DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 66 <-- 66 --> PDF |
C-ÖcuMwene ivij&dti III PLENUM SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE sa savjetovanjem održan 21. i 22. studenog 1962. godine u Planinarskom domu »Lapjak « u Velikoj kraj Slav. Požege. Kao članovi Plenuma Saveza SDH-e bili su prisutni: članovi upravnog i nadzornog odbora, predsjednici stalnih komisija te predstavnici šumarskih društava kotara: Bjelovar, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Slav. Požega, Slav. Brod, Varaždin, Virovitica i Zagreb. Na Plenumu su učestvovali: Kneb l ing. Franjo, sekretar Sekretarijata za šumarstvo I. V. Sabora NRH, Ivelić Franjo, predsjednik Sindikata radnika industrije drveta i šumarstva Hrvatske, N o v a č i ć Mato, podpredsjednik NOO iSlav. Požega. Đerfi Josip podpredsjednik NOO Slav. Požega. Na ovaj plenum sa savjetovanjem poizvane su sve organizacije i ustanove iz oblasti šumarstva i drv. industrije pa su preko svojih «predstavnika u radu plenuma učestvovali: Šumarski fakultet Sveučilišta Zagreb, Jugoslavenski centar za poljoprivredu i šumarstvo Beograd, Sekretarijat za šumarstvo I. V. Sabora NRH, Privredna komora NRH — Savjet za šumarstvo, drv. industriju i´ promet, Zavod za četinjače Jastrebarsko. Institut za šumarska i lovna istraživanja Zagreb, Šumarske škoje Delnice, Karlovac. Split, Exportdrvo Zagreb, Privredna komora kotara Bjelovar, Šumsko gospodarstvo Bjelovar, Daruvar, Dvor na Uni. Gospić, Karlovac, Knin, Koprivnica, Kutina Našice, Noiva Gradiška, Ogulin, Podravska Slatina, Senj, Slav. Požega, Varaždin Vinkovci, Zagreb, Sekcija za uređivanje šuma Nova Gradiška, Drvno-mdustr. poduzeće Nova Gradiška, Novoselec, »Brestovica« Sisak. Zagrebačka tvornica papira, i šumarski stručnjaci NOO Ludbreg, Novi Marof. Ogulin, Slav. Požega, Virovitica i Zagreb. , . . Predsjednik Saveza ŠDH-e prof, dr inž. Milan A n d r o i c otvorio je u zakazano vrijeme zasjedanje III plenuma Saveza i pozdravio prisutne članove plenuma, zatim predstavnike organizacija i ustanova iz oblasti šumarstva i drvne industrije, ostale učesnike, a posebno Kneb l ing. Franju sekretara Sekretarijata za šumarstvo I. V. Sabora NRH, N o v a č i ć Matu i Đerf i Josipa, podpredsjednika NOO Slav. Požega, prof dr ing. Milana A n i ć, predstavnika Šumarskog fakulteta Zagreb i I v e 11 c Franju, predsjednika sindikata radnika industrije drveta i šumarstva Hrvatske. Predsjednik komemorira tragičnu smrt drugova R o g i n a ing. Tugomira i Mari n i ć ing. Josipa. Učesnici plenuma odaju poštu umrlim drugovima na uobičajeni način. Nakon toga predsjednik predlaže dnevni red Plenuma, koji je predviđen i učesnicima dostavljen zajedno s izvještajima i drugim materijalima. Pošto nisu stavljene izmjene i dopune na ovaj prijedlog, to je usvojen slijedeći Dnevni red: I. Društveni dio 1. Rad Saveza u razdoblju od II do III Plenuma: izvještaj tajnika, blagajnika i nadzornog odbora. 2. Organizacijska pitanja, 3. Naredni zadaci i smjernice za rad Saveza, 4. Proračun prihoda i rashoda za 1963. godinu. 5. Izbor stalnih komisija, i 6. Razno. II. Savjetovanje 1. Referat inž. P. Dragišića : »Problemi njege u prirodnim ekonomskim jednodobnim i prebornim visokim šumama listača i četinjača NR Hrvatske«, 2. Koreferati dr inž. I. Dekanica , docenta Šumarskog fakulteta u Zagrebu, inž. V. H r e n a i inž. T. Špalja , suradnika Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, i 3. Diskusija. 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Prije prijelaza na usvojeni dnevni red predsjednik predlaže da se izabere komisija za zaključke. Pošto o tome nije bilo prijedloga predsjednik predlaže prof, dr mž. Branka Kraljić, inž. Žarka H a j d i n i inž. Ota Žunko za članove komisije, što je jednoglasno usvojeno. Nakon toga predsjednik ukratko ističe važnija pitanja i probleme kojima treba -da pokloni brigu kako naš Savez tako i društvene stručne organizacije kotarakomuna, kao što su: — reorganizacija kotarskih gumarskih društava i osnivanje stručnih podružnica općina i stručnih aktiva u vezi nove podjele područja NRH na društveno- ipolitičke zajednice, — uspostavljanje tješnje sarađnje našeg Saveza s kotarskim šumarskim društvima, a ovih sa stručnim podružnicama općina, — jače angažiranje stručnih podružnica na rješavanju tehničkih i tehnološko^ privrednih pitanja privrede komune, — uporna borba protiv eventualnih negativnih pojava u redovima članstva, — šira primjena naučnoistraživačkih dostignuća, — pravilno i efikasno rješavanje problema kadrova kao i prihvat mladih stručnjaka, Ad 