DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 29 <-- 29 --> PDF |
NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMA« PROF. DR DUŠANA KLEPCA. — PRIMJENA U PRASKI Ing. STJEPAN ŠKOPAC Poljoprivredna šumarska komora NRH, Sekcija za šumarstvo Zagreb, objavila je u 1961. godini naučne publikacije »Novi sistem uređivanja prebornih šuma«, te u 1982. »Novi sistem uređivanja prebornih šuma (Dodatak)« od prof, dr Dušana Klepca. U navedenim radnjama riješen je osnovni problem za naše preborne šume koji se sastoji u poznavanju optimalne drvne zalihe prebornih jelovih i bukovih šuma. Frof. dr. D. Klepac riješio je ovaj problem pomoću normala, koje je konstruirao za naše jelove i bukove preborne šume. Pošao je od teoretske osnovice preborne šume, smatrajući da je primarno utvrditi normalnu drvnu zalihu i njezinu strukturu. Normalna drvna zaliha je aritmetička sredina između normalne drvne mase prije i poslije sječe. Normalna drvna zaliha je ona masa, koja treba da je trajno u šumi, a po svojoj veličini i strukturi treba da je nužna i dovoljna (ni prevelika ni premalena) da omogućuje trajnu regeneraciju šume i daje najpovoljniji prihod. Konstruirao je normale za jelove i za bukove preborne šume po broju stabala, temeljnici i drvnoj masi na bazi fiziološke ravnoteže sastojine, smatrajući kao dimenziju zrelosti onu dimenziju, iznad koje se obično ne može naći po hektaru ni jedno stablo dobrog rasta. Ove normale nazvao je osnovni m n o r m a 1 a m a, te ih je konstruirao za različite Šurićeve bonitetne razrede, jer se oni u našoj praksi primjenjuju. Osnovne normale nose odgovarajuće oznake i to: I normala, I/II normala, II normala i t. d., što će reći normala za I Surićev bonitet, normala za I/II Šurićev bonitet i t. d. Nadalje je konstruirao normale posebno za jelove i posebno za bukove preborne šume uz dimenziju sječive zrelosti od 60 cm pr. pr. Struktura po broju stabala osnovnih normala odgovara Liocourtovom zakonu. Brojevi stabala po debljinskim stepenima za osnovne normale su u stvari podaci za normalne frekvencijske krivulje broja stabala u uravnoteženoj prebornoj šumi. Ove normale razrađene su po broju stabala, temeljnici i drvnoj masi za debljinske stepene od 17,5 do 22,5 cm, 22,6 do 27,5 cm pr. pr. i t. d. posebno za čiste jelove, te posebno za čiste bukove preborne šume i objavljene u citiranoj studiji. Postojećim uputstvima za uređivanje prebornih šuma propisani su dekadni razredi s taksacionom granicom od 10 cm i debljinski stepeni od 10—15, 16—20 cm i t. d. Zbog toga bilo je potrebno, da se na temelju postavki, koje je donio prof. dr. D. Klepac izrade normale po broju stabala, temeljnici i drvnoj masi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 30 <-- 30 --> PDF |
po ha za jelove i bukove preborne sume uz fiziološku zrelost uzimajući u obzir debljinske stepene od 10—15 cm, 16—20 cm i t. d. To smo izradili u Sekciji za uređivanje šuma u Rijeci. U tabeli broj 1 donose se tako prerađene osnovne normale po debljinskim stepenima 12,5 cm, 17, 5 cm i t. d. za čistu jelovu i čistu bukovu prebornu šumu po hektaru uz fiziološku zrelost, a za pet Šurićevih boniteta. Međutim na obrascima na kojima se donose i obrađuju podaci za gospodarske jedinice nalaze se kolone, u kojima se traže osnovni podaci, kako sumarni tako i po hektaru za broj stabala, temeljnicu i drvnu masu po debljinskim razredima od 10—20 cm, 21—30 cm pr. pr. i t. d. Zbog toga treba podatke iz tabele broj 1 iskazati po debljinskim razredima navedenog dekadnog sistema. U tu svrhu izradili smo osnovne normale po debljinskim razredima od 10—20 cm, 21—30 cm pr. pr. i t. d. za čiste jelove i čiste bukove preborne šume po hektaru uz