma zahteva i savremenu koncepciju
dendrometrije — S. Jovanović: Plantažna
proizvodnja drveta — R. Curić :
Prinosne mogućnosti kultura crnog bora


na serpentinskom području u centralnoj
Bosni — I. Papo : Upotreba katrana za
izgradnju putova i unutrašnjih komunikacija
kombinata za preradu drveta — S.
Vuči jak: Statut radne organizacije u
šumarstvu — H. Bujukalić: Štete od
korozije i drugog propadanja materijala,
opreme i objekata — O. Piškorić: O
klasifikacije i nomenklaturi svojta crnog
bora — E. Georgijević: Stručno savjetovanje
o problemima savremenog šumarstva
u Münchenu oktobra 1962. godine


— M. Jovančević: Organizacija i rad
Šumarskog instituta u Tarantu (DDR) —
P. Fukarek : Četrdeseta godišnjica prvog
šumarskog časopisa na području Bosne
i Hercegovine — S. Vuči jak: Snimanje
normi pri grupnom načinu rada u
šumarstvu — In memoriam: B. Giper borejski
i B. Lindquist.
LES — Ljubljana


1/2 - 1963. — L. 2 um er: Pojava područja
u našoj šumoprivredi i drvarskoj
industriji — Z. Petr i č: O mogućnosti
nabavljanja mehaniziranih transportnih
naprava za pilane — A. Vovnik: Neka
iskustva u proizvodnji drvnog brašna —


R. Ci vid i ni: Određivanje vremena za
umjetno sušenje drva — A. Cesen :
Stručni profili u drvarskoj industriji —
Domaće i inostrano tržište — L. 2 u m e r:
Najnoviji podaci o proširenju industrije
ploča iverica u Evropi.
3/4-1963. — L. Cebular : Racionalizacija
transporta u drvarskoj industriji —


F. Ra kuša : Nova tehnološka rješenja u
proizvodnji ormana u Sov. Savezu — V.
Rebolj : Osiguranje besprekidne proizvodnje
u pilanskom odjelu — M. Siov nik
: Iskorišćavanje mašinske opreme —
K. Kobe Arzenšek: Prve parne pilane
u Kranjskoj — A. Cesen : Stručni
profili u drvarskoj industriji.
GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


1/2-1963. — H. Leibundgut: Važnost
šume kao mjesta odmora — D. M 1 inšek:
Razvitak nekih šumsko-gospodarskih
djelatnosti u odnosu na uzgoj šuma — B.
2 u p a n č i č: O važnosti prve jugoslavenske
izložbe »Šuma i drvo u likovnoj umjetnosti
— Z. Turk : Problem odgovor




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 83     <-- 83 -->        PDF

nosti operativnog rukovodstva pri nezgodama
u radu — A. Knez: O gospodarenju
šumama Gornjogradskog područja —


M. Brinar : Dometi savremene šum. genetike.
3/4-1963. - M. Brinar: O sezonskom
ritmu raznih bukovih provenijencija i ekotipova
— Z. Turk : Analiza upotrebe motornih
pila u Sloveniji — M. Novak:
Mjerenje radnog efekta kod okoravanja
celuloznog drva.


VJESNIK — Zagreb


7:9-1962. — F. Knebl : Problemi šumarstva
i drv .industrije — Smojver:
Referat za godišnju skupštinu Društva lugara
— Đ. Kovačić: Čišćenje guštika
herbicidom — J. Baranovski: Cijepljenje
bora i cedra — P. Vojt: Čuvanje
motorne pile — V. Beltram: Sječa bukve
krajem augusta — D. Kiep a c: Smanjenje
šteta koje nastaju bušenjem stabala
Presslerovim svrdlom — O. P i š k or
i ć: Miko drvo — O. Piškorić: Otrovnost
sredstava za zaštitu bilja — B. Kovačić
: Kontrolna kretanja gubara pomoću
klopki — B. H ruska : Kontrolirajmo
zdravstveno stanje topolovih prutova od
napada gljive Dothichiza — Nova vrsta
vrbe-sirovina za dobivanje papira.