1 Pošto je izvještaj o radu Saveza između dva plenuma dostavljen svim članovima plenuma, to tajnik u sažetom obimu izvještava o radu Saveza. U proteklom periodu održane su 3 sjednice Upravnog, 1 sjednica Nadzornog -odbora te 2. sjednice Redakcijskog odbora »Šumarskog lista«. Na području NRH postoji 20 kotarskih šumarskih društava, u kojima je učlanjeno 1210 redovnih (705 inženjera i 505 tehničara) i 16 vanrednih članova. Najveći dio rada Saveza odnosio se na održavanje IV Kongresa ITŠIDJ, juna 1962 godine u Zagrebu, a sastojao se u slijedećem: — izrada teza za savjetovanje o temi »Stanje i problemi proizvodnje i prerade drveta u Jugoslaviji«. — izrada referata »Položaj i uvjeti napredovanja drv. industrije«, te kcreferata »Položaj i uvjeti za napredovanje industrije drvnih ploča« i »Stanje i razvojne mogućnosti industrije namještaja u FNRJ«. — organizacija i propaganda kongresa te organizacija triju stručnih ekskurzija u Gorski kotar, Zagorje i na Sljeme. Rad stalnih komisija u proteklom kratkom periodu nije bio posebno značajan. U toku godine izašla su 3 dvobroja i 2 jednobroja Šumarskog lista na 296 stra -nica, sa 18 članaka od 15 autora i 12 zapažanja iz prakse. Osim toga u listu su odštampani Osnovni zakon o šumama i Zakon o šumama NRH kao i Rezolucija IV Kongresa ITŠIDJ. U listu su stalno zastupljene rubrike »Društvene vijesti«, »Pregled domaće i strane stručne štampe« i »Oglasi«. U ovom periodu izdavačka djelatnost nije došia do izražaja. Savez se je načelno složio da publicira knjigu Šafa r ing. Josipa: »Biološki i ekonomski uvjeti uzgajanja šuma«. Rad Saveza bio je usmjeren na rješavanju brojnih i krupnih problema šumarstva i drv. industrije te na aktiviranju članstva na unapređenju struke. Savez je aktivno učestvovao na raznim savjetovanjima, plenumima i skupštinama. Kotarska šumarska društva ispoljavala su svoju aktivnost u rješavanju krupnih privrednih, organizacijskih i drugih problema. Kako je ostvarenje proračuna prihoda i rashoda za 1962 g. za prvih 9 mjeseci .dostavljeno svim članovima plenuma, to blagajnik iznosi osnovne podatke ostvarenja -za period 1. I do 30. IX 1962. godine. Ostvarenje dinara %Prihodi: 11,986.129 81,0 Rashodi: — osobni 1,704.434 70,3 — materijalni 1,676.094 39,4 — funkcionalni 2.738.725 33,7 Ukupni rashodi: 6.119.253 41,3 Višak prihoda: 5.866.876 — |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Ostvareni prihodi i osobni rashodi kreću se u planiranim okvirima. Materijalni rashodi ostvareni su samo sa 39,4%, jer nisu izvršeni predviđeni radovi oko popravka. zgrade, zatim uvez knjiga iz biblioteke i nabavka inventara. Funkcionalni rashodi ostvareni su samo sa 41,3"/», jer se je izdavanje stručnih novih publikacija kretalo u manjem opsegu nego što je bilo predviđeno. Inž. Petar Dragišić podnosi izvještaj nadzornog odbora o pregledu blagajničkog poslovanja Saveza za razdoblje cd 1. I do 30. IX 1962. sa slijedećim konstatacijama:: Dinara — stanje žiro-računa na 30. IX 1962. g. 6.779,335 — ukupni rashodi od 1. I do 30. IX 1962. g. 6,119.253 od čega: Dinara — u gotovu 3,902.266 -*- putem banke 2,216.987 — tuđa novčana sredstva SITŠIDJ za troškove oko IV kongresa 2,599.0«2 cd čega je utrošeno 2,443.866 — ispostavljene fakture 10,241.494 — realizirane fakture 8,889.166 — nepodmirene obaveze 143.843 Do dana pregleda blagajničkog poslovanja, 12. XI 1962. g. proknjižena je svas dokumentacija uključujući rujan 1962. g. Nadzorni odbor je mišljenja da blagajničko poslovanje zadovoljava. Prije prelaza na diskusiju o podnesenim izvještajima predsjednik čita brzojave, primljene od Saveza ITŠID Jugoslavije i Slovenije, u kojima se izražavaju želje za uspješan rad plenuma. U diskusiji o podnesenim izvještajima u sažetom obliku izneseno je kako slijedi: Ing. I. Oštrić: Predlaže da se izradi program investicija za područja kotareva i republike kako bi se izbjegla ulaganja koja nemaju ekonomskog opravdanja. Smatra da Šumarski list još uvijek ne donosi dovoljno članaka iz prakse i da nije razvijena polemika o stručno-ekonomskim postavkama pri rješavanju problema iz oblasti šumarstva i industrijske prerade drva. Prof. dr ing. B. Kraljić: Navodi kako je bilo slučajeva da investicijski elaborati,. izrađeni cd pojedinih stručnjaka, nisu dali pune ekonomske efekte, da to nanosi štetu privredi, pa predlaže da investicijske elaborate izrađuje naučno-istraživačka služba. Smatra da bi trebalo izraditi tehničke norme, da na izradi normi treba da radi operativa uz nadzor i rukovodstvo naučno-istražiivačke službe, da se bez ovih normi