DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PRIMJENA FOTOGRAMETRIJE KOD IZRADE ŠUMSKO GOSPODARSKIH PROJEKATA Dr ZDENKO TOMASEGOVIC Teško je i gotovo nemoguće^zamisliti izvedbu ili rekonstrukciju nekog većeg tehničkog objekta bez prethodno razrađene osnove. Takav pothvat izveden bez prethodnog projektiranja u najboljem slučaju ne daje najpovoljnije rješenje. Općenito možemo mirno reći da bi takva djelatnost izazvala mane ili veće gubitke materijalnih sredstava ili što je još gore da uopće ne bi vodila do pozitivnog cilja. Zato se projektiranja ne provode samo kod većih tehničkih, geoloških i sličnih radova nego posljednjih sto godina i u šumarstvu. Gospodarska osnova u stvari i nije ništa drugo nego cjeloviti, obuhvatni skup projekata, koji se odnose na šumsko gospodarske zahvate kao što su: sječa zrelih stabala, pošumljavanja, prorede, melioracije, iskorištavanje sporednih šumskih produkata, izgradnja i održavanje šumskih komunikacija, zaštita šuma i td. Kod izrade gospodarske osnove dolaze dakle zapravo do izražaja više pojedinamičnih projekata koji se odnose na spomenute a i druge šumsko gospodarske i šumsko tehničke zahvate. U takvim projektima trebao bi jasno biti istaknut cilj i tehnička i ekonomska sredstva kojima se do tog cilja dolazi. Za realnu izradu takvih projekata potrebne su kvantitativne i kvalitativne opservacije na dvjema osnovnim objektima, koji su zemljište i šumska vegetacija, a pored toga i opservacija na onome što je u vezi s tim objektima (nadmorska visina, reljef, ekspozicija, režim voda, korištenje okolnog zemljišta i td. Kad je riječ o mjerenju na zemljištu i šumskoj vegetaciji kao podlozi za sastav šum. gospodarskih projekata, onda se u današnje doba naročito na težim terenima i za veća područja gdje se zadaci trebaju izvršiti u što kraćem vremenu mogu u velikoj mjeri koristiti rezultati aerofotogrametrijskih snimanja. O tome živo svjedoči i nedavno izašlo djelo: »Primjena aerosnimaka u švicarskom šumarstvu-» u kome se nalazi više rasprava u vezi sa projektiranjima u šumskom gospodarstvu, što su ih napisali A. Kurth, B. Rhody i drugi*. Osvrnut ćemo se na j rip je na neke od tih rasprava koje tretiraju izradu zasebnih šumsko gospodarskih projekata u vezi sa slijedećim problemima. Obnova šuma. U kantonu Bern izvršena su oko god. 1860. pošumljavanja na površini od preko 1700 ha pod razmjerno nepovoljnim uvjetima. Sada se javlja potreba da se izvrše naknadni uzgojni i melioracijski radovi. Za izradu projekta, po kome će doći do izražaja cilj i sredstva, trebalo je u prvom redu razlučiti autohtone šume od umjetno pošumljenih površina i to svaki od ta dva stratuma obzirom na smjesu, uzrast, sklopljenost i homogenost. * A. Kurth, B. Rhody et alii: Die Anwendung des Luftbildes Jm schweizerischen Forstwesen (Eidg. Anstalt f. das forstliche Versuchswesen) Biemersdorf 1962. 103 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Za izradu odgovarajućih šumsko gospodarskih karata služila je kao podloga postojeća državna karta, koja se (uz primjenu jednostavnih instrumenata) popunila podacima aerosnimaka mjerila 1 :8.000 do 1 :12.000 i to tako da su se dobila četiri tipa karte (1 :25.000); jedan, koji daje površine autohtonih i umjetno uzgojenih šuma (i obzirom na smjesu: čisti četinjari ili lišćari, te SI. 1. mješovite šume), drugi koji daje površine umjetno uzgojenih šuma po starosti (jača debla, slabija