DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 32 <-- 32 --> PDF |
DINAMIKA VISINSKOG PRIRASTA IZBOJAKA IZ PANJEVE ČESMINE (Quercus ilex L.) Ing. O. PIŠKORIC 1. UVOD* 1.1 Poznavanje bioloških i uzgojnih karakteristika niskih šuma zimzelenih listača — sastojina makijskog tipa vrlo je oskudno. Stoga je Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, koji je osnovan 1948. godine1), među svoje prvenstvene zadatke postavio i temu: »Regeneracij a degradiranih makija srednjeg i južno dalmatinskog područja »Qu er ce tum i li eis-a«. Istraživanja su započeta u šumskom kompleksu Kaočina gaj na padinama Kozjaka nedaleko Splita, gdje je postavljena posebna pokusna ploha. Prve radove na ovoj plohi izvršio je ing. V. Pleš e (do 1952. g..), a daljnja je opažanja provodio ing. O. Piškori ć kao vanjski suradnik Instituta za eksperimentalno šumarstvo, a zatim samostalno. Do sada su o tim radovima i rezultatima izrađena dva izvještaja, ali ni jedan nije objavljen.2) Postojeći materijal premjerbi i opažanja očekuje i daljnu obradbu osim već izvršenih, pa u ostvarenju tih potreba i mogućnosti ovom prilikom ukazujem dinamiku razvoja mladica česmine kao najglavnije i najzanimljivije (najvrednije) vrste naših šuma zimzelenih listača, a za neke druge vrste iznosim samo kratak osvrt. Materijal je prikazan samo u konačnim vrijednostima, da bi se dobio uvid u dinamiku tog razvoja. 1.2 Pokusna ploha nalazi se na JZ dijelu Kaočine gaja i ima slijedeće orografske značajke: nadmorska visna između 170 i 250 met., ekspozicija pretežno JJI, a inklinacija 18°. Matično stijenje je tvrdi kredni vapnenac na kojem se nalazi sloj deluvijalne degradirane crvenice skeletoidno-ilovaste i skeletoidno- pjeskovito-ilovaste teksture. Klimatski uvjeti odgovaraju jadranskom tipu mediteranske klime: u razdoblju između 1947. i 1955. god. na 6 km udaljenoj meteorološkoj stanici u Kaštel Lukšiću prosječne ´godišnje vrijednosti temperature iznosile su 16,6°C, oborina 976,8 mm, a relativne vlage zraka 62,6%; Fitocenološki aspekt pokusne plohe, prema konstataciji prof. S. Horva tića3 ), odgovara »degradacijskom stadiju zimzelene šume tipa Quercetum ilicis fraxinetosum orni te se može označiti kao niska makija odnosno polumakija. . . i stoji na prelazu prema tzv. »garigu«. Prema vrstama drveća u Kaočini gaju ima čistih ili gotovo čistih sastojina česmine (Quercus ilex L.) i mješovitih. Na pokusnoj plohi nalazi se mješovita sastojina sa slijedećim učešćem pojedinih vrsta4): česmina 52%, planika (Arbutus unedo L.) 25%, * Dokumentacijski materijali mogu se dobiti kod autora ing. O. P. Šumarska škola za krš, Split. 122 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 33 <-- 33 --> PDF |
zelenika (Phillyrea media L.) 4%, crni jasen (Fraxinus ornus L.) 3%, medunac (Quercus pubescens Wild.) 1,6%, a ostatak otpada na razno grmlje. Prosječni obrast 0,7. Ta smjesa i obrast utvrđeni su prije sječe, ali su ostali i nakon sječe, jer je obnavljanje svih vrsta izvršeno bez gubitaka. Bonitet staništa u pojedinim dijelovima ove šume, iako površina iznosi svega 120 ha, je različit. Sama pak ispitivačka ploha nalazi se u prelaznom području od slabijeg na bolji bonitet time, da je u nižim dijelovima (na manjoj nadmorskoj visini) bonitet slabiji nego na višim. 1,3 Na pokusnoj plohi vršene su sječe na panj u razno doba godine i to: na I sječnoj pruzi kao ljetna sječa, u srpnju 1951. g., na II sječnoj pruzi kao jesenska, u listopadu 1951. g., na III sječnoj pruzi kao zimska, u siječnju 1952. g., na IV sječnoj pruzi kao kasno proljetna, krajem travnja i početkom svibnja 1952. godine. Visina panjeva (panjića, jer su posječena stabalca imala pri dnu rijetko veći promjer od 5 cm) iznosila je do 2 cm. Kasnije, 1957. god., izvršena je u veljači, i u srpnju, dakle kao zimska i kao ljetna sječa, i »sječa« u žilište tj. izvršeno je odstranjenje sveg nadzemnog dijela uz komadanje panja i kontrolna polja sa sječom na panj. Prema postavljenoj metodologiji rada opažanja i mjerenja vršena su u slijedećim vremenskim razmacima: a) 3 mjeseca nakon sječe, b) 9 mjeseci nakon sječe, c) 21 mjesec nakon sječe i dalje nakon svakih 12 mjeseci (jedne godine). Kod svakog opažanja vršeno je brojanje izbojaka-mladica, mjerenje visina i promjera stanovitog broja izbojaka, odnosno svih izbojaka iznad određene minimalne visine. Brojanje svih izbojaka u pojedinom grmu vršeno je samo do starosti od 33 mjeseca, jer se tada