DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 61 <-- 61 --> PDF |
na prirastu, u sastojinama koje je napao gubar, obrađeno je na pokusnoj plohi u Lipovljanima. VII dio. Povećanje produkcije primjenom vrsta drveća brzog rasta i velikog prirasta. Ovdje su opširno opisane važnije vrste brzoga rasta, koje dolaze u obzir za podizanje plantaža i intenzivnih kultura i to: Pinus radiata Dor., zelena duglazija (Pseudotsuga taxifolia, var. viridis, Britt), američki borovac (Pinus Strobus L,.), eukalipti i topole. Prikazani su rezultati raznih istraživanja, tabele prirasta i masa kao i grafikoni prirasta, te će sve to odlično poslužiti operativi kod uzgoja navedenih vrsta. Iz ovog sadržaja jasno se vidi velika važnost knjige za šumarsku praksu. Veoma opsežna domaća i strana literatura, kojom se je služio autor, dokazuje dg. su u knjizi obrađeni najnoviji rezultati i prakse o rastu i prirastu. Knjiga je napisana kao udžbenik za studente Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za šumarske stručnjake u operativi, a osobito za sve one, Ikoji rade na uređivanju šuma, knjiga je vrlo koristan i potreban priručnik, te znači veoma vrijedan prilog stručnoj literaturi. Ing. R. Krpan Freudenreich A.: Narod gradi na ogoljenom Krasu, Zagreb—Beograd, 1962. Izdao Savezni institut za zaštitu spomenika kulture, 261 str., veliki oktav, sa dvije karte, 648 fotografija i crteža, s rječnikom domaćih tehničkih izraza i sadržajem na francuskom jeziku. Djelo obuhvaća vrlo zanimljivu građu o narodnom graditeljstvu na ogoljelom kršu. Napisao da je naš poznati stručnjak na polju proučavanja narodne arhitekture. Velikim marom prikupljeni materijal dobro je proanaliziran i sistematiziran. Uočene su tipične značajke narodne arhitekture s obzirom na konstrukciju i tehniku građenja, kao i s obzirom na funkcionalnu i estetsku vrijednost objekata i njihovih detalja. Autor je pošao putem otkrivanja velikih stvaralački´h snaga, koje leže skrivene u širokim narodnim slojevima, a koje bi zbog osobitih svojih vrijednosti trebalo što više gajiti i unapređivati. Autor je nastavio rad koji je prije 57 godina započelo Hrv. društvo inženjera i arhitekata izdavanjem djela »Hrvatski građevni oblici«. To su bile prve zbirke fotografija, snimaka, crteža i slika seljač kih drvenih kuća, s detaljiima. Međutim, autor je znatno proširio proučavanje narodne arhitekture specijalno u oblasti Krša. Svojom knjigom pružio je dokumentaciju o tome kako treba jačati aktivnost na afirmaciji originalnog narodnog stvaralaštva u raznim granama. U djelu upozorava autor na bitnu organsku povezanost između gradiva, oblika, namjene, ekonomike, klime, načina života i društvenih odnosa u pojedinom kraju i pojedinom vremenskom razdoblju. U djelu imade i inače originalnih misli, koje zaslužuju pažnju. Tako je autor teritorij NRH razdijelio s obzirom na važnije ekološke i vegetacijske prilike, kao i s obzirom na izvore građevnog materijala na 5 prirodnih S arhitektonskih područja. To su: 1) Kameno područje, koje obuhvaća razgoljeni krš, tj. Istru, Hrvatsko Primorje, Dalmaciju, dio Hercegovine i Crne Gore, gdje je osnovni