DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 89 <-- 89 --> PDF |
šuje broj raspoloživog kadra za više od četiri puta. Najveći je nedostatak u nerazvijenim zemljama. Tako je npr. za afričkikontinent i to samo za krajeve južno od Sahare i sjeverno od teritorija Južno-afričke unije obračunata potreba za naredna dva decenija od 4.000 inženjera na rukovodećim položajima, 10.000 inženjera u pogonskim jedinicama, 20.000 tehničara za pomoćne službe, 90.000 kvalificiranih organa šumskočuvarne službe. Od tog broja stoji danas na raspoloženju tek neznatni dio. Predsjedavajući na konferenciji, inače dekan šumarskog fakulteta na univerzitetu u New Yorku prof, dr Hardy Schi r ley primjećuje, da je navedena veličina potrebe na stručnom kadru u odnoisu na stanje u zemljama s uređenim šumskim gospodarstvom obračunata vrlo oprezno. Prema predviđanjima V. svjetskog šumarskog kongresa u Seattle-u (USA) progresivna će potreba na drvu kao sirovini do konca ovog stoljeća porasti na dvostruki iznos. Razumljivo, da i ona dnevno postavlja zahtjeve za veći broj i što moguće bolje obrazovanih stručnjaka. Radi toga je i bila glavna svrha bečke konferencije, da pronađe puteve i načine, kako bi se stanje šumarskog stručnog kadra u svijetu povećalo kvantitativno i kvalitativno. Neosporno je najbolji put u forsiranju odgovarajućeg uređenja šumarske nastave. Odbor je hitno zatražio od svjetske organizacije FAO (OUN), da u okviru svojih mogućnosti provede uzdržavanje dobrih nastavnih zavoda. Pritom je dakako nužno, da se kod nastave uvaže i mnogobrojne prednosti, koje izviru iz regionalne suradnje. Na konferenciji je iznesen kao vrlo dobar primjer rad Instituta za nastavu i naučna istraživanja u Venezueli (Merida). U peticiji je odbora na svjetsku organizaciju FAO (OUN) uz ostalo naglašeno, da buduće stručnjake treba odabirati i odgajati tako, da oni mogu zauzeti rukovodeće položaje i da znadu steći povjerenje javnosti za provođenje šumsko-privrednih zadataka. Prema: Holzzentralblatt. Stuttgart, 1962. br. 155—156. S. F. DUCHAUFOUR, PH.: PRECIS DE PEDOLOGIE, Paris 1960. Dok je raniji rad autora »Pedologie, applications forestišres et agricoles« iz 1959. godine bio. kaiko sam autor kaže, pr vi pokušaj da se obuhvate sva iskustva pedološke znanosti, u svom drugom radu »Precis de pedclcgie« autor je nastojao da u obliku jednog »kratkog izvoda« ili »pregleda « iznese pored ostalog i najnovija dostignuća pedološke znanosti koja jednako mogu zanimati profesore, istraživače, praktičare i studente. laiko je ovaj rad pisan sažeto, donijeto je ipak veoma mnogo podataka, a da naučni značaj rada i jasnoća izlaganja nisu zato umanjeni. Veoma brižljivo izvedeni su i šematski prikazi različitih pedoloških profila, stadiji njihovog razvoja, morfologije i drugog. Pored ostalog objavio je autor fotografije u crno bijeloj tehnici, a nešto i u boji, različitih tipova tala, kao i detalje strukture tla, izgled uislova sredine koji su utjecali na fizionomiju i postanak različitih tala i vegetacije i druge detalje. Veoma važno mjesto u ovome radu pripada naučnim i teoretskim razmatranjima, kao i problemima praktične primjene pedološke znanosti, naročito u šumarstvu i agronomiji. Svako poglavlje završava i praktičnim razmatranjima. Svoj rad autor je razdijelio u tri velika dijela. Prvi dio obuhvata svojstva tala, drugi genezu i evoluciju tala, a treći primjenjeniu pedologiju. Svaki dio sadrži nekoliko poglavlja. I. Svojstva tla (152 stranice). Ovaj dio obuhvata četiri poglavlja. U prvom poglavlju autor obrađuje morfologiju tla, njegove sastavne elemente, svojstva koloida tla, gline, organske koloide, itd. Dru g o poglavlje obuhvata fiziku tla. Pored teksture i strukture tla, obrađene su prilike zraka i vode u tlu, kao i temperatura tla. Na kraju poglavlja razmatra se pitanje ishrane biljaka vodom i popravljanja fizikalnih svojstava tla. U treće m poglavlju prikazana su kemijska svojstva mineralne frakcije tla. Tu je iznijeto značenje izmjene kationa u tlima zatim elektroion- ka svojstva tla, glavni anicni tla, uloga željeza u pedogenezi i najzad oligoelementi. Poglavlje završava prikazom o ishrani vegetacije i plodnosti tla. Č etvrt o poglavlje govori o biokemiji tla (organska tvar tla i kruženje dušika) kao i ishrani biljaka azotom, sredstvima protiv zakiseljavanja humusa, i popravljanju humusa u agronomiji. Ovo poglavlje obuhvata i mikrobiologiju tla. II. Geneza i evolucija tala (171 stranica). Drugi dio sadrži dese t poglavlja. Prv o poglavlje obrađuje različite tipove evolucije tala, fizikalno-kemijske procese pedogeneze, utjecaj ekoloških faktora na evoluciju tala. U drugom i trećem poglavlju govori se o sistematici ta87 |