broj izbojaka ustalio. Visine i promjeri do 33. mjeseca starosti izbojaka mjereni su na po 1—2 najniža, srednja i najviša izbojka. Promjer je mjeren na visini od 10 cm, na kojoj je visini svaki mjerni izbojak imao crveno obojeni prsten. Nakon 33-ćeg mjeseca iza sječe promjer se nije više ustanovljivao na 10;. cm. iznad zemlje nego na 43-ćem cm tj. na cea 1/3 prsne visine. To je učinjeno radi toga, što su kako gustoća i razvijenost izbojaka tako i povijuše, a osobito tetivika (Smilax aspera L.) vrlo otežavale mjerenje na visini od 10 cm. nad zemljom. Visine su pak mjerene na svim izbojcima, koji su premašili visinu od 43 cm. Međutim visine u ovoj radnji raučnate su samo prema visinama najviših izbojaka do starosti od 93 mjeseca. Srednja visina izbojaka-mladica u starosti od 105 mjeseci (9 godina) izračunate su na osnovu visina svih izmjerenih izbojaka preko 100 cm, jer se pretpostavlja, da će nadalje izlučivanje teći sporije, pa će prema tome svi ti izbojci kroz duži vremenski period formirati glavnu etažu sastojine. 2. Dinamika visinskog prirasta česmine 2.1 Intenzitet pojavljivanja izbojaka: a) Kcd sječe na panj za sve sječne pruge u 9. mjesecu 383 grma i 4.839 izbojaka, u 21. mjesecu 511 grmova i 8.918 izbojaka, a u 33. mjesecu 519 grmova i 9.523 izbojka s prosječnim brojem izbojaka po grmu u 33. mjesecu od 18,4 (u 123 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 34 <-- 34 --> PDF |
rasponu od 1 do 91). Nakon 33. mjeseca novih grmova i izbojaka nije bilo. Razlika u pojedinim prugama u intenzitetu javljanja izbojaka nije bilo, što znači, da doba (mjesec) sječe nema posebnog utjecaja na pojavu izbojaka, odnosno na pomlađivanje. b) Kod sječe u žilište iz zimske sječe, razvoj mladica bio je analogan kao i u prugama, dok od ljetne sječe registrirani su podaci samo nakon prve vegetacijske periode, jer je daljnja opažanja poremetio hladan val. Praćenje razvoja izbojaka u ovom drugom slučaju ograničeno je samo na jednu godinu s razloga, što je daljnja opažanja poremetio hladni val krajem studenoga 1957. god., koji je uništio ili teže oštetio znatan broj izbojaka na plosi ljetne sječe, koja je bila izvrgnuta neposrednom udaru bure za razliku od zimske plohe, koja se nalazila u zavjetrini. Ukoliko odgovaraju vremenske prilike, izbojci iz panjeva javljaju se nakon sječe vrlo brzo i to gotovo na svim panjevima. Doduše na II sječnoj pruzi u 3-ćem mjesecu nakon sječe nema ni jednog izbojka, jer je taj vremenski period pao u zimsko doba (XI — I mjesec), ali s nastupom toplijih dana odmah nastaje i aktiviranje pupova te je već 22. IV bilo prosječno 2,6 izbojaka po panju. Naglašeno je »već«, jer se izbojci iz panja javljaju ranije nego što se otvaraju pupovi (nego započinje vegetacija) stabala ili starijih izbojaka. Naime, iz mog višegodišnjeg opažanja proizlazi, da se u Kaočinu gaju otvaranj e pupov a i početak ljetorasta česmin e ne javlja prije 25. IV. Od svih vrsta, česmina najkasnije započinje s vegetacijom, te zaostaje nekoliko dana i za planikom. Zanimljivo je, da se pupovi na panju i korijenju brzo aktiviraju i onda, ako je sječa izvršena u doba vegetacije. Na IV sječnoj pruzi 3 mjeseca nakon sječe tj. u VII mj. na 98 panjeva bilo je 287 izbojaka. To je još očitije kod ljetne sječe izvršene 1957. god.: sječa na panj i u žilište izvršena je 25. VII, a 28. VIII, dakle za nešto ´više od mjesec dana, ustanovljeno je kod sječe na panj 20f7 izbojaka, a kod sječe u žilište 279 uz znatan broj pupova koji su se nalazili u stanju neposrednog razvijanja odnosno izbijanja iz zemlje. U odnosu na broj izbojaka krajem prve vegetacijske periode (jesenske) u prvih mjesec dana razvilo se kod sječe na panj 49,2%, a kod sječe u žilište 22,2%. Međutim vremenski razmak od sječe do izbijanja izbojaka i u ljetnom dijelu godine može biti i veći. Tako je npr. u IV mj. 1948. god. u predjelu Blaca na Braču izvršena sječa nekoliko stabala česmine koje su imale promjer na panju oko 10 cm, ali se prvi izbojci na tim panjevima pojavili tek u jesen, dakle nakon 4—5 mjeseci. Prema podacima izlazilo bi, da bi se broj grmova i smanjivao, jer je na nekim sječnim prugama u 33-ćem mjesecu nakon sječe navedeno manji broj grmova nego u 21-om mjesecu. U ovom slučaju manji broj grmova nije posljedica ugibanja (sušenja) pojedinih grmova, nego posljedica njihovog razvoja. Naime, pojedini grmovi nisu kod prvog mjerenja posebno obilježavani, pa se kod kasnijih mjerenja mjesto dva grma brojio jedan grm, jer radi njihove neposredne blizine i formiranog sklopa nije bila moguća jasna diferencijacija pojedinih grmova. Izbojci se javljaju ne samo prve vegetacijske periode nego i kasnije. To pokazuju osobito podaci o broju izbojaka na IV sječnoj pruzi tj. na pruzi na kojoj je prvo ustanovljivanje palo nakon prve vegetacijske periode. Tada je broj izbojaka iznosio 287, a nakon druge vegetacijske periode 1666 ili za preko |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 35 <-- 35 --> PDF |