ne može uspješno rukovoditi poduzećima i da je stoga u poduzećima potrebno više normiraca. Predlaže da seminare o rukovođenju poduzećima organizira Institut za šumarska istraživanja. Smatra da postoje nedostaci kod raspodjele dohodaka, da još nisu dovoljno iskristalizirani stavovi o ekonomskim jedinicama i da je Savez pozvan da na ovim pitanjima pruži pomoć operativi. Program rada naučno-istraživačke službe nije koordiniran, da u programu ima tema manjeg značaja, a nedostaju one općeg značaja. Institut za šumarska istraživanja sastavio je oko 200 tema, pa je mišljenja da nisu osnovan: prigovori da Institut nudi operativi samo one teme za koje ima naučne saradnike. Ing. B. Hribljan ističe da je osnovan DIT za kotar Bjelovar zahvaljujući inicijativi i zalaganju Kotarskog šumarskog društva. DIT, međutim, u svom radu nije naišao na dovoljno razumijevanja i podrške kod organa vlasti. Prilikom predlaganja šumsko-privrednih područja komune su zastupale lokalistička gledišta, pa je zbog toga došlo do nesporazuma između organa uprave i stručnih organizacija. Inž. Ferdo Šulentić: iznosi da su neke komune trošile sredstva za izradu investicijskih programa, koji se nikad nisu realizirali, pa smatra da bi Savezu trebala pripasti velika uloga na pitanjima investicija u šumarstvu i industrijskoj preradi drva. Za stručno školstvo smatra da nema jedinstvene orijentacije. Stručni kadar nije u operativi uvijek racionalno i pravilno zaposlen, a ima slučajeva da se odbija prijem stručnjaka. Inž. J. Lipovščak prikazuje stanje školstva srednjih kadrova. Umjesto srednjih šumarskih škola osnovane su dvogodišnje škole za kvalifikovane radnike, za koje je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 69 <-- 69 --> PDF |
sastavljen nastavni program bez učešća šumarskih stručnjaka. Ovu školu pohađaju đaci sa svršenom osmoljetkom i s prosječnom starosti od 14 godina. Završavajući školu đaci postaju kvalificirani radnici. Smatra da bi ovu Školu trebali pohađati stariji polaznici. Ing. R. Mott: Podvlači da se ulažu znatna sredstva u šumsko-kulturne radove, a još nisu doneseni savezni propisi o stručno-tehničkoj dokumentaciji i o pregledu i prijemu tih radova od stručne komisije, pa predlaže da i Savez poradi kako bi ovi propisi bili što prije doneseni. Ing. O. Žunko: Predlaže da Savez pokrene donošenje propisa kako o projektiranju tako i izvođenju projekata u šumarstvu. Ing. V. Škorjanec: Smatra da bi svako šumsko gospodarstvo trebalo da donese perspektivne planove razvoja, a naročito za mrežu šumskih puteva a da postojeće po potrebi revidira. Ing. V. Fašaie: Iznosi da se u investicije ulažu znatna novčana sredstva, da ima slučajeva da se sredstva ulažu i u objekte, ekonomski neopravdane i da se za to smatraju odgovornim stručnjaci. Kraj svega toga što za mnoge investicije nije traženo mišljenje stručnih organizacija, one su pozvane i dužne da samoinicijativno interveniraju i predusretnu neracionalna ulaganja. Ističe nužnost jedinstvenosti u gledištima i politici šumarstva i industrijske prerade drva, od sadnje do papira za što treba da se zalaže Savez. Nadalje izlaže probleme instituta, stručnog školstva i stručne štampe, a smatra da bi u raspravi o šumsko^privrednim područjima trebalo da aktivno učestvuju stručne organizacije: Ing. Đ. Zmijanac: Smatra da bi šumska gospodarstva trebala da izrade perspektivne planove potrebnog kadra i da se na radna mjesta primaju stručnjaci s odgovarajućom kvalifikacijom i iskustvom. Prof. đr ing. M. Anić: Pokreće pitanje lika šumarskog stručnjaka, kojeg nije jednostavno formirati kada nema podrške operative i jedinstvenog .gledišta. Zatim predlaže da Savez bude inicijator ujednačenja stručne terminologije koja se upotrebljava na fakultetu i operativi. Ing. I. Jankavić: Ukazuje da se mlađim stručnjacima još uvijek ne omogućava normalna pripravnička praksa i da još uvijek praktične radove većinom obavlja pomoćno-tehničko osoblje. Ivelić Franjo, predsjednik sindikata: Smatra da na Savezu leži velika uloga za razvoj i unapređenje šumarstva i drv. industrije, da je uz Privrednu komoru Savez upravo društveni faktor koji treba pomoći razvoju obiju grana cd početka procesa proizvodnje sirovine do finalnog proizvoda. Radnici u ovim dvjema granama očekuju od Saveza pomoć kako na podizanju produktivnosti rada, na povećanju proizvodnje i standarda tako i pomoć radničkom samoupravljanju. Pitanju stručnog školstva i stručnog obrazovanja treba pokloniti mnogo veću brigu kako bi naši radni ljudi na svojim radnim mjestima vladali tehnološkim procesom i