10/12-1962. — A. Dragičević: Iz diskusije
o prednacrtu ustava FSRJ — I.
S t a n k o v ić: Himna šumi — Održana je
V god. skupština Društva lugara Hrvatske


27. X 1962. god. — R. P a v ić: Regrutovanje
novih kadrova i njihovo školovanje
(bivših lugara) — S. Radočaj: Uloga
lugara u novim uslovima poslovanja šumarskih
privrednih organizacija — M. D elač:
Daljnje školovanje postojećeg lugarskog
kadra — D. Jedlovski: Nove norme
i iskustva pri osnivanju kultura brzorastućih
četinjača u Italiji — M. Vidaković
: Podizanje sjemenskih plantaža
šumskog drveća — P. Milić: Plug za
vađenje sadnica OLT — Alat za mjerenje
prirasta — Metode pošumljavanja i njege
kultura u Australiji — Plantažna proizvodnja
brzog rasta i visokog prinosa.
1/3-1963. M. Butković : Otvorenost
šuma u SR Hrvatskoj — D. Vr g a: Mjere
za unapređenje šumske proizvodnje — O.
Piškorić : List šumskog drveća i grmlja
kao krmivo — Naš izvoz đrveta u 1962.
god. — Okal ploče — D. Vrga: Sistem


rada
stručno društvenih organizacija — I.
Podhorski: Uzgoj topola u kulturama
i plantažama u SRH od 1945—1961. godine
— 1283 ha plantaža topola samo za 23
dana — B. H ruska : Proizvodnja drveta
u poljoprivrednim organizacijama — Štete
od leda u lonjskim šumama — Zigosanje
drva i izdavanje popratnica — D. Srdič :
Kopriva, koristan i važan dodatak hrani
za divljač.


BILTEN UDRU2. SUMOPRIV. ORG.


— Zagreb
1/4-1963. — Osnivanje poslovnog udružnja
šumsko-privrdnih organizacija — Referat
predsjednika Inicijativnog odbora za
osnivanje Poslovnog udruženja šum. privr.
organizacija druga ing. Dobrosavljev
i ć a, održan na osnivačkoj sjednici Upravnog
odbora dne 22. I 1963. — Naprava
za podešavanje oštrenja šumskih pila


— ing. Ni kolica — Drveni ugalj, odličan
selektivni dezinfektor, dugotrajno posredno
gnojivo: ing. BeltraraV. — Pregled
novoutvrđenih šumskoprivrednih područja
— Iz Eksporbdrva — Iz rada Biroa
udruženja — Informacije iz trgovine
— Tumačenje novih propisa.
5-1963. — Stanje i perspektiva šumarstva
i drv. industrije: ing. Franjo Kneb l


— Perspektivne potrošnje rudničkog drva
— Povećanje etata prethodnog prihoda:
ing. I. Veliko poljski — Prilog poznavanju
otpornosti klona 1-214: ing. I. Oštri
ć — Mašinsko skidanje kore s celuloznog
drveta — Tumačenje novih propisa.
DRVARSKI GLASNIK — Beograd


1-1963. D. Oreščanin: Međunarodno
tržište drveta krajem 1962. godine — S.
Šurić : Odnosi bukove rezane građe i
šperploča u proizvodnji i izvozu — A. R.:
Savetovanje o ekonomskom položaju i problemima
industrije drvnih ploča.


2-1963. — M. Knežević: Prilog ekonomičnosti
prerade oblog drva — M. Krs tić:
Zaštita drveta od truleži na pilanskim
stovarištima — S. Jovanović: Ekonomika
rekonstrukcija — Mačešić :
Šumsko bogatstvo i industrijska prerada
drveta u Finskoj.


3-1963. — M. Jovanović: Ekonomika
transporta — D. O.: Proizvodnja i potrošnja
ploča iverica i vlaknatica. — R.
Radivojević: Drveni ili betonski pragovi
— R. Arnautović: Održavanje
testera tračnih pila — B. Pejoski: O
suhom postupku u proizvodnji ploča vlaknatica
— Z. Kovačević: Upotreba radioaktivnih
izotopa u kontroli drveta.