DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 32 <-- 32 --> PDF |
DINAMIKA VISINSKOG PRIRASTA IZBOJAKA IZ PANJEVE ČESMINE (Quercus ilex L.) Ing. O. PIŠKORIC 1. UVOD* 1.1 Poznavanje bioloških i uzgojnih karakteristika niskih šuma zimzelenih listača — sastojina makijskog tipa vrlo je oskudno. Stoga je Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, koji je osnovan 1948. godine1), među svoje prvenstvene zadatke postavio i temu: »Regeneracij a degradiranih makija srednjeg i južno dalmatinskog područja »Qu er ce tum i li eis-a«. Istraživanja su započeta u šumskom kompleksu Kaočina gaj na padinama Kozjaka nedaleko Splita, gdje je postavljena posebna pokusna ploha. Prve radove na ovoj plohi izvršio je ing. V. Pleš e (do 1952. g..), a daljnja je opažanja provodio ing. O. Piškori ć kao vanjski suradnik Instituta za eksperimentalno šumarstvo, a zatim samostalno. Do sada su o tim radovima i rezultatima izrađena dva izvještaja, ali ni jedan nije objavljen.2) Postojeći materijal premjerbi i opažanja očekuje i daljnu obradbu osim već izvršenih, pa u ostvarenju tih potreba i mogućnosti ovom prilikom ukazujem dinamiku razvoja mladica česmine kao najglavnije i najzanimljivije (najvrednije) vrste naših šuma zimzelenih listača, a za neke druge vrste iznosim samo kratak osvrt. Materijal je prikazan samo u konačnim vrijednostima, da bi se dobio uvid u dinamiku tog razvoja. 1.2 Pokusna ploha nalazi se na JZ dijelu Kaočine gaja i ima slijedeće orografske značajke: nadmorska visna između 170 i 250 met., ekspozicija pretežno JJI, a inklinacija 18°. Matično stijenje je tvrdi kredni vapnenac na kojem se nalazi sloj deluvijalne degradirane crvenice skeletoidno-ilovaste i skeletoidno- pjeskovito-ilovaste teksture. Klimatski uvjeti odgovaraju jadranskom tipu mediteranske klime: u razdoblju između 1947. i 1955. god. na 6 km udaljenoj meteorološkoj stanici u Kaštel Lukšiću prosječne ´godišnje vrijednosti temperature iznosile su 16,6°C, oborina 976,8 mm, a relativne vlage zraka 62,6%; Fitocenološki aspekt pokusne plohe, prema konstataciji prof. S. Horva tića3 ), odgovara »degradacijskom stadiju zimzelene šume tipa Quercetum ilicis fraxinetosum orni te se može označiti kao niska makija odnosno polumakija. . . i stoji na prelazu prema tzv. »garigu«. Prema vrstama drveća u Kaočini gaju ima čistih ili gotovo čistih sastojina česmine (Quercus ilex L.) i mješovitih. Na pokusnoj plohi nalazi se mješovita sastojina sa slijedećim učešćem pojedinih vrsta4): česmina 52%, planika (Arbutus unedo L.) 25%, * Dokumentacijski materijali mogu se dobiti kod autora ing. O. P. Šumarska škola za krš, Split. 122 |