DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 78 <-- 78 --> PDF |
rylus avellana. Mnogo veće površine zaprema šuma ernograba, koja dolazi na raznim ekspozicijama, ali na plićem tlu. Osim edifikatornih vrsta drveća (Ostrya carpiniiolia), dolazi vrlo često: Acer monspessulanum, Sorbus torminalis. Fraxinus or- nus, Quercus pubescens, Q. petraea, Cor- nus mas, Coronilla emeroides, Rosa sp. Ova šuma je zastupana već prema staništu s nekoliko subasocijacija: a) S.-O. quercetosum pubescentis — niža toplija staništa, b) S.-O. quercetosum petraeae hladnija staništa, c) S.-O. sorbetosum — izložena vjetru staništa; d) S.-O. carpinetosum betuli — dublja tla, mezof.lna subasocijacija (uvale, rubovi, polja). U većim depresijama razvija se već izrazito mezofilna šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. II. Mezofilne šume običnog graba su zastupane asocijacijom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum). Ova je šuma već reliktna. Veći dio oranica je čovjek stvorio na njen račun. Zahtijevaju optimalne ekološke uvjete. III. Šuma bukve i jele — dolazi u višim predjelima, naročito na sjevernim padinama, ponikvama i uvalama na kreenjačkoj geološkoj podlozi Ovdje dolazi asocijacija Fagetum croaticum. Zastupljena je s četiri subasocijacije: a) Primorska subasocijacija: Fagetum croaticum. seslerietosum i b) brdska šuma bukve: Fagetum croaticum montanum. Obje navedene subasoci; acije dolaze u nižim pojasima, ali prvi je submediteranska, a druga kontinentalna zajednica U višim pojasima također dolaze dvije subasocijacije: c) Fagetum croaticum abietosum — optimalni pojas za bukvu i d) Subalpska šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum, a iznad nje je klekovina bora — Pinetum mughi croaticum. U sušim i toplijim predjelima Like i Krbave preteže Fagetum croaticum seslerietosum, a u kontinentalnim i hladnijim područjima Fagetum croaticum montanum. IV. Poplavne šume su ili tipične sastojine u području šuma i livade ili šikare crne johe. V. Šikare i živice su zastupane sa srednjo- evropskom asocijacijom šikara trnule i- kaline .(Pruno-Ligustretum croaticum). VI. Šume ekstremno kiselih straništa imaju dvije asocijacije. Jedna je prelazna između Querco-Castanetum croaticum i Quercetum medioeuropaeum, a druga je vrlo kisela šuma Blechno-Fagetum. Travnjačka vegetacija livada, kamenjara i vriština ima četiri grupe i to: I. Brdske submediteranske livade (Scorzonerion villosae), II. Subrnediteransike kamenjare (Chrysopogoni Satureion i Satureion subspicatea), III. Srednjo-evropske brdske livade (Bromion erecta i IV. Vrištine s brdskim livadama na kiseloj geološkoj podlozi. li Brdske submediteranske livade. Ovdje se razlikuju dvije diferentne sveze i to: Chrysopogono-Satureion — niži, topliji i zaštićeniji položaji i Satureion subspicatae u višim i izloženijim staništima. Asocijacija vriska i vlaska (Satureio- Ischaemetum) je vrlo raširena, a pripada svezi Chrysopogono-Satureion. Ova asocijacija obrašćuje vrlo suha i kamenita staništa. Sveza Satureion subspicatae ima tri asocijacije: a) Satureio-Eđraeanthetum- plitka tla s karakterističnim vrstama Carex humilis, Edraeanthus tenuifolius, Fumana procumberus, Satuireia subspicata, Globularia cordifolia, b) Carici-Centaureetum rupestris — vrlo izložena staništa u višem pojasu i c) Carici-Centaureetum atropurpurea — na južnim padinama krbavskih brda s karakterističnim vrstama: Ćarex humilis, Centaurea atropurpurea, Iris cengialtii, I. variegata, Anemone grandis, Jurinea mollis, Anthyllis vrste. IUI. Srednjo-evropske brdske livade s asocijacijom Bromo-Plantaginetum na osrednje plitkim tlima. Ovo je sredno-evropska brdska zajednica, ali s stepskim element ma: Cirsum panncmiouim, Polygala vulgaris, te niz karakterističnih vrsta sveze, odnosno asocijacije: Bromus erectus, Plantago media, Globularia wülkomii, Chrysanthemum leucanthemum. IV. Vrištine i brdske livade na kiseloj geološkoj podlozi sa asocijacijom vrištine (Calluneto-Genistetum croaticum). Eđifikaitome su vrste Calluna vulgaris i Pteridium vulgaris, te značajne drvolike žutilovke: Genista pilosa, G. heterocantha i trava Festuca capillato, Sieglingia decumbens i ljubica Viola canina. U ličkim poplavnim područjima dolaze livadske zajednice beskoljenke (Molinio- Ijathyretum) i livada krestaca (Cynosuretum cristati). U području šume bukve i šume bukve i jele na dubokim tlima, odnosno ekstremno kiselim staništima je raširena livada tvrdače (Arnioo-Nardetum). |