pet puta više (ali i sječa je izvršena kasno — krajem IV mj. tj. kada je vegetacija bila u toku). Međutim porast broja grmova znatno je manji, jer se njihov broj povećao od 98 na svega 125. To bi značilo da nakon sječe već u prvoj vegetacijskoj periodi izbojke aktivira pretežni broj panjeva. l| . SI. 1. Mlađe šume turističkog tipa podižu se u Vodicama kraj Šibenika Foto: M. Rajčić 2.2 Prosječni broj izbojaka po grmu iznosi 18, a u rasponu od 1 do 91. Međutim krajnje granice su izuzetak te najveći broj grmova ima od 5 do 30 izbojaka. Uostalom broj izbojaka ovisi i o veličini (promjera) panja. Grmovi s velikim brojem izbojaka razvili se iz panjeva većih stabala posječenih tokom I svjetskog rata, a koji se mogu utvrditi i danas, a ima ih i s promjerom i do 80 cm. 2.3 Visinski prirast izbojaka je najjači ü prvoj godini odnosno u prvoj vegetacijskoj periodi. Visinski prirast prve godine (tokom prve dvije vegetacijske periode) jednak je prirastu tokom slijedećih dviju godina. U četvrtoj godini visinski prirast toliko je smanjen da se dobiva dojam njegove stagnacije. Smanjenje prirasta jače se očituje na slabijem nego na boljem staništu, ali se ono očituje i na pojedinim mikrorejonima. Tako na pr. dva grma međusobno tidaljena ni 2 m mogu imati zbojke znatnih razlika u visini: Tako na pr. na 5. mjernom polju jedna skupina od 3 grma imala je u 69. mjesecu nakon sječe od ukupno 120 izbojaka 63 izbojka visine preko 43 cm (od čega 49 preko 100 cm), a na susjednom grmu s istotako starim izbojcima nije bio ni jedan, koji bi postigao visnu od 100 cm. Ovaj primjer nije izuzetan, nego se takvi kontrasti mogu u Kaočina gaju naći na mnogo mjesta. Prema folijarnoj analizi5) navedeni slabiji grm imao je u lišću znatno manje količine Mg nego jači (u IV. mj. 1961. g. 0,75 prema 0,17 gr u 100 gr suhog lišća, a u VII mj. iste godine 0,46 prema 0,24 gr), dok su razlike drugih elemenata ishrane (N, P. K i Ca) bile neznatne ili ih nije bilo. 2.4 U dinamici visinskog prirasta do 10. godine starosti možemo razlikovati slijedeće faze: 125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 36 <-- 36 --> PDF |
a) fazu u kojoj imaju svi, ili gotovo svi, izbojci proporcionalno prilično jednak prirast; b) fazu u kojoj postoji jasna diferencijacija izbojaka visokih do 43 cm i onih visine preko 43 cm; c) fazu u kojoj dio izbojaka zadržava visinski prirast iako su premašili visinu od 100 cm. Ove faze zapažene su najprije okularno, a potvrdila su ih kasnija mjerenja. Završetak prve faze konstatiran je kod mjerenja u starosti izbojaka od 33 mjeseca, a završetak druge faze utvrđen je kod mjerenja vršenih 69 mjeseci nakon sječe ili, okruglo, kod šest godišnjih izbojaka. Značajno je, da nakon 33. mjeseca tj. nakon trogodišnje starosti izbojaka nema prelaza izbojaka iz visinskog razreda ispod 43 cm u visinski razred preko 43 cm. Nadalje je u prvoj fazi visinskog prirasta utvrđeno, da prvotno najviši izbojci ne moraju zadržati i kasnije visinski prioritet. Tako Jena IV sječnoj pruzi kod mjerenja u 21. mjesecu nakon sječe tj. mjerenja dvogodišnjih izbojaka, da u 29 grmova od ukupno 126 ili u 23,1% najviši izbojci nisu bili oni, koji su kao takvi utvrđeni (i obilježeni) kod mjerenja u starosti od 9 mjeseci. Ako bi se pak računalo i sa srednjim i s najnižim izbojcima, tada i nije bilo grma u kojem nije bilo promjene. Za najmanje izbojke to bi i bilo razumljivo, jer se i tokom druge godine javljali novi, ali tek djelomično. Novi izbojak ne mora biti ni najniži, jer pojedini već i nakon jedne vegetacijske periode mogu doseći visinu od 60 cm, a u toku dvije i preko 100 cm (jedan izbojak na 8. mjernom polju postigao je visinu do jeseni 117 cm, a više njih preko 90 cm). U trećoj godini u visinskom prirastu počinje zaostajat i znatan broj izbojaka, a to se događa i kasnije. Doduše, ima izbojaka koji već nakon prve godine više ne prirašćuju u visinu nego postigavši 