DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU ŠTETNIKA HRASTA PLUTNJAKA (Quercus suber L.) ING. BRANIMIR MARINKOVIC Već nekoliko godina pojavljuje se na nekim listačama u arboretumu Šumarske škole za krš u Splitu jedan kukac, o kojemu je vrlo malo ili gotovo ništa napisano u domaćoj entomološkoj literaturi. Premda je hrast plutnjak rijetka vrst drveća kod nas, ipak smatram da je vrijedno zabilježiti tog njegovog štetnika, kako radi evidentiranja samog štetnika, tako i radi poznavanja svih štetnih kukaca koji napadaju jednu određenu biljnu vrstu (u konkretnom slučaju hrast plutnjak). Prema vlastitom saznanju, i podacima iz literature, hrasta plutnjaka ima na našoj Jadranskoj obali na svega nekoliko mjesta. Ta nalazišta su: šuma »-Dundo« na Rabu, zatim »Velika Poma« na zapadnom dijelu otoka Mljeta (svega 2 stabla), te u Toplici kod Bara (imanje biv. poljoprivredne škole), i navodno, kod Pule (u koliko to nije Quercus pseudosuber L.). I na svim tim nalazištima ima svega po nekoliko stabala, ukoliko su ona još i danas sva na životu. U arboretumu Šumarske škole za krš u Splitu nalaze se dva stabalca, od. kojih je jedno visine 3,5 m, a drugo 1, 5 m. Prema tome, štetni kukac o kojem je riječ, ne može kod nas uzrokovati na plutnjaku neku veliku ekonomsku štetu, ah ta šteta može u biološkom pogledu biti znatna. Opis kukca. Štetni kukac, koji se već nekoliko godina javlja, zapravo je jedna zlatica (Chrysomelidae), čije je naučno ime Miopristis dentipes Ol. To je malen kukac, jer se veličina imaga kreće oko 6—7 mm. Pokrilja (elytre) su žute dö žutosmeđe boje, a tako isto i dorzalni dio prsišta. Neki primjerci imaga imaju po dvije crne tačke na svakom pokrilju (i to na bazi i vrhu pokrilja). Čitavo tijelo, a naročito zadak, obraslo je sitnim dlačicama, koje se prostim okom ne vide. Vrijeme pojave. U navedenom arboretumu utvrđen je ovaj štetnik prvi put 1947. na lišću Rhus typhina. Da li se je/javljao i dalje od te godine do 1956 g., nije mi poznato, jer tada nisam radio ujSplitu. Međutim, 1959. g., i to početkom jula, opet se pojavio, ali ovaj put na hrastu plutnjaku (Quercus suber L.). Oba puta determinaciju štetnika izvršio je splitski entomolog-koleopterolog Petar Novak. Koncem maja 1962. g. ponovno sam ga pronašao u istom arboretumu i to na Quercus suber-u i Quercus ilex-u. Ove 1963. g., također koncem mjeseca maja. pojavio se opet, ali samo na Quercus suber-u. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Vrst štete. Ovaj kukac oštećuje lišće grizenjem. Grizotine su nepravilnog oblika, i vjerovatno samo grizenje počinje s ruba lista i napreduje prema glavnom nervu, koji ostaje neobršten s djelićima plojke. Ponajviše je izgrizen mladi list, koji još nije otvrdnuo (postao kožast), kao što su to stari listovi; dakle stradaju najviše terminalni dijelovi stabla i grana. Invazija, ili rojenje, traje svega 2—3 dana, a zatim se imaga nigdje više ne pojavljuju u bližoj okolici. Pošto je navedenih godina vršeno kemijsko suzbijanje neposredno nakon što su imaga zapažena, možda su upotrebljeni insekticidi djelovali na ovog kukca repulzivno. Podaci iz laterature. Kao što sam gore naveo, podaci u literaturi o ovom kukcu su veoma mršavi, da ne kažem nikakvi. Prema Novaku (1) Miopristis dentipes 01. napada: Pistacia-u lentiscus i P. terebinthus, Quercus