građevni materijal kamen; 2) Područje četinjača, koje obuhvaća šumoviti krš Gorskog Kotara li Like, s prevlašću smrče i jele, a gdje se koristi osim drva tih vrsti i kamen vapnenac; 3) Područje pitomog kestena i kitnjaka, koje obuhvaća Baniju i Kordun, s prevlašću tvrdog drva brežuljkastih šuma; 4) Područje mješovitih vrsta drveća, koje obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i Slavoniju, s prevlašću drva iz mješovitih brdskih i gorskih lisnatih šuma; 5) Područje lužnjaka, koje obuhvaća područje Posavine i drugih većih riječnih dolina, s glavnim građevnim materijalom lužnjakovinom. Vrlo su interesantni podaci iz oblasti gospodarstva i proizvodnje. Tu su obrađena gumna, imlinovi, žrvnji, vodenice, stupe, kukuružnjaci, krušne peći, vapnenice, tunare, čamci, kola li dr. Ovdje nas odvodi misao i na bezbroj drugih aktivnosti koje je potrebno posebno proučiti u našem krškom žiteljstvu, a koje su od interesa za šumarstvo i drvnu industriju. Takve su na pr. paljenje ugljena, izrada drva u krškim šumama, kirijanje, gradnja šumskih koliba, izgradnja šumskih puteva, podizanje drvenih ograda, obrada krškog tla, način lovljenja i dr. Imamo ovdje u vidu i opsežnu kućnu radinost, kao i bogatstvo narodnih rukotvorina iz oblasti drva. U tim aktivnostima postoji mnogo elemenata praktičnosti i racionalnosti. Ondje se u— jedno mogu naći vrlo pogodni narodni izrazi, koji će se unijeti u stručnu literaturu i zamijeniti kojekakve kovanice, tuđice i loše prijevode. Pođimo, stoga, putem koji nam je pokazao arh. Freudenreich. Dr M. Anić 151 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 62 <-- 62 --> PDF |
domaći 6tcu.ćni ča&opi6i ŠUMARSTVO — Beograd 7/9 1962. — R. Ivkov : Prednacrt ustava Federativne Socijalističke Republike Jugoslavije. — M. Vidaković: Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. — M. Petrović: Metoda dijagrama za brzo određivanje intenziteta erozije i sumarno koštanje radova na bujičnim vodnim tokovima. — T. Bunuševac: Funkcije zelenih površina naselja. — M. Jevtić : aZmena vrsta u borovim kulturama i sastojinama. 10/12 1962. — D. Tr i f u n o v i ć: Tablice prinosa i prirasta za jednodobne bukove sastojine Fruške Gore. — S. Niko lić: Upotreba jednorucnih benzomotornih testera. — Lj. Jevtić : Određivanje maksimalnih voda na osnovu računske kiše i intenziteta oticanja. — S. Vuči j ak i T. D r a k u 1 i ć: Analiza povređivanja radnika na radu u jednoj tvornici namještaja. — I. Kozli ć ić: Obračun gruipa radnika na seči i izradi u šumi. ŠUMARSKI PREGLED — Skopje 3/4 1962. — M. G a j i ć, Z.Lazarević i M. Korać : Klijavost sjemena jele razne pigmentacij e. — St. Todorovski: Prinos ispitivanju efekti vnosti jednoručne motorne lančane pile u našim uslovima u rezanju bukovine. — B. Pejoski i V. Stefanovski: Mehanička svojstva krivuljeva drva. — L. Trajov i M. A k imovska : Savremena proizvodnja sjemena i sadnica četinarskih vrsta kap temelj intenziviranja proizvodnje drva. — K. S to- j a n o v s k i: Ispitivanje teodolita-tah´metra »MOM« 17 — P.Miškovski: Zaštita šuma, usjeva, stočnih krmnih biljaka i drugih kultura, dužnost je svakog građanina. 