10, 15, 20 cm na toj visini i ostaju, ali ih nije mnogo. Kao granična visina nakon treće godine uzeta je, intuitivno, visina od 43 cm (1/3 prsne visine) i ona se pokazala tačnom, jer kasnijih prelaza preko te granice, kako je već navedeno, i nije bilo (nije konstatirano). Ovu visinu postiglo je, odnosno premašilo, 51,2% svih izbojaka tj. od ukupno 9.523 visinu preko 43 cm imalo ih je. 4.874. Treća faza razvoja počela se očitovati u osmoj godini starosti izbojaka. Ova faza, kako je kasnije izloženo, posljedica je i posebnog kišnog režima tokom ljeta, ali ta činjenica ipak ne mijenja bitno tok razvoja mladica. U ovoj fazi ne samo na nema prelaza izbojaka iz visinskog razreda ispod 100 cm u razred iznad 100 cm, nego nastaje i zastoj visinskog prirasta jednog dijela izbojaka koji su prije postigli visinu od preko 100 cm., a 93 mjeseca nakon sječe (izuzev na mjernom polju 3., na kojem je starost iznosila 105 mjeseci) broj izbojaka bio je 455 prema 623 koliko ih je bilo u 69. mjesecu. Manji broj ne znači da se ostali posušili (uginuli), nego da nisu više prirašćivali budući da su u 93. mjesecu mjereni samo oni izbojci, koji su pokazali očiti visinski prirast, dakle od kojih se može očekivati da će znatniji visinski prirast imati još nekoliko godina. Ovih 455 izbojaka-stabala nalazilo se u 114 grmova, dakle s prosjekom od 4 stabalca po grmu, a u granicama od 1 do 21 izbojka (21 izbojak imao je samo jedan grm). Ovih 455 stabala, dalje, na mjernim plohama ili u konkretnom slučaju 9-100 po ha (jer površ. mjernih ploha iznosi 500 m2). ujedno su i jedinke od kojih se može očekivati nešto vredniji sortimenti, počam od kolja naprijed. Od ovih će izbojaka tokom vremena dio također prestati s daljnim visinskim prirastom, ali će se druga razviti u viša ili niža: 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 37 <-- 37 --> PDF |
stabla, već prema bonitetu staništa, i biti nosioci prelaza iz sadanjeg tipa niske šume — makije u viši uzgojni oblik, kako se to već i izvršilo u gornjem dijelu Kaočine gaja, gdje je, kako je to već i naprijed rečeno, stanište bolje nego u nižim dijelovima. Stabalca") maksimalnih visina nisu se nalazila na mjernim poljima, koja su postavljena odmah nakon sječe, nego izvan njih. Dok je na mjernim poljima u devetoj godini starosti konstatirana prosječna visina od 142,4 cm, prosječna visina 76 stabalaca na 25 grmova izvan mjernih polja bila je 190,5 cm odnosno dok je na mjernim poljima najviše stabalce imalo 275 cm, izvan mjernog polja pronađeno je, bez posebnog traženja, stabalce visine 308 cm. Iza desete godine konstatiran je početak nove, IV faze razvoja sastojine iz panja. To je faza u kojoj nastaje ugibanje znatnog broja izbojaka nižih od 100 cm. Tako je na 10. mjernom polju početkom IX mj. 1962. g. utvrđeno kod česmine 346 izbojaka prema 1115 izbojaka na dan 25. I 1956. g. odnosno samo 31,2% maksimalnog broja. Od tih 346 izbojaka 163 bilo ih je visine 100 i više cm tj. izbojaka od kojih će većina imati i dalje visinski prirast. U odnosu na maksimalni broj izbojaka znači da u desetoj godini za daljni rast ostaje samo 15,8% izbojaka i to na 29 grmova ili po grmu u prosjeku 5,6 izbojaka. Međutim udio izbojaka koji su premašili visinu od 100 cm u odnosu na ukupan broj koji su se javili za svih 12 mjernih polja je manji i iznosi, u III fazi, svega 11,7%, ali još uvijek s preko 4 izbojka po grmu prosječno. Nadalje se vidi i relativni odnos izbojaka, koji su početkom II faze postigli visinu od 43 i više cm i on pokazuje, da je takovih izbojaka bilo nešto preko polovine. 2.5 Iako nije od neposredne povezanosti s visinskim prirastom potrebno je naglasiti i bujnost grmova, odnosno sposobnost stvaranja sklopa. Od svih. vrsta u Kaočina gaju česmina razvija najbujnije grmove. Lišće na njezinim grančicama inserirano je dosta gusto, a redovno se na svakom izbojku nalazi i po više bočnih grančica. Prema tome grmovi česmine mogu pružiti najjaču zaštitu tla, a jednako tako oni i najviše otežavaju kroz mladu šumu ili makiju prolaz čovjeku ili životinjama (a prolaz je još više otežan i radi raznih povijuša, a osobito tetivike). Izbojci planike imaju srazmjerno malo lišća i malo postranih grančica koje su redovno i kratke, dok zelenika formira samo pri dnu gusti grm. Kod zelenike izbojci su većinom bez ikakvog bočnog granjanja, a na višim izbojcima i ličće je narijetko inserirano. 