ilex, te Q. pubescens LQ. cerris. K o v a č e v i ć (4) ga spominje samo s jednom rečenicom (da dolazi na lišću hrastova u primorskim krajevima). Isti autor u Šumarskoj enciklopediji I. dio (lit. pod 3) nabraja ga zajedno s ostalim štetnicima, koji općenito napadaju rod hrastova. U ključu za određivanje štetnika šumskog drveća (!jt. pod 5) nije uopće spomenut, a tako ga isto ne spominje ni M i k 1 o š (6) kao štetnika Quercus ilex-a kod nas. Ni R a ši ć (2) u svojoj opširnoj monografiji o hrastu plutnjaku, ne spomi nje ga uopće kao štetnika te vrste, ni kod nas, a ni u zemljama Mediterana u kojima se gaji ova vrst hrasta. Isto tako ni Barbe y (lit. pod 7) ne spominje ga kao štetnika hrastova. Prema tome, vjerovatno se ovaj kukac smatra beznačajnim štetnikom hrastovog lišća. Suzbijanje. Godine 1959. čim je primijećeno brštenje listova, tretirao sam na padnuto stablo nekim praškovitim insekticidom. Pošto sam propustio da to od mah zabilježim, sada držim da je to bio Agrocide 7 (Chromos). Godine 1962. izvršeno je suzbijanje prskanjem s emulzijom Etiola u koncen traciji od oko 0,3%. Ove 1963. godine izvršio sam zaprašivanje napadnutog stabla s Lindan P-l (Chromos). U sva tri spomenuta slučaja, početno djelovanje insekticida bilo je vrlo dobro, jer su imaga popadala na tlo izvrnuvši se na leđa. Stabalca više nisu uopće bila napadana te godine, a niti se u arboretumu mogao pronaći ovaj ku kac na drugim biljkama. Međutim, izgleda mi, da gore spomenuta sredstva nisu izazvala 100% mortalitet, jer ih je slijedećih dana tlu bilo vrlo malo. Postoji mogućnost da su ih (možda!) pojele neke insektivorne životinje (gušteri, ptice ili neke druge), ušlo manje vjerujem. Vjerojatnije mi se čini, da upotrebljeni insekticidi nisu smrtonosno djelovali na sve image, već više-manje repulzivno. Zaključak. Zlaticu Miopristis dentipes 01. treba uvrstiti u još jednog defoliators kako Quercus subera, tako i Quercus ilex-a. Suzbijanje ovog kukca treba vršiti nsekticidima sa jakim početnim djelovanjem (npr. na bazi HCH ili buhača), ili i nekim drugima (npr. na bazi estera fosforne kiseline), a to treba pokusima provjeriti. 203 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
UBOTREBLJENA LITERATURA: 1. Novak Petar: Kornjaši Jadranskog primorja (Coleoptera), Zgb. 1952, g. 2. Radišić ing. J.: Querous .suiber L., Zgb. 1940. g. 3. Šumarska enciklopedija I. dio, Zgb. 1959. g. str. 547—555. 4. Kovačević dr. Z.: Primijenjena entomologija III. dio, Zgb. 1956. g. 5. Šumarski priručnik I. i H. dio, Zgb. 1946. g. 6. Mikloš ing. L.: Zapažanja o pojavi i štetnosti nekih insekata na crniiki u Hrvatskom Primorju i Dalmaciji, Šum. list br. 6—7/1959. g. 7. Barbey A.: Traite d´entomologie forestiere, II. edit., Paris, 1925. g. A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF INSECT PESTS ON CORK OAK (Quercns suber L.) Summary In recent years the author has established on a number of trees of Cork Oak (Qu ere us suber iL.) grown in the Arboretum of the Forestry School at Split (Dalmatia) a new insect which attacks leaves of this exotic tree species. We are concerned with a Chrysomelid called M i o p r i s t i s dentipes Ol., which so far has not occurred on Cork Oak in this country. Control measures of this insect by means of chemicals have produced satisfactory results. |