DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 35 <-- 35 --> PDF |
pet puta više (ali i sječa je izvršena kasno — krajem IV mj. tj. kada je vegetacija bila u toku). Međutim porast broja grmova znatno je manji, jer se njihov broj povećao od 98 na svega 125. To bi značilo da nakon sječe već u prvoj vegetacijskoj periodi izbojke aktivira pretežni broj panjeva. l| . SI. 1. Mlađe šume turističkog tipa podižu se u Vodicama kraj Šibenika Foto: M. Rajčić 2.2 Prosječni broj izbojaka po grmu iznosi 18, a u rasponu od 1 do 91. Međutim krajnje granice su izuzetak te najveći broj grmova ima od 5 do 30 izbojaka. Uostalom broj izbojaka ovisi i o veličini (promjera) panja. Grmovi s velikim brojem izbojaka razvili se iz panjeva većih stabala posječenih tokom I svjetskog rata, a koji se mogu utvrditi i danas, a ima ih i s promjerom i do 80 cm. 2.3 Visinski prirast izbojaka je najjači ü prvoj godini odnosno u prvoj vegetacijskoj periodi. Visinski prirast prve godine (tokom prve dvije vegetacijske periode) jednak je prirastu tokom slijedećih dviju godina. U četvrtoj godini visinski prirast toliko je smanjen da se dobiva dojam njegove stagnacije. Smanjenje prirasta jače se očituje na slabijem nego na boljem staništu, ali se ono očituje i na pojedinim mikrorejonima. Tako na pr. dva grma međusobno tidaljena ni 2 m mogu imati zbojke znatnih razlika u visini: Tako na pr. na 5. mjernom polju jedna skupina od 3 grma imala je u 69. mjesecu nakon sječe od ukupno 120 izbojaka 63 izbojka visine preko 43 cm (od čega 49 preko 100 cm), a na susjednom grmu s istotako starim izbojcima nije bio ni jedan, koji bi postigao visnu od 100 cm. Ovaj primjer nije izuzetan, nego se takvi kontrasti mogu u Kaočina gaju naći na mnogo mjesta. Prema folijarnoj analizi5) navedeni slabiji grm imao je u lišću znatno manje količine Mg nego jači (u IV. mj. 1961. g. 0,75 prema 0,17 gr u 100 gr suhog lišća, a u VII mj. iste godine 0,46 prema 0,24 gr), dok su razlike drugih elemenata ishrane (N, P. K i Ca) bile neznatne ili ih nije bilo. 2.4 U dinamici visinskog prirasta do 10. godine starosti možemo razlikovati slijedeće faze: 125 |