2.6 Izbojci iz zilja nakon sječe prvih godina zaostaju u visinskom prirastu: kod zimske sječe prosječna visina 3-god. izbojaka (izračunatih na bazi najmanjih, srednjih i najviših izbojaka) iznosila je kod sječe na panj 55,6 cm, a u žilište 51,6 cm, a kod ljetne nakon jedne veget. per. 25,0 odnosno 21,0 cm. Da li će to zaostajanje biti trajno, utvrdit će buduća opažanja (u starosti od 10 godina i kasnije). 3. O nekim utjecajima na visinski prirast 3.1 Utjecaj vlage. Visinski prirast kod zimzelenih listača, a i kod čempresa te nekih borova (alepskog i si.) javlja se dvaput godišnje: u proljetnom i u jesenskom dijelu godine. U jesenskom dijelu početak visinskog prirasta (jesenske vegetacijske periode) vezan je pojavom oborina (a proljetni ovisi o temperaturi). Tj. ove vrste započinju novom vegetacijom tek nakon prvih kiša 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 38 <-- 38 --> PDF |
krajem kolovoza ili tokom rujna te ako te kiše izostanu, kao što je bio slučaj 1961. i 1962. god., tada vegetacija započinje i u X mj. Međutim, 1959. g. u VI mj. bilo je znatno više oborine nego li iznosi prosjek (135,3 mm prema 54,0 mm, od čega u trećoj dekadi 117,1 mm) i krajem VII mjeseca konstatirao sam da je dio izbojaka bacio novi ljetorast tj. produžio visinski prirast iz V mj. Taj novi visinski prirast bio je upadno uočljiv ne samo na izbojcima na pokusnoj plohi, dakle mladim, nego i na izbojcima u ostalim dijelovima Kaočine gaja, a koji su bili stari i preko 20 godina. Udio takvih izbojaka u odnosu na sveukupni broj nije bio velik, ali je značajan, jer su to izbojci koji su se izdvojili i koji su na putu da se razviju u manja ili veća stabla. Taj intenzivniji visinski prirast u starijim sastojinama javio se nakon nekoliko godina gotovo potpunog stagniranja, pa je ta pojava to značajnija. Kako bi se ta razlika i brojčano dokumentirala izvršena je krajem VIII mj., dakle nakon sigurnog završetka i druge periode visinskog prirasta te godine, komparativna mjerenja i to na 4. mjernom polju, na izbojcima u starosti od 8 godina. Ta su mjerenja pokazala, da je u proljetnom dijelu visinski prirast iznosio prosječno 5,1 cm (s maksimumom od 14 cm), a u ljetnom dijelu, nakon ljetnih kiša, prosječno 12,7 cm (s maksimumom od 26 cm). Prema gornjem, visinski prirast pojedine godine (vegetacijske periode) neposredno je ovisan o količini oborina odnosno povećanoj vlažnosti. A to je utvrđeno i u arboretumu Šumarske škole za krš u Splitu, u kojem je jedno stabalce česmine, staro 5 godina, jednog ljeta neprestano prirašćivalo u visinu, jer je stalno bilo podlijevano odvodnom vodom iz česme. Kod drugih vrsta, kao kod planike bio je neznatan, a kod zelenike, crnog jasena, ponovni visinski prirast u VII mj. nije zapažen. 3.2 Utjecaj čišćenja.- Kada je, nakon 33. mjeseca starosti, utvrđeno zaostajanje visinskog prirašćivanja jednog dijela izbojaka, izvršeni su zahvati čišćenja- smanjivanja .broja izbojaka u pojedinom grmu u cilju, da se utvrdi djelovanje tog zahvata na visinski prirast ostalih izbojaka. Smanjivanje njihovog broja, a u nekim slučajevima i obrezivanje bočnih grana na onima koji su ostali, vršeno je u više varijanata. To su: a) rezanje izbojaka viših od 43 cm za koje je bilo očito da zaostaju u visinskom prirastu, dok su svi niži izbojci, kao i »elitni«, ostali. Prema tome zahvat je bio mali (10;. i 12. mjerno polje); b) rezanje svih izbojaka kraćih od 43 cm te izbojaka kao u prethodnoj varijanti uz odstranjivanje svih jačih bočnih grana na preostalim izbojcima, što znači da je izvršen nešto jači zahvat (na 4., 5. i 6. mjernom polju); c) rezanje svih izbojaka kraćih od 43 cm, a od dužih oko polovice, dok su na ostalim izbojcima odrezane jače postrane grane. U ovom slučaju zahvat je bio najjači (na 11. mjernom polju); d) u pređašnjim varijantama rezanje je vršeno na jednom dijelu mjernog polja, dok je drugi ostao kao kontrolni neobrezan. Međutim je na stanovitom broju grmova izvršeno na dijelu izbojaka obrezivanje bočnih grana, a na drugim izbojcima istog grma rezanje nije vršeno. Rezanje je izvršeno samo na višim, preko 43 cm, izbojcima, dok se u niže, u »podstojnu« etažu, nije diralo (na 15. mjernom polju). 