DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 89     <-- 89 -->        PDF

šuje broj raspoloživog kadra za više od
četiri puta. Najveći je nedostatak u nerazvijenim
zemljama. Tako je npr. za afričkikontinent
i to samo za krajeve južno od
Sahare i sjeverno od teritorija Južno-afričke
unije obračunata potreba za naredna
dva decenija od


4.000 inženjera na rukovodećim položajima,
10.000 inženjera u pogonskim jedinicama,
20.000 tehničara za pomoćne službe,
90.000 kvalificiranih organa šumskočuvarne
službe.
Od tog broja stoji danas na raspoloženju
tek neznatni dio. Predsjedavajući na
konferenciji, inače dekan šumarskog fakulteta
na univerzitetu u New Yorku prof,
dr Hardy Schi r ley primjećuje, da je
navedena veličina potrebe na stručnom
kadru u odnoisu na stanje u zemljama s
uređenim šumskim gospodarstvom obračunata
vrlo oprezno.


Prema predviđanjima V. svjetskog šumarskog
kongresa u Seattle-u (USA) progresivna
će potreba na drvu kao sirovini
do konca ovog stoljeća porasti na dvostruki
iznos. Razumljivo, da i ona dnevno postavlja
zahtjeve za veći broj i što moguće
bolje obrazovanih stručnjaka. Radi toga je
i bila glavna svrha bečke konferencije, da
pronađe puteve i načine, kako bi se stanje
šumarskog stručnog kadra u svijetu povećalo
kvantitativno i kvalitativno. Neosporno
je najbolji put u forsiranju odgovarajućeg
uređenja šumarske nastave. Odbor je
hitno zatražio od svjetske organizacije FAO
(OUN), da u okviru svojih mogućnosti provede
uzdržavanje dobrih nastavnih zavoda.
Pritom je dakako nužno, da se kod
nastave uvaže i mnogobrojne prednosti,
koje izviru iz regionalne suradnje. Na konferenciji
je iznesen kao vrlo dobar primjer
rad Instituta za nastavu i naučna istraživanja
u Venezueli (Merida). U peticiji
je odbora na svjetsku organizaciju FAO
(OUN) uz ostalo naglašeno, da buduće
stručnjake treba odabirati i odgajati tako,
da oni mogu zauzeti rukovodeće položaje
i da znadu steći povjerenje javnosti za
provođenje šumsko-privrednih zadataka.


Prema: Holzzentralblatt. Stuttgart,
1962. br. 155—156.


S. F.
DUCHAUFOUR, PH.: PRECIS DE PEDOLOGIE,
Paris 1960.


Dok je raniji rad autora »Pedologie,
applications forestišres et agricoles« iz
1959. godine bio. kaiko sam autor kaže, pr


vi pokušaj da se obuhvate sva iskustva
pedološke znanosti, u svom drugom radu
»Precis de pedclcgie« autor je nastojao da
u obliku jednog »kratkog izvoda« ili »pregleda
« iznese pored ostalog i najnovija dostignuća
pedološke znanosti koja jednako
mogu zanimati profesore, istraživače, praktičare
i studente. laiko je ovaj rad pisan
sažeto, donijeto je ipak veoma mnogo podataka,
a da naučni značaj rada i jasnoća
izlaganja nisu zato umanjeni. Veoma brižljivo
izvedeni su i šematski prikazi različitih
pedoloških profila, stadiji njihovog
razvoja, morfologije i drugog. Pored ostalog
objavio je autor fotografije u crno bijeloj
tehnici, a nešto i u boji, različitih
tipova tala, kao i detalje strukture tla, izgled
uislova sredine koji su utjecali na fizionomiju
i postanak različitih tala i vegetacije
i druge detalje.


Veoma važno mjesto u ovome radu pripada
naučnim i teoretskim razmatranjima,
kao i problemima praktične primjene pedološke
znanosti, naročito u šumarstvu i
agronomiji. Svako poglavlje završava i
praktičnim razmatranjima.


Svoj rad autor je razdijelio u tri velika
dijela. Prvi dio obuhvata svojstva tala, drugi
genezu i evoluciju tala, a treći primjenjeniu
pedologiju. Svaki dio sadrži nekoliko
poglavlja.


I. Svojstva tla (152 stranice). Ovaj dio
obuhvata četiri poglavlja. U prvom
poglavlju autor obrađuje morfologiju tla,
njegove sastavne elemente, svojstva koloida
tla, gline, organske koloide, itd. Dru g
o poglavlje obuhvata fiziku tla. Pored
teksture i strukture tla, obrađene su prilike
zraka i vode u tlu, kao i temperatura
tla. Na kraju poglavlja razmatra se pitanje
ishrane biljaka vodom i popravljanja
fizikalnih svojstava tla. U treće m poglavlju
prikazana su kemijska svojstva mineralne
frakcije tla. Tu je iznijeto značenje
izmjene kationa u tlima zatim elektroion-
ka svojstva tla, glavni anicni tla, uloga
željeza u pedogenezi i najzad oligoelementi.
Poglavlje završava prikazom o
ishrani vegetacije i plodnosti tla. Č etvrt
o poglavlje govori o biokemiji tla
(organska tvar tla i kruženje dušika) kao
i ishrani biljaka azotom, sredstvima protiv
zakiseljavanja humusa, i popravljanju humusa
u agronomiji. Ovo poglavlje obuhvata
i mikrobiologiju tla.
II. Geneza i evolucija tala (171 stranica).
Drugi dio sadrži dese t poglavlja.
Prv o poglavlje obrađuje različite tipove
evolucije tala, fizikalno-kemijske procese
pedogeneze, utjecaj ekoloških faktora
na evoluciju tala. U drugom i trećem
poglavlju govori se o sistematici ta87