DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 25 <-- 25 --> PDF |
POLLACCIA ELEGANS Serv. UZROČNIK PROLJETNE DEFOLIJACIJE TOPOLA Dr. IVANKA MILATOVlC Paralelno sa podizanjem plantaža topola možemo očekivati jači napad već evidentiranih bolesti, kao i pojavu bolesti koje nismo imali, ili su se ja vljale u takvom obliku da su ostale nezapažene. Ovog proljeća jako su stradale eurameričke topole starosti od 18 do 30 godina u dolini rijeke Mirne, zapadno od Livada u okolici Ponte Portona (Istra) na površini od cea 60 ha. Simptomi su se ispoljili u sušenju i otpadanju lišća, savijanju mladica, koje su pocrnile i sušile se zajedno sa listovima. Na nekim stablima zaraza se toliko proširila da je gotovo sve lišće već otpalo u maju. Stradale su sve topole s time da su neka stabla jače napadnuta, .tako da nasad topola izgleda kao da je nastupila jesen. Raspolagajući zaraženim materijalom kojeg nam je dostavilo Šumsko go spodarstvo Buzet, konstatirali smo da se radi o bolesti kojoj je uzročnik para zitska gljiva Pollaccia elegans Serv. poznata po savršenom ili askomicetnom stadiju kao Venturia populina (Vuill.) Fabric. Treba naglasiti da je to prvi slučaj da smo utvrdili ovo oboljenje kod nas. S obzirom da je zaraza zahvatila topole na većoj površini, pretpostavljamo da je i ranije postojala, no bez većih šteta, pa je ostala nezapažena. Pollaccia elegans se javlja u rano proljeće i može nanijeti ozbiljne štete, jer uzrokuje sušenje i otpadanje lišća, kao i sušenje izbojaka, odnosno mladica, što nepovoljno utječe na daljnji razvitak topola. U Njemačkoj je poznata pod imenom »Frühjahrsblattfall-«. Znatno je raširena u.Italiji naročito na Populus nigra, P. nigra var. italica, Servazzi (1939., 1940.), Goidanich (1938.), Ciferr i (1951.). Zabilježena je nadalje u Danskoj na Populus berolinensis, Gremme n (1957.). U Austriji se navodi na Populus canadensis var. marylandica. Donaubauer (1958.), a u Norveškoj na Populus candicans, P. nigra i P. berolinensis, Jorsta d (1936., 1951.). Zabilježena je i u USA. Hat fiel d (1947.). Osnovna je karakteristika te bolesti što se pojavljuje u rano proljeće i dovodi do proljetne defolijacije. Napada listove i mladice. Po listovima se razviju pjege nepravilna ili vrlo često trouglasta oblika, (SI. 1). Pjege su jednolično tamnosmeđe do crne boje. Pjege se uvećavaju, listovi venu, suše se i mnogi otpadaju. Osim infekcije po listovima, značajno je da postoji i drugi stadij zaraze koji se ispoljuje u sušenju izbojaka odnosno mladica. Jednogodišnji izbojci pocrne kao i mnoge peteljke listova, izbojci se savijaju i u cijelosti propadaju zajedno sa lišćem. Ako je bolest zauzela veće razmjere zaražena stabla izgledaju kao mrazom opržena, i daju sliku jesenjeg sušenja. Oboljela stabla se 187 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 26 <-- 26 --> PDF |
vrlo teško oporavljaju, a postoji i opasnost da se zaraza dalje širi na novo izrasle listove. Na gornjoj strani plojke lista preko pjega se razviju nakupine spora maslinasto- zelene boje, naročito po rubovima lisnih žila. Konidije su svjetlosmeđe boje sa pretežno 2 septe i prilično su velike (SI. 2). Prema našim izmjerama SI. 1. — Pollacia elegans Serv. Simptomi na listu topole (Orig.) SI. 2. — Poprečni presjek lista topole sa nakupinama spora Pollacia elegans Serv. (Or´g.) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 27 <-- 27 --> PDF |