128 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Posljedice izvršenih zahvata-trijebljenja nisu jednake, te je kod nekih bilo stanovitog pozitivnog djelovanja, a kod drugih nije. Kao primjer neka posluže podaci u kretanju visina izbojaka na 6. i 15. mjernom polju. Ali za praksu ne dolazi u obzir ni primjena onih načina koji su pokazali pozitivno djelovanje, jer pojačam prirast nije opravdan s ekonomskog stanovišta. Naime, vrijednost pojačanog prirasta nije srazmjerna visini troškova zahvata.7) Prema tome, usprkos gustoći grmova, nije potrebna nikakva intervencija trijebljenja i treba čekati prirodno smanjivanje broja izbojaka, a koje, kako je to prikazano pod t. 2.4, nastupa u većoj mjeri oko desete godine starosti izbojnika. SI. 2. Zeleni plašt šumskog drveća visokog uzrasta postepeno osvaja površine makije i stvara zeleni okvir turističkog mjesta Tijesnog Foto: M. Rajčić Kod jačeg trijebljenja dolazi do pojave većeg broja novih izbojaka, kao što je bio slučaj na 1. mjernom polju. Na tom polju bila su odrezana 73 izbojka, a nakon godinu dana bilo ih je 101 novi s prosječnom visinom (jednogodišnjim prirastom) od 26.1 cm, a u granicama od 9 do 60 cm. 4. D?bljinski prirast Težnja, da ovaj rad ne bude predugačak i da se tako olakša njegovo objavljivanje uvjetovalo je samo opširniji prikaz dinamike visinskog prirasta česmine. Konačno, u mladim sastojinama visinski prirast je i značajniji od debljinskog, barem u sastojinama ovakvog tipa. Stoga za sada objavljujem samo jedan konačni podatak o debljim izbojaka i to u 11-oj godini starosti. To je podatak za stabalce česmine na 10. mjernom polju, na kojem su izvršena i posljednja mjerenja i to za izbojke preko 100 cm visoke. Srednja visina tih izbojaka krajem ljeta 1962. g., dakle nakon 21 vegetacijske periode, iznosila je 143,4 cm, a srednji promjer na visini od 43 cm (na trećini prsne visine) iznosio je 1,72 cm s rasponom od 0,93 do 3,43 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 40 <-- 40 --> PDF |
5. Visinski prirast planike i zelenike 5.1 Planika je Kaočina gaju slabija od česmine. Tako su 11. godišnja stabalca viša od 100 cm na 10. mjernom polju imala prosječnu visinu 128,6 cm (s maksimumom od 190 cm) i srednjim promjerom tih stabalaca na visini od 43 cm 1,4 cm (s maksimumom 2,43 cm). Planika je, kako je već naprijed rečeno, neznatno reagirala na pojačane ljetne oborine 1959. g., ali je kao i česmina oko desete godine počela smanjivati broj izbojaka iz donje etaže. Tako je u starosti od 11 godina broj svih izbojaka iznosio 49,6% u odnosu na maksimalni broj, a od tih je opet 63% bilo visine preko 100 cm, što znači relativno više nego kod česmine. Nadalje, planika daje dojam, da se neće nikada tako razvijati kao česmina i da će ostati na dosta maloj visini i s rijetkom krošnjom. Na zahvat trijebljenja planika je reagirala analogno kao česmina. 5.2 Prirast zelenike bio je slab. Iako su prvotno potjerali na većini panjeva mnogobrojni izbojnici, više nego i kod česmine, ipak se samo vrlo mali broj razvio do visine od 100 cm. Ali se kod zelenike rano, već počam od pete godine dalje, na mnogim izbojcima, pa i onim najvišim, zapazilo sušenje vrhova, a prema tome i zaustavljanje visinskog prirasta. Takvih sušenja nije bilo ni kod česmine ni kod planike. Na trijebljenje zelenika nije uopće reagirala. - ZAKLJUČAK Ispitivanje o dinamici visinskog prirašćivanja izbojaka iz panja kod česmine, a koja su vršena u šumi Kaočina gaj kod Splita, pokazala su: 1. Intenzitet pojavljivanja izbojaka kao i njihov razvoj podjednak je kako kod sječe na panj tako i kod sječe u panj tj. kod potpunog odstranjivanja nadzemnog dijela, te se izbojci, zapravo izdanci, razvijaju samo iz korijenja. 2. Sječa se može vršiti u svako godišnje doba bez većih razlika u broju i intenzitetu pojavljivanja izbojaka ili izdanaka. Eventualne razlike nestaju tokom slijedećih godina. Kod ljetne sječe brojni izbojci javljaju se već za manje od mjesec dana nakon izvršene sječe. Kod kasnojesenske i zimske, izbojci se javljaju u proljeće ranije nego li se otvaraju pupovi na stablima. Kod kasnoproljetne sječe dio izbojaka javlja se tek u jesenskom vegetacijskom periodu. 4. Intenzitet visinskog prirasta najjači je u prvoj godini nakon sječe i iznosio je u prosječnoj vrijednosti 57,9 cm računajući po najvišim izbojcima. Međutim svi najviši izbojci prve godine ne ostaju trajno najviši nego ih, u toku daljnje dvije do tri godine, prestižu drugi. 5. Tokom prvih 10 godina možemo razlikovati slijedeće faze razvoja: a) prvu fazu koja završava u 3—4. godini pod kraj koje se vrši diferenciranje izbojaka koji su završili prirast u visinu i koji nisu. Kao granična visina utvrđena je visina izbojaka oko 40 cm, a fiksirana s 43 cm (trećina prsne visine). Kod tijela najnižih izbojaka stagniranja visinskog prirasta nastupa kod najnižih izbojaka (visine 10 do 20 cm) već u prvoj godini, pa i nakon prve vegetacijske periode i onda kada nisu jače zasjenjeni. b) Druga faza završava prestankom visinskog prirasta i na dijelu izvojaka, koji su viši od 43 cm. Ta faza završila je u sedmoj, godini, a kao graničnu visinu možemo uzeti visinu izbojaka od 100 cm. 130 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 41 <-- 41 --> PDF |