debla, letvenjak, branjevine, mladici i čistine), treći po sklopljenosti (0—2Ö°/o, 20—40% 80—20%,), četvrti po homogenosti (sklopljene sastojine, sastojine sa difuzno razbacanim ih koncentriranim progalama, odnosno prazninama kao što su prosjeke, potoci). Prije sastava tih karata prethodila je terestrička komparacija aerosnimaka, kojoj je bio cilj da olakša sobnu interpretaciju i kartiranje sadržaja snimaka. Prirodne šume su se razlikovale od umjetno uzgojenih po svojoj stereoskopskoj fizionomiji, koja je kod prvih bila heterogena sa više etaža, kod drugih više jednolična. U pogledu starosti izlučeni su gospodarski starosni razredi na temelju relativnih sastojinskih visina, veličina projekcija krošanja i sklopljenosti, koji su se elementi u stereomodelu dobro razlikovali. Kod toga |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 15 <-- 15 --> PDF |
je dotična gospodarska starost ili potpuno ili pretežno dominirala u pojedinim dijelovima šuma. Određivanje stupnja sklopljenosti i homogenosti — obzirom na povoljnu perspektivu aerosnimaka — nije zadavalo poteškoće. Na osnovu takvog kartiranja došlo se do površinske distribucije (minimalna izlučenja iznosila su 0,25 ha) obzirom na istaknute karakteristike prirodnih i umjetno uzgojenih šuma (starost sklop, homogenost). Dobivene karte s osnovnim podacima služile su zajedno sa opažanjima na terenu i uz iskustvo šumarskih stručnjaka za izradu takve karte, koja sadrži plan (projekt) budućih uzgojnih i melioracijskih radova a to su: odvodnje, pomlađivanje, čišćenja, prorede. Za svaki od tih zahvata određena je površina na kojoj će se obavljati. Po poznatim prosječnim podacima o potrebi radne snage i troškovima izrađena je za narednih 20 godina razmjerno realna osnova uzgojnih i melioracijskih radova na tom području, koja daje odgovor na pitanje što, gdje i kada se ti radovi imaju obaviti. Projekt prorjeđivanja. Koliko god je nauka o proredama napredovala i premda neki šumarski stručnjaci imadu iskustva u toj djelatnosti, ipak se ne može reći da su šume potpuno i sistematski prorjeđivane. Jedan od razloga je i pomanjakanje plana (projekta) za provedbu prorjeđivanja. Gospodarske osnove se u tom pogledu oslanjaju na inventuru drvnih masa iz čega se dobivaju mase po vrstama drveća i debljinskim razredima. Ako šumarije prorjeđuju po sastojinama kao jedinicama, i ako inventure daju podatke samo o masama i njihovom kretanju za cijelu gospodarsku jedinicu ili odjele, a mjesta i stupanj prorjeđivanja se ne unose u karte taksator ne zna gdje i kako treba dalje zahvatiti. Stoga mora ili obilaziti objekte ili tražiti drugo pomagalo. Za grad Zürich postavljene su 1907. u bukovim sastojinama pokusne plohe radi praćenja djelovanja proreda. Tu stoje danas plohe sa istim početnim međusobnim stanjem u g. 1907., a sa raznim načinima otada provedenih proreda. Za to područje postoje i skorašnji aerosnimci. Razni zahvati imali su razne posljedice, koje se očituju u raznom stupnju sklopljenosti (sumi projekcija krošanja) dominantnih i kodominantnih stabala u sastojini. Stupanj prorede i suma projekcija krošanja nakon prorede stoje međusobno u korelaciji. Pokusne plohe pokazale su razne sklopljenosti (tako na pr. 96d/´o za sastojine, koje nisu nikada bile prorjeđivane ili 83% za jake visoke prorede itd.), koje se na aerosnimcima odlično uočavaju odnosno i mjere. Kod primjene aerosnimaka za planiranje prorjeđivanja uzeta su tri stepena sklopljenosti: više od 93°/Q (nikad prorjeđivano). 