DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
—. neuporedivo manje pucanja sa čela nego kod zimske sječe, premda je kod skupina 5, 6, 7 curila voda sa čela u 70% svježe oborenih stabala, — bez prozuklosti na čelima, — bez krivljenja. Vanredno zanimljiva i za praksu važna je konstatacija ing. M. Brinar a (6). Primijetio je, da oštećenja na bukovim deblima, prouzrokovana bušenjem Presslerovim svrdlom za određivanje prirasta, vrlo različito djeluju — prema tome u koje godišnje doba su bušenja vršena. Ogledima je ispitao i ustanovio, da se ozljede iz augusta—septembra u bukovom deblu najsporije i u najmanjem opsegu šire i da je sposobnost regeneracije ozljeda iz toga vremena najjača. Ozljede u ostalo vrijeme vegetacije šire se jače, a najviše ako su nastale u vrijeme mirovanja vegetacije tj. zimi. Očito se ovdje radi o razlikama u odnosu učešća masti i škroba u razno godišnje doba. U g r e n o v i ć (5) na str. 209 svoga djela iznosi mišljenje botaničara o većoj trajnosti drveta, ako se škrob kao rezervna tvar pretvori u masti nego ako ostane u vidu škroba, i zaključuje: — Izgleda da se ljetno pretvaranje škroba u mast ne vrši samo kod bukve i hrasta već i kod drugih lišćara. Za ove bi vrsti mogla odgovarati ljetna sječa. Nova praktična iskustva 19 59 — 1961 Šumsko gospodarstvo Kosovska Mitrovica (ing. Il i ć), zbog zaostale zimske sječe 1958/59, dobilo je g. 1959 iznimno odobrenje, da izvrši ljetnu sječu u roku 15 dana. To su obavili slučajno u drugoj polovini augusta, u roku 15 dana, i zatim prišli izradi sortimenata. Drvni kombinat u Peći bio je kvalitetom bukovine vrlo zadovoljan, jer je bila bijela, zdrava i nije pucala. Šumsko gospodarstvo Celje (ing. Oberstar ) posjeklo je za pokus 20 m3 bukovine u augustu 1959. Trupci i drva izrađeni su u novembru. Jedan trupac (škartiran) ostao je u šumi do kraja maja I960, bijele boje, zdrav, bez traga prozuklosti, kako se to ustanovilo kod njegove izrade u drva. Sva drva ležala su složena, u šumi do juna 1960, u sjeni između stabala, a bila su bijela, lagana, zdravog zvuka i bez traga zaraze. U augustu 1961 posjekli su 1.610 m3. Šumska uprava Idrija (ing. Kordiš ) g. 1959 i 1960 proredom je posjekla po 500 prm bukovog ogrjevnog drveta sredinom augusta, izrada je uslijedila nakon 15—20 dana. Krajem septembra drva su bila teška 520 kg/prm, lijepa, b;jela i pogodna za izvoz u Italiju. Suma leži 1.000—1.200 m visoko a predjel je otvoren. Fakultetsko poduzeće »SILVA« u Kamniškoj Bistrici (ing. Kovač ) posjeklo je ljeti 1960 i 1961 svega 800 m3 bukovine. U jul u oborena stabla, koja su preležala u krošnji do izrade 2 mjeseca, pokazala su na čelima napad gljivica do 5 cm duboko, kao i tamo gdje se stablo doticalo zemlje. Kod sječe krajem august a ove pojave nije bilo. I u buduće će se služiti tom sječom, pogotovo što je englesko tržište galanterijske proizvode iz te bukovine vrlo ugodno primilo. Šumsko gospodarstvo Nazarje (ing. K o z i ć) posjeklo je kod 3 šumske uprave krajem augusta 1961 u nadmorskim visinama 1.100;—1.300 m svega 1.500 m3 bukovine. Drvo trajno bijele boje, bez krivljenja i uz neznatno pucanje te lakši prevoz dali su poticaj, da se za slijedeću godinu predvidi sječa na taj način za 3.200 m3 ili 23% godišnjeg etata bukovine. 139 |