DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 80 <-- 80 --> PDF |
stacije šuma. Stanovništvo je gušće. Erozija se aktivira, 4. Srpska agrarna epoha traje od početka XI. do polovine XV. stoljeća. . Planinsko stanovništvo silazi u ravnice Povoljni su uslovi za eroziju, 5) Tuska agrarna epoha. Traje od konca prethodne do polovine XIX. stoljeća. Erozija je dostigla već gotovo katastrofalni stadij. Nakon oslobađanja ove oblasti od Turaka erozija postiže svoj nepovoljni zenit. U ovoj oblasti eroziju sa gledišta poljoprivrede i šumarstva dijelimo u slijedeće oblike: 1. Erozija oranica i povrtnog zemljišta, 2. Erozija zaležajnih površina, 3. Erozija trajno napuštenih zaležaja, 4. Erozija pašnjaka i livada, 5. Erozija voćnjaka i malinjaka, 6. Erozija vinogradarskog zemljišta, 7. Erozija neobraslog šumskog zemljišta i goleti, 8. Erozija seoskih puteva. Štete od erozije u poljoprivredi u ovoj oblasti iznose godišnje 187,341.000 dinara (a ha. 13.359 din), odnosno sveukupno: 192,841.000 din. Borba protiv erozije treba se osnivati na principima uzroka, a ne posljedica. U borbi protiv erozije ove oblasti treba uvijek imati na umu, da reljef upravo ide na ruku eroziji. Reljef je kao predispozicija za sve vrsti erozije. Poljoprivreda tj. ratarstvo je zauzelo često staništa koja odgovaraju za travnjake, pa i šume. Ovdje je 1 težište borbe protiv erozije, tj. razgraničiti ratarske-travnjačke-šumske površine tj. da se među njima uspostavi narušena ravnoteža. Naročitu pažnju treba posvetiti kritičnim šumskim površinama. Oranice u ovoj oblasti zapremaju 51.124 ha, a šume, šumski pašnjaci, planinski pašnjaci i livade 101.290 ha. Sređivanjem odnosa između navedenih kategorija svakako ie se smanjiti fond oranica na račun šumskih i travnjačkih površina. Mjere protiv erozije: 1) Zaštita tla gdje su izvori erozije, 2) Preorijentacija agrotehnike. Sastaviti agroerozioni katastar čestica i provesti sistematizaciju zemljišta, 3) Urediti bujice, 4) Izgraditi makadamske seoske puteve, 6) Podizanje terasa, gdje one dolaze u obzir, 7) Pošuimljavanje, 8) Melioracija i njege postojećih šuma. Krstić , O.: Prirodni uslovi i šumska privreda Sjeničko-Pešterske oblasti. Institut za ekonomiku Poljoprivrede. Str. 115. Beograd, 1961. Sjeničko-Pešterska oblast je dio Starog Vlaha. Po reljefu je planinska površina, a dijeli se u 12 rajona (Pešter, Bare, Cariči na, Milošev Dol, Halinovići, Kanjon Uvea, Sangubina, Sjemička Kotlina, Divlja Reka — Velika Lisa, Golija, Kamešnica i Rasno). Oblast izgrađuju slijedeće geološke formacije: položajske, mezozojake, kenozojske i kvartarne. Krečnjaci zauzimaju 44°/o, silikati SS^/o: Neogen i Kvartar 18»/o površine. U pogledu tala vlada veliko šarenilo. U grupu klimatogenih tala (pedoklimaks) spadaju slijedeći tipovi: smonice, podzoli. skeletoidne i plitke crver.ee i kisela skeletoidna tla. Ukupno je klimatogenih tala cea 80.000 ha. U intrazonalna tla se ubraja močvarna uz vodotoke. Treća grupa tala su tzv. azonalna, a to su: deluvijalna i veći dio skeletnih. Klima Sjeničko — Pešterske oblasti ima značajke hladne kontinentalne i surove planinske "klime stepskog facija, a što odgovara kulturi planinskih pašnjaka i livada. Glavna je oranična kultura u skladu s klimom, a to je ječam. Godišnji´ prosjek iznosi 632.8 mm, a temperature 6.57° C. Julska temperatura je cea 15.21° C. Zbog niskih temperatura ne uzgaja se pšenica i kukuruz. U pogledu hidrografskih uslova za vegetaciju kao opća karakteristika je deficitarnost. Nepovoljne hidrografske prilike za optimalnu biljnu proizvodnju bilo na travnjacima .odnosno na oranicama. Jedan od najvećih problema je erozija, koja je uvjetovana dvjema grupama faktora tj. ,uslijed geografskog erozionog i i biotičkog erozionog