88—93n/o (slabe visoke prorede) i manje od 88% (jake visoke prorede). Da bi se moglo zaključiti o kakvom stupnju prorede se radi može se pomoću skorašnjih aerosnimaka u stereomodelu odrediti sadašnja suma projekcija krošanja ili se može izgled konkretnih sastojina uporediti sa izgledom prorjeđivanih pokusnih ploha sa kojih postoje također aerosnimci. U obzir treba uzeti da se na pr. i u prorjeđenim bukovim sastojinama s vremenom sklop zatvorio i to brže što je proreda bila slabija. Znači da će se u stereomodelu neprorjeđene na pr. bukove sastojine po izgledu izjednačiti sa slabo i odavno prije prorjeđenim sastojinama (ako je snimanje obavljeno više godina iza prorjeđivanja). Rezultat fotointerpretacije treba biti karta, koja daje površine neprorjeđenih, slabo ili jako prorjeđenih dijelova odjela. Ti podaci zajedno sa pri |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 16 <-- 16 --> PDF |
kladnim sastavljenim tabelarnim pregledom daju signale gdje treba hitno intervenirati kao i uopće plan budućeg rada na proredama. Dinamika rastenja sastojina. Kod današnjeg načina gospodarenja u regularnim visokim šumama, pomlađivanja se provode istovremeno na raznim mjestima, koja često prelaze jedno u drugo. Na pomlađivanje nadovezuje se njega šume. U urednom gospodarstvu postavlja se stalno pitanje da li postoji potrajna, kvalitetna proizvodnja drvne mase. Periodički prove´deni opisi, izbrajanje, mjerenje u sastojinama imaju za cilj dati odgovore na to pitanje. Stabalne skupine i sastojine svrstaju se kod toga u dobne ili debljinske razrede da bi se vidjele tendencije rastenja odnosno udio pojedinih tih razreda. Ovakvo raščljanjivanje služi i planiranju radova u šumarstvu. Za jednoznačno prosuđivanje stanja rastenja potrebno je povremeno, periodično kartiranje šuma. Tako su i u Švicarskoj pored klupiranja sastojina opet u novije vrijeme pristupili i periodičnom kartiranju stanja različitih dijelova šuma (izrada sastojinske karte), jer stoje na stanovištu da mjesto, položaj, veličina i rasprostiranje pojedinih različito uzraslih dijelova šume nije irelevantno. Kod izrade sastojinske karte služe se aerosnimcima. Postoje li i,snimci iz ranijih decenija usporedba stereoskopskih modela istih predjela dat će zornu \ fa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 17 <-- 17 --> PDF |
predodžbu o razvoju i redoslijedu pojedinih generacija i njihovu međusobnu povezanost. Iz fotoplana ili signaturnog plana dobivenog restitucijom aerosnimaka dobit ćemo površine pojedinih dijelova šume, a te nam mogu poslužiti kao regulatori šumske proizvodnje. Dijelovi šume, koji se na aerosnimcima bitno razlikuju su: stare sastojine, mlade sastojine, mladici i čistine. Spoznaje do kojih se na taj način dolazi od važnosti su za dugoročnija planiranja. Na taj način može aerosnimak biti dragocjen dokumentacijski materijal. Transportn a sr e^d s t v a. Šumski putovi imaiu prednost pred ostalim komunikacijskim linijama u šumi, jer omogućuju ne samo izvoz drvne mase nego i unošenje sadnog materijala, kretanje osoblja, dovoz raznih pomagala itd. Ali ima predjela gdje izgradnja putova ne bi bila ekonomična ili s razloga da se radi o nedovoljnoj produkciji drvnih masa (ovisno o prirodnim faktorima) ili opet s razloga što su tereni suviše teški. U takvom slučaju dobro pomažu dulje trase žičara. Za