5/6 1962. — B. Oru i osk i: Novi zakon o šumama otvara široke perspektive za razvitak šumarstva u -NR Makedoniji. — M. Goruševski: Lokalne jedno i Dvoulazne tablice drvnih masa za kestenove šume na Belasici. — B. Pejoski i V. Stefanovski: Mehanička svojstva drva cštrika (Q. coccifera). — Prilog poznavanju mehaničkih svojstava crnog graba. — M. Z or b o ski : Prilog proučavanju nezgoda pri radu u drvarskoj industriji u NR Makedoniji. — K. Hadži-Georgijev: Neka naša iskustva u radu s topolovim rezmicama. — V. Manasijevski: Realizacija i problemi izvoza drva i drvnih proizvoda 1961. g. — K. Angelov: Kalkulacija strukture u kvalifikaciji radnika drvarske industrije. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 5/6 1962. — L. V u j i č i ć: Projektovanje unutrašnjeg transporta u drvoprerađivačkim preduzećima. — Z. Ettinger: Tehnička priprema rada. — F. P o d b r e ž n i k: Požarna preventiva u drv. industriji. — M. Simić: Osvrt na IV Međunarodni sajam drveta u Ljubljani. — B. P.: Izrada ploča vlaknatica po suhom postupku. 7/8 1962. — S. Grgur i ć: Drvarska industrija Jugoslavije u 1961. g. s poseb nim osvrtom na drv. ind. Hrvatske i Slo venije. — R. Benić : Mehanizacija šum. radova u Cehoslovačkoj. — J. Mu t i ba ric: Prilog poznavanju nekih fizičkih svoj stava euroameričke topole. — J. Krpan : Drveni briketi. 9/10 1962. — J. H ribar: Utjecaj režima parenja na boju i svojstva bukovine. — M. Brežnjak: Pilanarstvo u Norveškoj. 11/12 1962. — J. Krpan : Istraživanja iverica od pozdera, — F. Štajduhar: Iverice iz triju afričkih vrsta drveta. —> L. Vujičić : Linearno programiranje u drvarsko-industrijskim preduzećima. ŠUMARSKI GLASNIK: — Sarajevo 1/2 1963. — R. Kola k ovi ć: Uputstvo o šumskom redu — komentar. — V. A nđić: Kako odobravati i realizirati sječe u građanskim šumama u uslovima novih propisa. — N. Eić: Stanje naših šuma. — V. Žita : Pravilan odnos prema šumi. BILTEN — Zagreb 11 1962. — V. Ste ti ć: Metode pošumljivanja i njege kultura u Austriji. — L. 2 ufa: Uzgojno biološki i ekonomski aspekti uzgoja sadnica topola 2/3 i 2/2. 12 1962. — F. Kn eb 1: Diskusija na IV plenumu CK Saveza komunista NRH. — Proces rada u obaranju ručnim i motornim pilama u Austriji. — Seminar za planiranje, obračun i analize šum. gosp. »Krndija« — Našice. LES — Ljubljana 8/9 1962. — N. Kralj: Neke misli o zaključku IV međunarodnog drvarskog velesajma. — T. R a v n i k a r: Uporaba, ob |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 63 <-- 63 --> PDF |
likovanje i proizvodnja drvnih artikala. — H. V o u k: Troslojna ploča iverica — tvorivo za pokućstvo. — D, Dobnik: Proizvodnja rezanog furnira za ambalažu i njegova upotrebljivost. — P.Pristavec: Lakirne pruge. — Domaće i inostrano tržište. — M. Planine: »Lesnina« i njezina uloga u trgovćni proizvoda slovenacke drvarske industrije. V. Beltram : Poboljšanje (kvaliteta bukovine. — A. Če s en: Prilog za izmjenu misli o izobrazbi u drv. industrija. — K. Kobe : Prva venecijanska pila u Sloveniji. 