c) Treća faza bila bi faza u kojoj nastaje intenziviniji visinski prirast najviših izbojaka. U Kaočinu gaju ona je bila posebno uvjetovana obilnijim kišama u VI mj. 1959. god. d) U desetoj godini zapaženo je ugibanje većeg broja izbojaka visine ispod 100 cm tj. nastaje prorjeđivanje grmova jačim ugibanjem nižih izbojaka. 6. Smanjivanje broja izbojaka u grmu prije 10. godine ne djeluje jače pozitivno na visinski prirast bez obzira na gustoću grma (broja izbojaka) i načina zahvata. 7. Visine su izračunate na osnovu visina samo najviših izbojaka tj. izbojaka koji su značajni za daljnji razvoj sastojine. Prosječna visina svih izbojaka od interesa je samo s biološkog stanovišta tokom prve i druge godine, jer daje sliku cjelokupne biološke aktivnosti panja odnosno grma u nadzemnom dijelu. 8. Prosječni srednji promjer na visini od 43 cm u 11-toj godini iznosio je 1,72 cm uz prosječnu visinu tih istih stabalaca od 143,4 cm (ustanovljeno samo na jednom mjernom polju). 9. Planika se razvijala analogno kao česmina samo sporije. Jedanaestgodišnja stabalca viša od 100 cm na istom polju kao i česmina u prethodnoj tački, imala su prosječnu visinu 128,6 cm, a prosječni promjer na visini od 0,43 m 1,4 cm. 10. Zelenika je vrlo bujno potjerala izbojke, ali je visinsko izlučivanje bilo slabo. Sto više, u petoj godini nastupilo je sušenje vrhova na mnogim najvišim izbojcima, koje se nastavilo i u slijedećim godinama. 11. Po bujnosti grmova, a po tome i za stvaranje sklopa, najvrednija je česmina. Iza nje dolazi planika, a na posljednjem mjestu je zelenika. 12. Ovom pokusnom plohom dobio se i odgovor na vrijednost podmladne (resurekcijske) sječe u degradiranim makijama. Takva sječa korisna je tj. mogu se očekivati bolji izbojci samo na boljim staništima. Prema jednom nalazu folijarne analize, u rastu zaostao grm imao je u lišću znatno manje Mg nego li lišće dobro razvijenog, pa bi u tom pravcu trebalo provesti sistematska istraživanja. THE DYNAMICS OF HEIGHT INCREMENT OF COPPICE SHOOTS OF EVERGREEN OAK Summary Investigations into the dynamics of height increment of stool shoots in evergreen Oak, carried out in the forest »Kaočina Gaj« near Split, have shown that: 1. the intensity of the appearance of shoots and their development are identical both in cutting the tree near the ground and in cutting the tree on a level with the ground, i. e. in a complete removal of the above-ground part, and the shoots — more precisely the root shoots — develop only from the roots. 2. Felling can be carried out during each season without greater differences as to the number and intensity of the appearance of stool or root shoots. Poissible differences disappear in the course of the years following. 3. In summer fellings numerous shoots appear within a time interval less than one month after the performed felling. In early autumn or in winter fellings shoots will appear in spring earlier than buds are opening on the trees. In late- spring fellings a part of shoots does not appear earlier than during the autumn growing period. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
4. Intensity of the height increment is strongest in the first year after the felling, and it amounted on an average to 57-9 cm. reckoning after the highest shoots However, all the highest shoots of the first year do not remain permanently the highest ones, but in the course of two or three years they are surpassed by others. 