mehanizacijom. Ing. I. Žukina: Smatra da aktivnost kotarskih šumarskih društava u proteklom periodu nije bila dovoljna. Za aktivan i uspješan rad društva nije dovoljno samo zalaganje našeg članstva nego razumijevanje i podrška drugih faktor,a te saradnja kotara i komuna. Izlaže potrebu o općinskim šumarskim referentima, a naročito za krajeve s mnogo šuma i šumskog zemljišta u građanskom vlasništvu. Inž. Ž. Sekalec: Navodi da je prijeko potrebno obrazovanje kadrova, a posebno šumskih radnika. Ovo pitanje i potreba uočena je još prije dvije godine, kada je izrađen i usvojen sistem obrazovanja, kojeg treba primjenjivati i istovremeno nadopunjavati i usavršavati. Pošto je diskusija završena, predsjednik konstatira da su podneseni izvještaji usvojeni s tim, da će komisija na osnovu diskusije donijeti zaključke. Ađ 2 Tajnik obrazlaže da bi na ovom zasjedanju trebalo prodiskutirati pitanje reorganizacije šumarskih društava uslijed skorašnjih formiranja novih društveno-političkih zajednica kotara i komuna. Težište rada stručnih organizacija treba da se odvija u komunama, dok republičke i kotarske organizacije treba da imaju uglavnom koordinacionu ulogu i pružanje pomoći na osnivanju općinskih stručnih podružnica, gdjegod zato postoje uvjeti. 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Predsjednik smatra da je reorganizacija potrebna i da za njeno aprovođenje nema teškoća. Možda je potrebno osnovati i zasebnu komisiju za razmatranje i pred laganje nove organizacije na terenu. Stručne organizacije moraru se čvrsto´vezati za opće organizacije IT, a tako isto i sa društveno-političkim organizacijama na svom području. Samo na taj način stručne organizacije bit će respektirane i osigurat će podršku za svoju aktivnost. Ing. V. Babić predlaže da se u vezi formiranja novih kctareva i formiranja šum sko-privrednih područja pričeka sa reorganizacijom. Predsjednik smatra da određi vanje šumsko-privrednih područja ne može imati utjecaja na potrebu reorganiza cije, da prvo treba osnovati kotarske stručne organizacije koje će imati jedan od najvažnijih zadataka osnivanje općinskih stručnih organizacija. Tajnik predlaže da sadanja kotarska društva pripreme i održe do kraja siječnja 1963. god. skupštine i da osnuju nova šumarska društva za područja novih kotarsva. Pošto je diskusija iscrpljena, predsjednik daje u zadatak komisiji za zaključke da o ovom pitanju formulira zaključak. Ad 3 Predsjednik ističe da zadaci i smjernice za rad proizlaze iz Rezolucije, donesene na IV kongresu ITŠIDJ, iz problema komuna te sugestija i prijedloga koji se iznesu na zasjedanju ovog Plenuma. Upravni odbor sastavio je smjernice za rad i to prije svega slijedeće: — reorganizacija stručnih organizacija na terenu i njihovo organizaciono učvršćenje te učlanjenje svih inženjera i tehničara u stručne podružnice, — najtješnja saradnja s društveno-političkim organizacijama, — povećanje produktivnosti rada — tješnja saradnja s ekonomistima, — pravilan odnos i uska saradnja šumsko-privrednih i drv. industr. organizacija, — jedinstven sistem obrazovanja i uzdizanja kadrova — briga o mladim kadrovima i pravilnom prihvatu, — stručnu štampu približiti praksi tretiranjem aktuelnih problema proizvodnje i ekonomike, — obimnija primjena rezultata naučno-istraživačkih dostignuća, — stručne organizacije treba da budu incijatori za rješavanje svih privrednih pitanja i da pružaju pomoć razvoju komune. Nakon diskusije zaključeno je da komisija za zaključke donese smjernice i zadatke za naredni rad. Pošto je prijedlog proračuna prihoda i rashoda za 1963. god. pravodobno dostavljen učesnicima plenuma, to ga blagajnik Saveza obrazlaže u glavnim crtama, te se zatim prešlo na diskusiju. Prof. dr inž. B. Kraljić traži objašnjenje o slijedećem: da li su planirani povećani prihodi od oglašavanja realni s obzirom na iz vršenje u 1962. god. — zašto nije planiran rashod za nove publikacije, dok je za ovu svrhu u 1962. god. planirano 5,000.000.— din. Ovo tim više što Savez planira štampanje knjige inž. Josipa Sa f ara : »Biološki i ekonomski uvjeti uzgajanja šuma«. — zašto je za nabavu knjiga za biblioteku u 1963. god. predviđeno samo 150.000.— din a u 1962. god. je planirano 450.000.— din od čega je neznatno utrošeno. — predlaže da se rashodi za štampanje novih publikacija i nabavu knjiga povise na 5,000.000.— din odnosno 450.000.