ciklusa. Kod prve grupe faktora dolaze u obzir sva geodinamika stvaranja reljefa Dinarida, pri čemu je stvorena dinarska površ. Biotički erozijski ciklus nastaje nakon potiskivanja šuma i travnjaka. Tada započinje erozija silama tekuće i atmosferske vode i nastaju slijedeći oblici erozije: erozija oranica i zaležaja, erozija đegradiranih pašnjaka, dubinska erozija krša, erozija šumskopašnjačkog zemljišta brsnatih žbunjača, erozija sočnicom i erozija dugotrajnih torišta. U posebnim poglavljima autor iznosi pregled tipova travnjaka i demografske prilike. U drugom dijelu monografske studije u 5 poglavlja obrađuju se šumarski problemi. Peštersko-Sjeničtka oblast je bila prvotno šumska, a sada izrazito pašnjačka oblast Sa historijskog gledišta prirodni biljni pokrov je prošao četiri epohe: pređpastoralna, pastoralna, pastoralno-ratarska i suvremena epoha. Predpastoralna — Nakon nestanka tercijarne vegetacije u ovoj oblasti su se raz |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 81 <-- 81 --> PDF |
vile današnje šume Kvartarnog perioda. One su bile izvan antropogenih zahvata. Uvođenje stočarstva na bazi ovce počela su se ove šume potiskivati, što je već praktično bilo provedeno početkom´ prvih vjekova naše ere. Nakon toga ulazimo u pastoralnu epohu. U ovoj epohi šuma je bila bezvredna, a sva poljoprivreda se odvijala na pašnjacima. U ovoj epohi je optimum ovčarstva. U pastoralno-ratarskoj epohi nastaje dezintegracija pašnjačkog fonda i formiranje oranica. Ujedno se uvećava broj stanovnika. Zadnja, t. j . sa vremena epoha, u kojoj su neuravnoteženi odnosi između šuma — pašnjaka — oranica. Njihov odnos treba uskladiti, da nije na štetu jedno naprama drugom. Današnji šumski pokrov autor dijeli u dvije grupe:-Stare (paleogenetske) šume, t. j . šume smrče, hrasta kitnjaka i cera, borici, šume bijelog bora i recentni šumski pokrivač četinarske šume (smrča, jela, bijeli, bor, crni bor). Od liščara šume izgrađuju hrast kitnjak, cer, bukva. Vrlo je raširena jasika, breza, javori, klen. joha, jasen, grab, crni jasen, crnograb, lipa itd. Šumskom pokrivaču pripadaju i razni šibljaci, lijeska, glogovi, jorgovani i dr.). Danas šumski pokrivač zauzima 25*Vo oblasti, a u prijedlogu mjera autor predlaže da se uveća za 35°/o. Na osnovu sadanjeg stanja šumskog pokrivača autor u vezi šumskih melioracija t. j . obnove i podizanja šuma u Sjeničko-Pešterskoj oblasti preporučuje niz mjera, kao na pr.: a) Povećanje površine šuma i procenta šumovitosti, b) Poboljšanje strukture šuma s obzirom na vrsti drveća, c) Poboljšanje uzgoja šuma, d) Povećanje zaštitne funkcije šuma, e) Racionalno korištenje šuma, f) Štednja ogrjevnog drveta, g) Štednja tehničkog drveta, i) Razgraničenje šuma i travnjaka i j) Organizacija propagande u šumarstvu. Posebne su mjere u vezi melioracije pašnjaka i izvedbe hidrotehničkih melioracija. Izneseni materijali u ovoj monografiji su rađeni pretežno na bazi vlastitih terenskih ispitivanja, ali i na bazi obilne literature i predpostavljaju okvirnu osnovu za sređivanje ove naše nekada vrlo značajne privredne planinske oblasti. Dr. JOSIP KOVACEVIC |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 82 <-- 82 --> PDF |
