DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 54 <-- 54 --> PDF |
od ostalih autohtonih borovih šuma. Nasuprot tome o sjetvi sjemena listača nema nikakvog traga ni u slučaju ako je uspjela, jer se takve kulture ne razlikuju od ostalih šumskih površina jer su brstom, sječom a često i požarom izjednačene s ostalom vegetacijom. U pogledu intenziteta sjetve možemo uglavnom utvrditi tri razdoblja. Prvo do početka prvoga svjetskog rata, kada su sijane uporno i većinom neuspješno velike količine sjemena. Drugo razdoblje između dva rata gdje se vršila sjetva u manjem obimu, ali su u Eumediteranu postignuti i dobri rezultati sjetvom nekih četinjača. Treće razdoblje čini poslijeratni period- kada se uslijed nedostatka sadnog materijala sijane znatne količine sjemena, ali uglavnom bezuspješno (5a). Tek pred desetak godina zabilježen je vidan napredak u sjetvi (31, 34 i 36). Sjetva se vršila žirom hrastova Quercus pubescens, Q. petraea, Q. Cerris, Q. ilex, zatim sjemenom Laurus nobilis, Robinia pseudoacacia, Fraxinus Ornus, Juglans regia, Castanea sativa, Celtis australis, Ostrya carpinifolia, Cotynuscoggygria, Prunus mahaleb, Pinus halepensis, P. pinaster, P. pinea, P. nigra ssp. austriaca, P. nigra ssp. dalmatica, Abies alba (pri podsijavanju), Picea Abies i Ailanthus altissima. Općenito možemo kazati da sjetva m e d u n c a daje ponekad dobre početne uspjehe ali kasnije ponik ugiba (11,27). Sjetva kitnjak a je uspjela samo u Senjskoj draži (20) kod naplođivanja ispod starih stabala i na podlozi amfibolskih porfirita i rabeljskih slojeva. S cero m su iza oslobođenja postignuti izvjesni uspjesi u nekim predjelima Dalmacije. Isto vrijedi i za sjetvu crnike . S lovorom nisu postignuti neki vidni uspjesi. Sjetva crnog jasena mnogo se vršila, no bez evidentiranih rezultata. Isto vrijedi za sjetvu orah a i kestena. Crni grab, ruj i rašeljka često su sijani, ali o rezultatima tih sjetvi nije ništa zabilježeno, vjerojatno zbog slabog uspjeha. Općenito se o uspjehu sjetve tek sporadično nalazi po koja bilješka. Više se, međutim, obrađivala uspješna sjetva četinjača. Veoma dobri rezultati postiguti su sjetvom alepskog, brucijskog i primorskog bora kao i pin j om (34, 17, 5, 4, 3, ), a potpun uspjeh postignut je crnim boro m u Slovenskom primorju. Sjetva jel e dala je dobre rezultate pri podsijavanju u umjetne kulture crnog bora kod Pivke u Sloveniji. Nisu se našli podaci o sjetvi s m r č e na degradiranom kršu. Iz izloženog može se zaključiti da su pozitivni rezultati postignuti eumediteranskim vrstama borova, a u submediteranu crnim borom. Interesantno je konstatirati da su se postigli dobri rezultati u toplim područjima na relativno lošim a skeletoidnim tlima. Kakva se tehnika sjetve primjenivala u prvim decenijima pošumljavanja, nije nam poznato. Najvjerojatnije je da su kontinentalne metode sjetve prenošene na krš. Pri sjetvi na kršu spominje se ona pomoću sadilja ili čuskije, zatim sjetva u jamice, na krpe i sjetva omaške. O dubini sjetve malo je zabilježeno, no interesantno je da su neki autori (4) preporučivali za hras t sjetvu na dubini od 30 cm zbog štete od miševa. Vrijeme sjetve također varira. Ona se vršila u razna godišnja doba, najviše u jesen i proljeće a za eumediteranske vrste borova u kasno ljeto. Iz ovoga kratkog prikaza vidimo da se na kršu uporno vršila sjetva. Uspjela je kod takvih vrsta kod kojih su biološka svojstva sjemena i ekološke prilike uvjetovale održanje ponika, a sjetva se provodila kakvom — takvom |