fiziološku zrelost, a za pet Šurićevih boniteta, što se prikazuje u tabeli broj 2. Kako su naše preborne šume uglavnom mješovite šume jele i bukve, a prikazane osnovne normale se odnose se na čiste jelove i čiste bukove preborne šume, trebalo je izraditi priručne tabele osnovnih normala za mješovite preborne šume jele i bukve uz fiziološku zrelost, a po debljinskim razredima od 10—20 cm, 21—30 cm pr. pr. i t. d. Na osnovu podataka iz tabele broj 2 a na temelju omjera smjese izračunali smo broj stabala i drvnu masu osnovnih normala za svaki debljinski razred i za omjere smjese od 0,9 do 0,1 po hektaru za pet Šurićevih boniteta uz fiziološku zrelost za mješovite preborne šume jele i bukve. Radi ilustracije navodi se u tabeli broj 3 treća normala (za treći bonitet) razrađena za mješovite preborne šume jele i bukve. Iz ovih tabela mogu se izračunati podaci osnovnih normala po broju stabala i drvnoj masi po debljinskim razredima za međubonitete. Praktična primjena »Novog sistema uređivanja šuma« prof. dr. Dušana Klepac izvršena je tokom 1962. godine na više gospodarskih jedinica na šumsko- privrednim područjima Velike Kapele i Risnjaka. Drvni fond gospodarskih jedinica bio je ustanovljen totalnom klupažom svih stabala u sastojinama s taksacionom granicom od 10 cm pr. pr., pa na više po debljinskim stepenima od 10—15 cm, 16—20 cm pr. pr. i t. d. Prirast je izmjeren pomoću Presslerovog svrdla, a izračunan pomoću postotka prirasta i vremena prijelaza po metodi prof. dr. D. Klepca. Etat je određen »iz velikog u malo« i »iz malog u veliko« pomoću formule: -"O-TŠF)-´ M znači drvnu masu prebor. sastojine po ha prije sječe; p — postotak prirasta; 1 = ophodnjica; f = faktor korekcije (izračunan iz odnosa konkretne i normalne drvne zalihe bez obzira na ostale karakteristike sastojina). Računom dobiveni etat uspoređen je sa razlikom, koja se dobije između konkretne i normalne drvne zalihe, pa je utvrđeno da rezultati dobiveni na osnovu formule zadovoljavaju. Nadalje su grafički prikazane konkretne frekvencije krivulje broja stabala i komparirane sa normalnim frekvencijskim krivuljama broja stabala u uravnoteženoj prebornoj šumi. Konstatirano je, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 31 <-- 31 --> PDF |
N |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 32 <-- 32 --> PDF |
2. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Kl |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 34 <-- 34 --> PDF |
N |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 39 <-- 39 --> PDF |
da se kod najvećeg broja sastojina obje krivulje u svojim tokovima približuju i da pokazuju sličnost i izvjesnu podudarnost. To se vidi iz slika 1 i 2 na kojima smo prikazali postojeću (konkretnu) strukturu po broju stabala — crtana linija (konkretne frekvencije krivulje broja stabala) i normalnu strukturu prema Klepčevim normalama — puna linija (normalne frekvencijske krivulje broja stabala). Pri tom smo koristili podatke iz privrednih osnova gospodarskih jedinica: Lividraga slika 1 (stanje 1962.) i Brod na Kupi slika 2 (stanje 1961.), koje osnove izrađuje Sekcija za uređivanje šuma u Rijeci. Razlika između konkretne i normalne strukture očituju se samo u onim sastojinama, koje nisu prebornog tipa, bilo da su vrlo neuredne, bilo da su tipa jednodobne visoke šume. Utvrđeni etat po ovom novom sistemu uređivanja prebornih šuma ispituje Sekcija za uređivanje šuma Rijeka za svaku sastojinu pomoću pokusne doznake ha primjernim površinama. ´ Obzirom na vrlo dobre prve pozitivne rezultate praktične primjene »Novog sistema uređivanja prebornih šuma« možemo konstatirati, da pvaj sistem zadovoljava potrebe operativne šumarske službe. |