10 1982. — J. Knez : Osnovni uslovi za napredak drvarske industrije u Sloveniji. — N. Kralj : Oblikovanje u industriji pokućstva. — J. Jerman : Brušenje i poliranje poliesterskih ploha. — Prva jugoslavenska izložba »šuma i drvo u likovnoj umjetnosti«. — A. Česen : Profili za radnike u drvarskoj industriji. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 7/9 1962. — M. M a t y a š: Unapređenje eksploatacije šuma. — V. Kontić : Vreme sazrevanja semena munike. — O. P iš k o r i ć: Podaci o žiru česmine. — OS id o r: Mogućnost upotrebe virusa protiv šumskih štetočina. — P. Fukarek: Neriješena pitanja u dendrološkim istraživanjima BiH. — V. Jovanović: Kadrovi u šumarstvu kroz perspektivni plan razvoja privrede BiH. — N. 2 i v a n o v: Prostorna varijabilnost šumskih zemljišta. — O. Piškorić : Dozrijevanje i šturost sjemena brijestova. — M. Ostojić : Introdukcija četinara u degradirane šume. — D. Jedlovski: Rasprostranjen je i ekologija bijelog bora u Italiji. — S. Cvet ković : Organizacija i ekonomičnost rada jednoručnim motornim pilama. — I. Kozli ć i ć: Obračun zarade radnika na sječi i izradi šumskih sortimenata. — S. Vučijak i T. Drakule: Površinska obrada kuhinjskog namještaja. 10/12 1962. — F. P.: Šume i šumarstvo u Prednacrtu ustava Soc. Rep. BiiH. — O. Stojanović: Statističke metode u naučnoistraživačkom radu i u praksi šumarstva. — K. Matyas : Unapređivanje isko rišćavanja šuma tehničkim sredstvima i organizacijskim radovima. — M. Jovan č e v i ć: Određivanje (klijavosti polena šumskog drveća. — P. Fukarek: Zajednice i tipovi šuma dinarskih planina. — Sistematsko mjesto balkanskih šibljaka. — Prašumski rezervat Perućica. — N. Eić: Revizija taksacijske procjene prašume Perućica. ŠUMAR — Beograd 5/6 1962. — S. Kolarović: Šuma i turizam. — M. Ljujić: Kako zvati lugara i n. šuma u ipreduzeću — čuvarom šuma, poslovođom ili lugarom? — Novi propisi o šumskim žigovima. — S. S i m o- v i ć: Državno lovište Rudnik. — M. Milosevic : Od prirodnih do veštačikih šuma. — B. Trtica : Rezultati akcija mladih gorana u Sremu u proleće 1962. god. — S. Evtiimov: Pastrmka je ugrožena u pritokama reke Dragovištice. — M. Ma r- j a n o v ić: Štete od medveda na Tari planini. — Đ. Leković: Lisice i lovišta. — M. Ljujić : Šumski žigovi i žigosanje drveta. — Lj. Nikolić: Služba čuvara šuma pre 1930. god. 7/8 1962. — J. Trajković: Pred jesenju aktivnost Pokreta gorana na pošumljavanju. — R. Golubova-Ratknić : O akciji očetinjavanja šuma u Srbiji. — B. Cvijetić: Divljač visokog lova u lovištima NRS južno od Save i Dunava. — M. Ljujić : Prestanak radnog odnosa po otkazu u preduzeću. — M. R a j č i ć: Kako zvati lugara i nadzornika šuma u privrednom području — čuvarom šuma, poslovođom ili lugarom? — D. Bašović: Problem radne snage za obnovu i negu šuma. — M. Ljujić : Koje sve organizacije gazduju šumama u društvenoj svojini u NRS. — Kako se tretiraju kod penzionisanja lugari, nadzornici šuma, kvalifikovani i visokokvalifikovani radnici. — D. Bašović : Posle 30 godina divlje svinje ponovo na planini Kukavici. — M. Ljujić : Koje zanimanje šumskog radnika treba da ima lugarsko osoblje-radnici. — Veliki broj lugara odrekao se članstva u društvu — Đ. M u 1 j a j i ć: Kako su nestale šume oko Boljetina i posljedice. Đ. K |