projektiranje i izvedbu ne će biti dovoljna samo karta ili planovi sa slojnicama. One će svakako olakšati i konačno omogućiti samo trasiranje. Zahtijeva se, u vezi sa amortizacijom u određeno vrijeme, da žičare prolaze kroz područja, koja ih mogu dovoljno alimentirati. U tu svrhu potrebna je karta, koja će dati granice pojedinih sastojina (po vrsti drveća, starosti, obrasta) te mase, pa podatke o potrebama prorjeđivanja itd. Stereoskopsko promatranje aerosnimaka dat će mnoge informacije, koje se pomoću prikladnog stereoinstrumenta (kao na pr- onog u si. 2) mogu prenijeti u karte, koje dosad još nisu intenzivno u šumarskom pogledu razrađene. Raspoložive drvne mase po jedinici površine mogu se dobiti ili pomoću prikladnih prirasno-prihodnih tablica, BitterliehoVom metodom pomoću reprezentantnih površina ili slično, ako nisu na drugi način određene. Tako se, koristeći postojeće karte, aerosnimak i s nešto terenskog rada, može doći do dokumentacijskog materijala za što pouzdanije trasiranje jedne ili više linija žičara. Takav će način rada dati odgovor na pitanje kojim smjerom treba voditi žičare i koliko će one biti u narednih 10 ili 15 godina alimentirane. Stete od snijega i vjetra. Kad je zimi god. 1962. u šumama kraj Züricha došlo do većih šteta od snijega i vjetra, išlo se zatim da se u što kraćem vremenu i sa što manje troškova dođe do pouzdanih kvantitativnih i kvantitativnih podataka o tim štetama. Učinjeni su. odmah aerosnimci u približnom mjerilu 1 : 5.000 i 1 :10.000 sa stereoskopskim preklopom. Aerosnimci su odlično poslužili za interpretaciju šteta i to: prijeloma u krošnji, prijelom debla, postrano potisnutih krošanja te izvala. Ovo posljednje samo onda ako se radilo o rijetkim sastojinama. Aerosnimci odnosno fotoplanovi i planovi dobiveni iz onih dali su i raspored sastojina s obzirom na debljin. ske razrede (3 stratuma: stare sastojine, srednjođobne sastojine, letvenjaci te za svaki od ovih daljnja tri podstratum?: čiste sastojine četinjara, lišćara ili mješovite sastojine). Fotcinterpretacija i izrada sastojinske karte na osnovu aerosnimaka morala se terestričkim radom kontrolirati i nadopunu. Ovo se odnosilo na korekture graničnih linija navedenih stratuma, na procjenu drvne mase srednjeg stabla u sastojinama gdje je došlo do prijeloma krošnje ili debla, te procjena procentualne štete (izražene´u m? ili pm ukupne mase sastojine) za gusto rasle sa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 18 <-- 18 --> PDF |
stojine u kojima leže izvale, koje se na snimcima ne mogu opaziti. Prijelomi u krošnji i prijelomi debala vrlo dobro su se interpretirali. Sa takvim rasporedom radova izrađen je elaborat o štetama posebno za starije, a posebno za srednjodobne sastojine, odnosno letvenjake, koje su nastale izvalama ili prijelomima krošanja ili debala. Na temelju pouzdane dokumentacije moguća je sada daljnja intervencija po čovjeku na odgovarajućim površinama. Šumsk i požari . Aerosnimci su dobro poslužili i osoblju, koje se borilo sa šumskim požarom u oktobru god. 1961. kraj Firvaldšteterskog jezera gotovo 12 dana. Površina, koja se imala nadzirati, iznosila je oko 200 ha sa stotinama požarnih žarišta. S obzirom na vladajuće vjetrove i oblike terena požar je prijetio da zaokruži obližnje naselje i da uništi šume, koje nemaju samo gospodarsku i estetsku vrijednost, nego djeluju i kao zaštitne šume za obližnju turističku