domaći &tcuöni ćaA&piSi ŠUMARSTVO — Beograd 1/2 1963 — Lj. Petrović: Novi Ustav — nove perspektive razvitka — D. Mi rković : Nek; problemi naučno-istraživačkog rada u šumarstvu i drv. industriji. — B. Ničo ta: Neke oznake planinskih tipova belog bora na planini Nidže (Pinus sylvestris L. ssp. hamata Stev. From.) — J. Pavić : Sušenje (odmagljivanje) vazduha u odeljenjima za proizvodnju furnira — M. V. Glišić: Prvi rezultati o gajenju nekih brzorastućih euroameričkih hibridnih topola van aluvijuma velikih vodotoka — B. M a rt i no vi ć: Osvrt na dosadašnju izgradnju i današnje stanje šumskih komunikacija u Crnoj Gori — V. Bel tram: Više pažnje korišćenju i uzgoju breze — M. Purković: Pošum- Ijavanje metodom sadnje bez prethodne pripreme zemljišta; iz prakse u Savez. Rep. Nemačkoj. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 1/2 1963 -ĐapićD.: Ekonomski problemi šumarstva u novom privrednom sistemu. — P a j i ć D.: Zadaci šumske privrede Bosne i Hercegovine i njen start u 1963. godini — Kor o Š.: U susret široj primjeni mehanizacije u šumarstvu — T anaskovi ć S.: Primjena motornih bušilica za kaime´n tipa Cobra u gradnji šumskih puteva — Veseličić Nj.: Domaća mašina za makljanje celuloznog drveta — Stojanović O.: Upotreba tablica za određivanje površine oguljene kore pri koranju trupaca — U s č u p 1 i ć M.: Problem crvenila borovih iglica u Bosni — Fic e K.: Kontrola i sprečavanje sekundarnih štetočina u borovim šumama oboljelim od gljiva Cenangium abietis — D i zdarevi ć H.: Osnivanje i zadaci pokreta Gorana u NRBiH — Fukarek P.: Uspjesi u pošumljavanju goleti i krša sarajevske okolice. 3/4 — 1963. — Pismo predsjednika Tita Goranima — O. Šušteršić: Prilog poznavanju šumskog fonda i njegovo korišćenje u SR Bosni i Hercegovini — O. Sto j anović : Sa vremena inventarizacija šuma zahteva i savremenu koncepciju dendrometrije — S. Jovanović: Plantažna proizvodnja drveta — R. Curić : Prinosne mogućnosti kultura crnog bora na serpentinskom području u centralnoj Bosni — I. Papo : Upotreba katrana za izgradnju putova i unutrašnjih komunikacija kombinata za preradu drveta — S. Vuči jak: Statut radne organizacije u šumarstvu — H. Bujukalić: Štete od korozije i drugog propadanja materijala, opreme i objekata — O. Piškorić: O klasifikacije i nomenklaturi svojta crnog bora — E. Georgijević: Stručno savjetovanje o problemima savremenog šumarstva u Münchenu oktobra 1962. godine — M. Jovančević: Organizacija i rad Šumarskog instituta u Tarantu (DDR) — P. Fukarek : Četrdeseta godišnjica prvog šumarskog časopisa na području Bosne i Hercegovine — S. Vuči jak: Snimanje normi pri grupnom načinu rada u šumarstvu — In memoriam: B. Giper borejski i B. Lindquist. LES — Ljubljana 1/2 - 1963. — L. 2 um er: Pojava područja u našoj šumoprivredi i drvarskoj industriji — Z. Petr i č: O mogućnosti nabavljanja mehaniziranih transportnih naprava za pilane — A. Vovnik: Neka iskustva u proizvodnji drvnog brašna — R. Ci vid i ni: Određivanje vremena za umjetno sušenje drva — A. Cesen : Stručni profili u drvarskoj industriji — Domaće i inostrano tržište — L. 2 u m e r: Najnoviji podaci o proširenju industrije ploča iverica u Evropi. 3/4-1963. — L. Cebular : Racionalizacija transporta u drvarskoj industriji — F. Ra kuša : Nova tehnološka rješenja u proizvodnji ormana u Sov. Savezu — V. Rebolj : Osiguranje besprekidne proizvodnje u pilanskom odjelu — M. Siov nik : Iskorišćavanje mašinske opreme — K. Kobe Arzenšek: Prve parne pilane u Kranjskoj — A. Cesen : Stručni profili u drvarskoj industriji. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 1/2-1963. — H. Leibundgut: Važnost šume kao mjesta odmora — D. M 1 inšek: Razvitak nekih šumsko-gospodarskih djelatnosti u odnosu na uzgoj šuma — B. 2 u p a n č i č: O važnosti prve jugoslavenske izložbe »Šuma i drvo u likovnoj umjetnosti — Z. Turk : Problem odgovor |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 83 <-- 83 --> PDF |