— din kao što je planirano u 1962. god. Inž. D. Zmijanae smatra da bi autorima stručnih edicija trebalo pružiti što veću podršku i pomoć tim više što na nekim edicijama rade studiozno i nekoliko godina. Prof. dr inž. M. Anić predlaže da se povisi stavka za nabavu edicija s kojim biblioteka ne raspolaže a stručnjacima su potrebne. Prof. dr inž. M. Androić ističe da biblioteke pojedinih šumarsko-privrednih i drv.-industrijskih organizacja nisu dovoljno snabdjevene edicijama Saveza (bibliografija i dr.), te je uvjerenja da će te biblioteke biti nadopunjene. Na postavljena pitanja i prijedloge blagajnik Saveza daje odgovore i obraz loženje: 68 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— Planirani prihod od oglašavanja je realan s obzirom na realizaciju u 1962 god. i obzirom da Savez očekuje još veće razumijevanje od organizacHa šub uja su marstva i drv. industrije, — u proračunu za 1962. god. u stavci nove publikacije planirano je bilo i štam panje tiskanica, a u 1963. god. je to odvojeno planirano, štampanje knj^e mz J. Safar a prihvaćeno je načelno, a u troškovima participirao bi Sekretarijat za šumarstvo i Savjet za prosvjetu, — u 1962. god. pod nabavom knjiga planiran je uvez časopisa i brošura ali radi povišenih cijena utrošen je samo manji iznos, — stručne knjige novih izdanja dobivaju se besplatno pa je zbog toga u 1963 god. manje planirano za ovu svrhu, — u toku realizacije proračuna postoji mogućnost da se. virmanisanjem povise pozicije rashoda koje nisu eventualno dovoljno planirane. Pošto su odgovori i obrazloženja blagajnika prihvaćeni, predsjednik stavlja proračun za 1963 god. na usvajanje, sto je jednoglasno usvojeno. Usvojeni proračun prihoda i rashoda Saveza SDH-e za 1963. god.: A. Prihodi I. Vlastiti prihodi: -, . . Iznos dinara 1. Članarina od Šumarskih društava 50.000 2. Pretplata na Šumarski list za 1963. godinu 2,000.000 — 3. Pretplata na Šumarski list iz ranijih godina 500.00oi 4. Prodaja Šumarskih listova iz ranijih godina 30.000. 5. Prihodi od oglasa 1.500.000. 6. Prihodi od društvene dvorane 500.000.— 7. Stručne knjige 100.000.— 8. Šumarske tiskanice 4,500.000.— 9. Ostali prihodi 150.000.— 10. Višak prihoda iz prošle godine 2,531,000.— Iznos vlastitih prihoda: 11,861.000. II. Dotacije 0 Sveukupni prihodi: 11,861.000.— B. Rashodi I. Osobni rashodi: 1. Plaće i dodaci s doprinosima 1,616.000.— 2. Honorari iz privremenog radnog odnosa 540.000.— 3. Honorari iz dopunskog radnog odnosa (vanjs´ki suradnici) 200.000.— 4. Nagrade s doprinosima 685.000.— Iznos osobnih rashoda: 3,041.000.— II. Materijalni rashodi — operativni: 1. Kancelarijski materijal 150.000. 2. Ogrijev, svjetlo i voda 203.000. 3. Službeni listovi, časopisi i stručne knjige 20.000. 4. Sitni inventar 30.000,5. Materijali za održavanje i čišćenje 10.000. 6. Ostali materijalni rashodi 7. Popravci izvršeni od drugih (sitni popravci) 50.000,8. Transportne usluge 20 00O 9. Poštanski i telefonski troškovi 200^00010. Troškovi novčanog i platnog prometa kod Banke 50.000.11. Ostale usluge (čistoća, dimnjak) 100.000, 12. Troškovi reprezentacije 80.000. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 72 <-- 72 --> PDF |
13. Premije osiguranja kod Osiguravajućeg zavoda 90.000.— 14. Ostali razni troškovi 100.000.— 15. Putni troškovi uprave 100.000.— 16. Izdaci za radna odijela 50.000.— Iznos operativnih rashoda 1,250.000.— III. Funkcionalni rashodi: 1. Troškovi održavanja sjednica U. O., Plenuma, god. skupština Saveza (putni troškovi, dvorana) 380.000.— 2. Štampanje Šumarskog lista 1.800.000.— 3. Štampanje novih publikacija — knjiga — 4. Štampanje novih tiskanica i troškovi zaliha 1,500.000.— 5. Provizija akvizitera za oglase Šum. listu i publikacijama 300.000.— 6. Autorski honorari za Šumarski list 600.000.— 7. Autorski honorari kod knjiga — publikacija — 8. Putni troškovi kod Šumarskog lista 90.000.— 9. Putni troškovi kod tiskanica i publikacija 130.000.— 10. Pripomoći stručnim organizacijama 150.000.— 11. Doprinos iz članarine Savezu Beograd 250.000.— 12. Priredbe: predavanja, društvene priredbe 100.000.— 13. Priredbe: radio i televizor 50.000.— 14. Poštanski troškovi Šumarskog lista 70.000.— 15. Poštanski troškovi tiskanica 150.000.— Iznos funkcionalni rashodi 5,570.000.— IV. Investicioni rashodi: 1. Popravci društvene zgrade 500.000.2. Adaptacija i uređenje društvenih prostorija 1,000.000.3. Nabavka4. Nabavka krupnog inventara knjiga za biblioteku Saveza 450.000,150.000. Iznos investicionih rashoda 2,100.000.— Sveukupno rashodi 11,861.000.