cestu. Kad se trebalo brzo odlučiti o veličini prosjeke na uzvisini iznad jezera, zaključio je štab za gašenje požara da svoju daljnju akciju potpomogne fotointerpretacijom. Potrebni aerosnimci (u mjerilu približno 1 :20.000) izrađeni su za vrijeme od oko 6 sati. Omogućili su da se izradi plan suzbijanja požara. Projektirane su prosjeke, koje će se redom prema potrebi ostvarivati s tim da se s obzirom na estetsko značenje šume mjestimično ostave grupe stabala (kulise) i da se najprikladnijim putem osigura dovod vode iz jezera, koja će na izvedenoj prosjeci dalje pomagati u suzbijanju požara. Tlo na postavljenoj prosjeci (300 m dugačkoj i 15—20 m širokoj) očišćeno je od materijala, koji bi mogao doprinijeti širenju požara. Aerosnimci promatrani stereoskopski dali su odličan uvid u morfološke detalje terena kao što su markantne stijene, jarci, stabla itd. Akcija je uspješno dovršena. Bile su izbjegnute suvišne sječe, dobiven, je odličan uvid u teren, podaci za raspored ljudi i pogonskog materijala. Osoblje, koje se služilo aerosnimcima zaželjelo je da se kod idućih sličnih akcija i drugdje koriste tim odličnim pomagalom. * Ovo su bih samo neki od primjera iznesenih u djelu prof. Kurtha i ing. Rhodya. Ima tu iznesenih i drugih zahvata, koji su uspješno riješeni u šumskom gosopdarstvu Švicarske pomoću aerosnimaka: raspored sječa, izrada sastojinskih karata (s naročitim obzirom na gospodarski važnije vrste, uzrast i obraslost), učešće četinjara u sastojinama, pripremni radovi za izlučivanje pašnjaka u šumskim predjelima, raspored primjernih ploha kod inventura masa, štete od lavina itd. Primjena fotogramaterije u šumarstvu bit će principijelno tamo opravdana gdje se zadaci dovoljno pouzdano mogu riješiti sa manje troškova ili u kraćem vremenu. S obzirom na dovoljan šumarski stručni kadar kod nas pitanje uštede novca i vremena može prvenstveno doći u obzir kod teških terena. U prošlih 10 godina bio je to slučaj sa područjem rijeke Tare i planina oko Splita na kojima su sa strane Biroa za uređivanja šuma u Titograduodnsono sa strane šumarskih stručnjaka u Splitu (ing. Jedlovski, ing. Vrdoljak) primijenjeni aerosnimci. U prvom slučaju izrađena je u Birou za uređivanje šuma u Titogradu šumsko gospodarska karta mjerila 1 : 20.000 instrumentom prikazanim u si. 2. Na planinama oko Splita aerosnimci su primijenjeni za izradu´vegetacijske karte u mjerilu 1 : 50.000. Tu su aerosnimci pomogli: 108 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 19 <-- 19 --> PDF |
a) kod predradnji (u pogledu izlučivanja tipova šuma s obzirom na vrste i stupanj degradacije) b) kod izbora reprezentativnih ploha za terestrićna vegetacijska istraživanja. {Snimci su dali dobar uvid u raspored tipova šuma) c) za kartiranja nakon mjestimičnih terestričkih istraživanja. Šumsko gospodarstvo Samarica u Zagrebu služeći se instrumentom prikazanim u si. 1. kartiralo je u g. 1954. šume u području Kupe i Kupčine na površini od oko 3.500 ha. Podlogu su dali katastarski planovi (smanjeni u mjerilo 1 :10.000). Za područje Turopoljskog luga i Savskih vrbaka kod Zagreba izrađen je u god. 1954. vanjskom suradnjom fotoplan u mjerilu 1 :10.000 za površinu od oko 4.500 ha. Sumsko-topografski detalji prenesni su na paus matricu. Isto gospodarstvo koristilo je aerosnimke fotointerpretacijom kod opisa sastojina u šumama između Zagreba i Siska. Šumsko gospodarstvo Osijek uzelo je zadatak