5. In the course of the first ten years we can distinguish the following developmental phases: a) the first phase ending in the third to fourth years, at the end of which there takes place a differentiation between those shoots that have and those that have not terminated their increment in height. As the limiting height was found the height of shoots with ca. 40 cm., and rounded to 43 cm. (one-third of breast height). In the part of the lowest shoots the stagnation of height increment occurs in the lowest shoots (of 10—20 cm. height) already in the first year, and also after the first growing season even when they are not more heavily shaded. b) the second phase terminates with the ceasing of height increment also in the part of shoots being higher than 43 cm. This phase is terminated in the seventh year, and as the limiting height can be taken the height of shoots of 100 cm. c) the third phase is the phase in which occurs the most intensive height increment of the highest shoots. In the forest of »Kaočina gaj« it was especially conditioned by abundant rains in the June 1959. In the tenth year was observed the dying away of a ´greater number of shoots having the height under 100 cm., i. e. there occurs a self-thinning through the dying-away of lower shoots. 6. Reduction of the number of shoots within the clump before the tenth year did not effect positively on the height increment irrespective of the density of clump (number of shoots) and the method of intervention. 7. The heights are computed on the basis of only the highest shoots, viz. the shoots being significant for the development of the stand. The average heights of all the shoots are of interest only from the biological standpoint in the course of the first and second years, because of giving a picture of the whole biological activity of the stump and the clump of shoots respectively in the above-ground part. 8. The average diameter in the height of 43 cm. (in the eleventh year) amounted to 1-72 cm., the average height of the same trees having been 143-4 dm. (established only in one experimental plot). 9. Arbutus developed in an analogous manner as the evergreen Oak but more slowly. Eleven-year-old trees higher than 100 cm. (on the same plot as the evergreen Oak in the aforegoing polntj achieved an average height of 128-6 cm., and an average diameter (in the height of 0-43 m.) of 1-4 cm. 10. Phyllirea grew luxuriantly new shoots, but their differentiation in height was poor. What is more, in the fifth year there occurred a drying-up of tops of the highest shoots to be kept on also in the years following. 11. With regard to the luxuriancy of clumps and thus the ability to produce the crown closure the most valuable is the evergreen Oak. After it follows Arbutus, and in the last place is Phyllirea. 12. By this experimental plot it was possible to obtain the answer as to the value of, regeneration (resurrection) cutting in degraded macchias. Such a felling is useful, viz. one can expect better shoots only on better sites. According to a finding of foliar analysis, a clump arrested in growth possessed in its foliage a considerably smaller amount of Mg than the foliage of a well-developed clump and therefore it would be necesary to carry out systematic investigations in this direction. *) Ovaj prestaje djelovati 1952. g. i njegove poslove preuzima Institut za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije :znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a kada je i ovaj ukinut (1955. g.) Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske u Zagrebu. 2) 1. Ing. V. Pleše: Regeneracija makije i pseudomakije na Kozjaku, Split 1952.; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 43 <-- 43 --> PDF |
2. Ing. O. Piškorić: Prvi prilog o regeneraciji makije podmladnom sječom, Split 1959. — oba u rukopisu u današnjem Institutu za šumarska i lovna istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu. a) 1. Prof. Dr Stj. Horvatić: Botanička analiza pokusne plohe Instituta za pošumljavanje krša, Split 1950. — izvještaj. 2. Prerna novijoj nomenklaturi (S. Horvatić: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma — Acta botanica Croatica vol. XVII—1958.), to je Onneto-Quercetum ilicis arbutosu-m unedo H-ć. 4) Ing. V. Plesa u izvještaju pod 2). 5) Za podatke folijarne analize zahvaljujem drugovima ing. P. Nadali-ju i ing. N. Vernazzi, suradnicima Instituta za jadranske kulture u Splitu. 8) Smatram, da bi termin izbojak odnosno, prema V. Gazi (Šumarska enciklopedija), izdanak trebao se koristiti za stabalca do najviše 10 godina stiarosti, a od tada, da se upotrebljava termin stablo (stabalce). 7) Troškovi zahvata mogu se odrediti prema podacima objavljenim u Šumarskom listu br. 5.—6./1962. g. — Ing. O. Piškorić: Podaci o normiranju radova mjerenja i trijebljenja tanjih izbojaka u sastojim makijskog tipa. |