— Ad 5 Tajnik iznosi da se je ukazala potreba izmjene u sastavu stalnih komisija kao i osnivanje povremene komisije za pitanja položaja pomoć, tehničkog osoblja (lugara) u vezi prelaska šumskih gospodarstava na status privrednih organizacija. Na temelju čl. 34 statuta Saveza ŠDH-e plenum je nadležan da osniva stalne i povremene komisije, pa tajnik predlaže izmjene u sastavu postojećih stalnih komisija i osnivanje navedene povremene komisije i to: Komisija za školstvo i kadrove: predsjednik — doc. dr inž. Ivo Dekanić; članovi — inž. Ivo Šavor. inž. Juraj Lipovčak. Komisija za naučno-istraživački rad: predsjednik — inž. Ante Lovrić, članovi — prof, dr inž. Branko Kraljić, inž. Milan Kovačević. Komisija za produktivnost rada: predsjednik — inž. Bogomil Čop. članovi — inž. Marko Gregić, inž. Stevo Bojanin. Komisija za štampu: predsjednik — inž. Vjekoslav Cvitovac. članovi — inž. Josip Šafar, dr inž. Stjepan Frančišković. Komisija za pitanje položaja pomoćno-tehničkog osoblja (lugara): Predsjednikp — inž. Vilim Živković, članovi — inž. Petar Dragišić, inž. Srećko Vanjković. Prednji prijedlog usvojen je jednoglasno. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Ad 6 Razno Pošto pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo nikakvog prijedloga, to predsjednik zaključuje društveni dio zasjedanja plenuma i obavještava prisutne, da će se u 16 sati započeti sa stručnim savjetovanjem. U toku zasjedanja predstavnik NOO Slav. Požega podpredsjednik Mato N o v ačić pozdravio je učesnike Plenuma i zaželio mnogo uspjeha u radu, a učesnicima ugodan boravak. Ujedno je izrazio zadovoljstvo što se Plenum održava na području njihove komune, koja je posebno zainteresirana za razvoj šumarstva i drv. industrije kao privrednih grana koje imaju najveći značaj za svu komunalnu privredu i privredu ovoga kraja. Na temelju podnesenih izvještaja i diskusije Komisija za zaključke donijela je slijedeće zaključke odnosno smjernice, zadatke i preporuke za naredni rad: Oblast društvenog rađa . 1. S obzirom da su u NRH formirane nove društveno^političke zajednice, kotari i komune, potrebno je reorganizirati sadašnja šumarska društva u nova prema novim kotarevima, a stručne podružnice prema novim komunama. Pripremnim radnjama treba odmah pristupiti, a reorganizaciju završiti do konca veljače 1963. godine. U tome roku treba održati godišnje skupštine kotarskih šumskih društava. Savez ŠDH treba da pruži pomoć u vezi te reorganizacije. 2. Povesti akciju da se svi još neučlanjeni inženjeri i tehničari šumarstva i drv. industrije učlane u stručne podružnice odnosno u kotarska šumarska društva. 3. Učvrstiti organizacije u komunama i kotarevima; — stvarati općinske stručne podružnice i društva inženjera i tehničara ondje gdje ne postoje, a postojeće organizacije aktivirati još više na rješavanju kako problema šumarstva i drv. industrije tako i u pomaganju pri rješavanju ostalih privrednih i društveno-političkih problema na njihovom području. — zbog aktiviranja rada tih organizacija treba Savez održavati u toku godine češće kontakte s onim organizacijama kojima je pomoć najneophodnija kao i s onim koje su najaktivnije radi upoznavanja s metodama i sadržajem njihovog rada. Izvještaje o stanju, radu i problematici društva treba redovno podnositi na sjednicama upravnog odbora. 4. Zbog uzajamne suradnje i koordinacije rada, kotarska šumarska društva trebaju barem polugodišnje upoznavati Savez ŠDH sa radom društva i podružnica. 5. Savez ŠDH treba da na području republike organizuje diskusiju o pitanju uloge i zadataka društvenih organizacija na unapređenju proizvodnje kao i zadataka naših članova na radnom mjestu. Za te sastanke i diskusiju treba koristiti referat, pripremljen za sastanak Centralnog odbora STTJ te njegove zaključke. Oblast proizvodnje 1. Komisija za produktivnost rada treba razmotriti stanje i probleme u vezi s povećanjem produktivnosti rada i racionalizacijom tehnološkog procesa u šumarstvu i drv. industriji predložiti mjere za rješavanje tih problema. 2. Preporuča se obimnija primjena rezultata naučno-istraživačkog rada u šumarstvu i drv. industriji te što tješnja saradnja sa naučno-istraživačkim ustanovama kao i koordinacija naučno-istraživačkog rada. 3. Sa Savezom lovačkih društava Hrvatske treba razmotriti pitanje intenzivnijeg korišćenja lovišta i usklađivanja uzgajanja divljači sa racionalnim gospodarenjem šumama. Oblast organizacije 1. Aktivnost organizacija u komuni i kotaru usmjeriti na intenzivnije praćenje i reguliranje odnosa između šumsko-privrednih i drv. industrijskih organizacija kao i odnosa s drugim privrednim granama. 2. Preporuča se izrada tehničkih normi, osposobljenja većeg kadra normiraca, zbog bolje izrade planova i savršenije unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka. 3. Preporuča se održavanje seminara za rukovođenje privrednim organizacijama navedenih struka. 4. Zadužuje se Savez da poradi kod nadležnih organa da se čim prije donesu propisi o projektiranju u šumarstvu i drv. industriji, o stručnoj spremi ovlašćenih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 74 <-- 74 --> PDF |