da promjene unutar šumskih parcela unese u postojeće šumsko gospodarske planove sasvim jednostavnim metodama bez ikakvog instrumentarija (radi se o ravnim terenima) i to metodom grafičkog redresiranja. Šumarski fakultet u Zagrebu, djelomično u suradnji sa ElektroprojektomNRH, a djelomično u vlastitoj režiji došao je fotogrametrijskom metodom do planova sa slojnicama za svoje objekte u Zalesini i Jamaričkom brdu. (mjerila 1 :5.000). Za interpretacijske svrhe aerosnimke su nabavili Šumsko gospodarstvo Vinkovci, Tolmin i Uprava Nacionalnog parka »Plitvička jezera«. U navedenim primjerima racionalizacija u radu leži u uštedi vremena ili u eliminiranju obilaženja i rada na teškim terenima. SI. 3. Pored ostalih smatramo da pred nama stoji novi veliki zadatak gdje bi se trebali iskoristiti rezultati aerofotogrametrijskih snimanja u zemlji, a to su izrade vegetacijske karte (na pr. u mjerilu 1 :200.000 i krupnijem) i karta |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 20 <-- 20 --> PDF |
tipova šuma i šumskih staništa (na pr. u mjerilu 1 :25.000 te 1 :12.500 ili 1 :10.000), koja bi dala pouzdani površinski inventar niskih, srednjih i visokih suma, te inventar otvorenih i sklopljenih šuma, površine juniperetuma, vriština, točila, erodiranih površina itd. Uvjeta za izradu pouzdane vegetacijske karte i karte tipova šuma i šumskih staništa ima sve više i više. Geodetski radovi Geografskog Instituta JNA i Geodetskih uprava republika toliko su posljednjih godina napredovali da se upravo nameće pitanje novog vida topografskih karata u pogledu geološkom, vegetacijskom, šumarskom itd. Tamo gdje bi se iskorisitili aerosnimci za ravne terene dostajao bi aeroprecrtavač LUZ (si. 1.), a za brdske terene Stereotop (si. 2.). Ako bi se mjestimično trebale odrediti nove orijentacijske tačke, kao podlogu za kartiranje, trebalo bi primijeniti za određivanje položaja takvih tačaka radijalsekator (si. 3) i precizni aneroid (sistema Paulin ili si.). Recentna karta vegetacije odnosno tipova šuma i šumskih staništa izrađena sistematski za pojedina područja dala bi temeljitiju dokumentaciju kako za razne uređajne radove tako još i više za izradu projekata u pogledu pošumljavanja, introdukcije, melioracija itd. Počeci navedenih radova naziru se u saradnji Instituta za šumarska istraživanja NRH i Zavoda za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. THE APPLICATION OF PHOTOGRAMMETRY IN THE ELABORATION OF FOREST-MANAGEMENT PROJECTS Sumlmary In modern forestry photogrammetry finds application both in the f eld of forest management (when the mensurational elements are in question) and in the field of silviculture, construction of forest communications, and forest protection, as discussed in the article on concrete examples. In the past 15 years photogrammetry was applied in the forestry of Yugoslavia for the needs of management of forest and the elaboration of maps on the plant communities mainly of the heavily accessible areas to the South of the country. There are also some cases of its application in the northern parts. The form of "work consisted in coordination with the institutions carrying out photogrammetrical operations. One of the next tasks with which photogrammetry will be concerned is ´both the elaboration of a map of plant communities and a map of forest stand types and off forest sites based on a new topographical map of Yugoslavia. |