nosti operativnog rukovodstva pri nezgodama u radu — A. Knez: O gospodarenju šumama Gornjogradskog područja — M. Brinar : Dometi savremene šum. genetike. 3/4-1963. - M. Brinar: O sezonskom ritmu raznih bukovih provenijencija i ekotipova — Z. Turk : Analiza upotrebe motornih pila u Sloveniji — M. Novak: Mjerenje radnog efekta kod okoravanja celuloznog drva. VJESNIK — Zagreb 7:9-1962. — F. Knebl : Problemi šumarstva i drv .industrije — Smojver: Referat za godišnju skupštinu Društva lugara — Đ. Kovačić: Čišćenje guštika herbicidom — J. Baranovski: Cijepljenje bora i cedra — P. Vojt: Čuvanje motorne pile — V. Beltram: Sječa bukve krajem augusta — D. Kiep a c: Smanjenje šteta koje nastaju bušenjem stabala Presslerovim svrdlom — O. P i š k or i ć: Miko drvo — O. Piškorić: Otrovnost sredstava za zaštitu bilja — B. Kovačić : Kontrolna kretanja gubara pomoću klopki — B. H ruska : Kontrolirajmo zdravstveno stanje topolovih prutova od napada gljive Dothichiza — Nova vrsta vrbe-sirovina za dobivanje papira. 10/12-1962. — A. Dragičević: Iz diskusije o prednacrtu ustava FSRJ — I. S t a n k o v ić: Himna šumi — Održana je V god. skupština Društva lugara Hrvatske 27. X 1962. god. — R. P a v ić: Regrutovanje novih kadrova i njihovo školovanje (bivših lugara) — S. Radočaj: Uloga lugara u novim uslovima poslovanja šumarskih privrednih organizacija — M. D elač: Daljnje školovanje postojećeg lugarskog kadra — D. Jedlovski: Nove norme i iskustva pri osnivanju kultura brzorastućih četinjača u Italiji — M. Vidaković : Podizanje sjemenskih plantaža šumskog drveća — P. Milić: Plug za vađenje sadnica OLT — Alat za mjerenje prirasta — Metode pošumljavanja i njege kultura u Australiji — Plantažna proizvodnja brzog rasta i visokog prinosa. 1/3-1963. M. Butković : Otvorenost šuma u SR Hrvatskoj — D. Vr g a: Mjere za unapređenje šumske proizvodnje — O. Piškorić : List šumskog drveća i grmlja kao krmivo — Naš izvoz đrveta u 1962. god. — Okal ploče — D. Vrga: Sistem rada stručno društvenih organizacija — I. Podhorski: Uzgoj topola u kulturama i plantažama u SRH od 1945—1961. godine — 1283 ha plantaža topola samo za 23 dana — B. H ruska : Proizvodnja drveta u poljoprivrednim organizacijama — Štete od leda u lonjskim šumama — Zigosanje drva i izdavanje popratnica — D. Srdič : Kopriva, koristan i važan dodatak hrani za divljač. BILTEN UDRU2. SUMOPRIV. ORG. — Zagreb 1/4-1963. — Osnivanje poslovnog udružnja šumsko-privrdnih organizacija — Referat predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje Poslovnog udruženja šum. privr. organizacija druga ing. Dobrosavljev i ć a, održan na osnivačkoj sjednici Upravnog odbora dne 22. I 1963. — Naprava za podešavanje oštrenja šumskih pila — ing. Ni kolica — Drveni ugalj, odličan selektivni dezinfektor, dugotrajno posredno gnojivo: ing. BeltraraV. — Pregled novoutvrđenih šumskoprivrednih područja — Iz Eksporbdrva — Iz rada Biroa udruženja — Informacije iz trgovine — Tumačenje novih propisa. 5-1963. — Stanje i perspektiva šumarstva i drv. industrije: ing. Franjo Kneb l — Perspektivne potrošnje rudničkog drva — Povećanje etata prethodnog prihoda: ing. I. Veliko poljski — Prilog poznavanju otpornosti klona 1-214: ing. I. Oštri ć — Mašinsko skidanje kore s celuloznog drveta — Tumačenje novih propisa. DRVARSKI GLASNIK — Beograd 1-1963. D. Oreščanin: Međunarodno tržište drveta krajem 1962. godine — S. Šurić : Odnosi bukove rezane građe i šperploča u proizvodnji i izvozu — A. R.: Savetovanje o ekonomskom položaju i problemima industrije drvnih ploča. 2-1963. — M. Knežević: Prilog ekonomičnosti prerade oblog drva — M. Krs tić: Zaštita drveta od truleži na pilanskim stovarištima — S. Jovanović: Ekonomika rekonstrukcija — Mačešić : Šumsko bogatstvo i industrijska prerada drveta u Finskoj. 3-1963. — M. Jovanović: Ekonomika transporta — D. O.: Proizvodnja i potrošnja ploča iverica i vlaknatica. — R. Radivojević: Drveni ili betonski pragovi — R. Arnautović: Održavanje testera tračnih pila — B. Pejoski: O suhom postupku u proizvodnji ploča vlaknatica — Z. Kovačević: Upotreba radioaktivnih izotopa u kontroli drveta. |