osoba za projektiranje, o investicijama, o izradi investicijskih programa u naučnoistraživačkoj službi te o koordinaciji investiranja unutar republike i federacije. 5. Savez treba pomoći razvoju šumarstva i drv. industrije predlažući organima vlasti donošenje adekvatnih propisa i instrumenata te učestvujući u izradi i reviziji perspektivnih planova razvoja šumarstva i drv. industrije kotareva i republika. 6. Savez treba učestvovati u rješavanju pitanja kooperacije i integracije u privredi, raspodjele dohotka prema radu i racionalizaciji organizacije proizvodnje 1 poduzeća. 7. Savez treba potaknuti pitanje postojanja šumarskih referenata pri općinama i komunama, a naročito u onim koje obiluju privatnim šumama i šumskim zemljištima. Oblast obrazovanja kadrova 1. Komisija za kadrove i školstvo treba nastaviti rad na proučavanju problema fakultetske i srednjoškolske nastave kao i na proučavanju problema stalnih radnika u šumarstvu. 2. Komisija izabrana na ovom plenumu proučit će pitanje položaja pomoćno-tehničkeg osoblja — u vezi sa prelaskom šumskih gospodarstava na status privrednih organizacija. 3. Poraditi na sistematskom rješavanju pravilnog prijema mladih stručnjaka u praksu. Oblast stručne štampe 1. Komisija za stručnu štampu treba nastaviti sa proučavanjem pitanja stručne štampe u oblasti šumarstva i drv. industrije a u smislu Rezolucije i zaključaka savjetovanja SITJ o stručnoj štampi. 2. Kotarska šumarska društva i stručne podružnice trebaju utjecati na članstvo da piše o stručnim problemima iz prakse, o postignutim iskustvima i o nađenim rješenjima. Savez također treba da uznastoji da Šumarski list donosi više materijala iz prakse. Rezolucija nameće još niz pitanja i zadataka na kojima treba raditi permanentno kao što je na primjer saradnja s organima državne (uprave, s privrednim i političkim organizacijama (sekretarijati, privredne komore, socijalistički savez, sindikat, organi za privredno planiranje i dr.). Sama Rezolucija daje dovoljno materijala za svestranu suradnju, naročito na pitanjima organizacije, unapređenja i daljnjeg. razvijanja struke. Savez Š´DH, kotarska šumarska društva i stručne podružnice, pored navedenih zadataka, trebaju permanentno pratiti sve pojava u struci kako bi mogli da pravodobno daju mišljenja, a isto tako da budu inicijatori rješavanja aktuelnih i važnih problema. Naročitu aktivnost treba pokazati u davanju pri izradi društvenih planova, donošenje propisa i dr. II. SAVJETOVANJE Predsjednik dr ing. M. Androi ć otvara savjetovanje i predlaže da referent ing. Pero D r a g i š i ć iznese najvažnije iz svog referata, pošto su sa referatom na vrijeme raspolagali svi učesnici Plenuma, a da koreferenti pročitaju svoje koreferate, pošto ko´referati nisu´iz tehničkih razloga na vrijeme umnoženi. Prijedlog je usvojen. U međuvremenu referat i tri koreferata publicirani su u Šumarskom listu u broju 11—12 u 1962. godini. Poslije iznošenja referata u sažetom obimu ing. P. D r a g i š i ć a, koreferenti su pročitali svoje koreferate i to: dr ing. Ivo D e k a n i ć »Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina«, ing. Tomislav Špal j »Problemi njege prebornih šuma« i ing. Vlado Hre n »Stanje šuma sjeverne Hrvatske«. Poslije kraćeg odmora u diskusiji su učestvovali: ing. D. H a n z 1, ing. F. KnebI , ing. 2. Haj din, prof, dr ing. M. A n i ć, prof, dr ing. B. Kraljić, ing. B. M ač e š i ć, ing. V. H r e n, ing. I. O š t r i ć, ing. V. C a 11 a k, ing. M. Kotarski, ing. V. Skorjanec i ing. I. Jankavić. Ing. V. Hanzl: Konstatuje da se je na njezi sastojina u prošlosti trebalo mnogo više raditi, da su pravovremeno izvršene radnje njege najjeftinije, da pove 72 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ćavaju kako kvalitet tako i kvantitet proizvodnje. Smatra da postavke gospodarske osnove ne mogu i ne smiju biti fccčm´ca radova uzgoja i njege i da bi mjere njege trebalo poduzimati prema stvarnom stanju sastojina na bazi naprednog savremenog gledanja na uzgoj, a ne prema postavkama gospodarske osnove koja iz bilo kojeg razloga nije predvidjela mjere njege odnosno odgovarajući intenzitet njege. Zatim, iznosi problem unošenja četinjača u šume listača s