konidije su velike 29,2,«— 39« X 9,9/i — 10,4 . Bu t i n (1957.) navodi da veličina konidija iznosi 32,«—^38/iXll,«. Periteciji sadrže smeđe askospore sa 2 septe, a velike su 20,u X 10,«. Servazz i (1939., 1940.) je našao peritecije u čistoj kulturi kao i na stablima topola 1939. godine koja su bila zaražena prethodne godine. On navodi da je našao peritecije u toku ljeta i na suhim granama koje su bile inficirane iste godine s proljeća.Ovdje se radi o peritecijima nađenim na zaraženim stabljikama pod prirodnim uslovima. Gremme n (1957.) također navodi razvitak peritecija u čistoj kulturi na male agaru. Periteciji su se razvili nakon 80 do 150 dana na temperaturama koje su se kretale od 0" C do 5° C. Prema S e r v a z z i - u (1939.) temperature rasta čiste kulture kreću se nešto ispod 10°C do 25°C, odnosno optimum leži između 15°C do 20°C, dok je optimalna temperatura klijanja konidija 15°C. Prema njegovom zapažanju jači napad bolesti pojavljuje se onda kada se dnevne minimalne temperature kreću od 10°C do 25°C, a oborine i atmosferska vlaga su od sekundarnog značaja. Promatrajući zaražen materijal kojeg smo držali u vlagi, zapazili smo da na mladicama nema konidijske generacije. Na mladicama koje su pocrnile, primjetili smo razvitak plodišta okruglasta oblika koji daju naslutiti da se možda radi o prvim formacijama peritecija. Ova promatranja ćemo nastaviti. Pollaccia elegans napada pretežno topole iz sekcije Aigeiros. Postoji još jedna slična bolest topola prema simptomima i morfologiji spora, kojoj je uzročnik Pollaccia radiosa (Lib.) Bald, et Cif. ili Venturia tremulae Aderh.. a koja pretežno parazitira na topolama iz sekcije Leuce. Ove dvije bolesti razlikuju se prema veličini konidija koje su kod Pollaccia radiosa manje (18// — 26/j X X 5/f — 8/u). P. radiosa kod nas je prilično raširena bolest topola, ali ne pravi veće štete, Kišpatić (1959.). Pollaccia elegans iako je konstatirana na pojedinim terenima u Italiji i drugim zemljama, ona se ne pojavljuje svake godine u istoj jačini. U pojedinim godinama napad je vrlo jak, koji u slijedećoj godini ne mora biti u istom stepenu. Smatra se, da je osnovna borba protiv ove bolesti uzgajanje resistentnih vrsta i kultivara topola. LITERATURA: 1. Buti n H.: Die Blatt- und Rindenbewohnenden Pilze der Pappel unter besonderer Berücksichtigung der Krankheitserreger. Mitteilungen aus der Biologischen Bundesanstalt für Land- und Forstwirtschaft Heft. 91, 1957. 2. C i f e r r i R.: Malattie criittogamiche del Pioppo in Italia. Abs. in Riview of Applied Mycology, 30 : 636—637, 1951. 3. Donaubaue r E.: Über eine Blatt- und 2Sweigkrankait des Kanadapappel. Abs. in Review of Aplied Mycology 37:560, 1958. 4. Gremme n J.: Een bad-en twijgziekte van Populieren veroorzaakt door Venturia tremulae en Venturia populina. Abs. in Review of Applied Mycolgy, 36:289, 1957. 5. Goidanic h G.: Nuove osservazioni sul´ disseccamento dei germogli, dei Pioppi. Abs. in Review of Applied Mycology, 17:779, 1938. 6. Hatfiel d W. C: Shoot blight of Aspen and Poplar caused by species of Fusicladium. Abs. in Review of Applied Mycology, 28:571´—572, 1947. 7. J or s ta d I.: Melding om soppsykdommer pa skogtraerne i arene 1951—1935. Abs. in Review of Applied Mycology, 15:617—618, 1936. 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 28 <-- 28 --> PDF |
8. Jorsta d I.: Melding om soppsykdornmer pa skogtraerne i 1942—1947. Abs. in Review of Applied Mycology, 26:202, 1951. 9. Kišpati ć J.: Bolesti topola. Topola br. 9, 1959. 10. Schwerdtf ger F.: Waldkrankheiten, Berlir 1956. 11. Servazz i O.: Contribute alia patologia r´.-M Pioppi. VI. Recerche sulla cosi detta defogliazione primaverile dei Piopp´.. .\bs. in Review of Applied Mycology, 18:639—640, 1939. 12. Servazz i O.: Appunti di fitopatologia. Abs. in Review of Applied Mycology, 19:387, 1940. SPRING DEFOLIATION OF POPLARS DUE TO POLLACCIA ELEGANS SERV. Summary In the spring" of 1963, Pollaccia el eg ans Serv. was first obeserved on Poplars (Populus euramericana) in Yugoslavia. The fungus was found in the valley of the river Mirna near Ponte Portona (Istra). Trees of different ages from 18 to 30 years were attacked over an area of about 60 ha. The fungus was harmful to shoots and leeaves, causing blackening and curling of the shoots, and producing numerous spots on leaves which fell off in the spring. |