obzirom da jeleni i srne čine velike štete. Ped´gnute kulture ariša na području Šumskog gospodarstva Voćin, na predjelima ciko Loma i Točka dijelom su vrte oštećene, dijelom uništene, a ostali dio je ugrožen. Predlaže da se za iduće plenarno zasjedanje pripremi savjetovanje o problemu očetinjavanja i šteta od divljači. Ing. Franjo Knebl, sekretar sekretarijata za šumarstvo NRH: Izražava da mu je drago što prisustvuje Savjetovanju s obzirom na teinu i to iz dva razloga. Prvo, što smatra da povećanje proizvodnje u šumskoj privredi treba da se realizira podizanjem plantaža i intenzivnih kultura s vrstama drveća brzog rasta kako listača tako i četinjača i drugo, što je potrebno da se u postojećim šumama podigne prirast do maksimuma, primjenjujući pored drugih mjera i njegovanje sastojina, zasnovano na dostignućima naueno-istraživačkog rada. Podvlači da će naše šume u perspektivi dobivati sve više rekreativni značaj s obzirom na naš industrijski razvoj, kao što su šume u industrijski razvijenim zemljama dobile rekreativni i zaštitni karakter. Intenzivnim gospodarenjem u postojećim šumama može se sječivi etat znatno povećat´´. Pri tome će se dobiti znatne količine prorednog drvnog materijala, a u našim uvjetima često onaj koji je ostao iza ranijih sječa kvalitetnih stabala. Njegovanjem i pravodobnim prorjeđivanjem sastojina omogućuje se pravilan razvoj boljih individua, čime se kvantitativni i kvalitativni prirast može povisiti u vrijednosti i do 50IJ/o. Iskorišćavanje drvnog materijala koji se dobiva njegom i proredom traži i odgovarajuće uvjete. Treba podizati kapacitete mehaničke i kemijske prerade, koji će prerađivat´ baš takav drvni materijal. U ovim uzgojnim zahvatima treba da lično učestvuju inženjeri, da dobro obuče i nadziru radnike u izvršavanju uzgojnih mjera. Stručnjaci bi trebali provoditi na ovim radovima 30—5013/o svog radnog vremena. Smatra da su u referatu preuveličani troškovi čišćenja i njege sastojina, a oni se u pravilu financiraju iz amortizacije za regeneraciju šuma. Na koncu obavještava o najavljenim novim mjerama u našenn privrednom sistemu u odnosu na šumarstvo. S obzirem da se za investiranja u šumarstvo ubuduće neće moći do- b:ti zajmovi iz OIF-a potrebno je da šumska gospodarstva odrede što veću amortizaciju za regeneraciju šuma, jer će se doprinos po 1 m3 posječene i realizirane drvne mase povisiti na 1.700 dinara. Ne predviđa se povećanje sječe jelovine, a svaki kubni metar premirat će se sa 2. 000 Din, od čega 507o u korist šumarstva, a 50"/o u korist drv. industrije. Smatra da bi trebalo ukinuti porez na promet piljene građe i papira, kako bi prerađivači mogli plaćati višu cijenu za .sirovinu, te da se šumarstvo oslobodi plaćanja doprinosa od vanrednog dohotka. Ing. Z. Hajdin: Spominjući stručnjake koji su propagirali i intenzivno radili na problemima njege šuma, ističe na tom polju zasluge i uporni dugogodišnji rad ing. P. Dragišića. Poziva mlađe stručnjake, da se ugledaju u taj primjer i da poklone brigu njezi šuma. U pogledu uputstava o njegi šuma predlaže, da se postojeća uputstva nadopune s novim koncepcijama (koreferat dr I. Dekanica). Zatim predlaže, da se pristupi kategorizaciji svih šuma na one u kojima se može i treba vršiti njega, zatim na one u koje treba unositi četinjače kao i na one koje odgovaraju za nasade vrsta drveća brzog rasta i intenzivnog uzgoja. Na taj način razvrstale bi se površine i tako bi se znalo na kojim mjestima i koliko površine stoji na raspoloženje za pojedine akcije unapređenja šumarstva. Prof. đr ing. M. Anić: Slaže se sa referatom i koreferatima, podvlači važnost problema njege šuma i smatra da je za evo savjetovanje odabrana problematika koja je itekako prioritetna. Smatrao je da je stanje šuma u NRH bolje nego što je izneseno u glavnom referatu. Iz referata proizlazi da su prvi zahvati njege šuma prevedeni na 299.000 ha, dok je 105.000 ha ostalo bez intervencije. Stoga je potrebno da operativa provede ubrzane korekcione zahvate. Za preborne šume treba pretresti problematiku kako prebornih sječa tako i njege. Njegovanje šuma u Evrop/i i u SSSR ostvaruje se na bazi razdiobe šuma u tpove s fitocenološkog gledišta, za koje 73 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 76 <-- 76 --> PDF |
su obrađene metode njege. Smatra da bi šumarske stručnjake trebalo rasteretiti poslova administracije, kako bi se mogli više angažirati na šumsko-uzgojnim radovima. Prof. dr ing. B. Kraljić: Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH izradio je metodiku optimalne njege visokih jednodcbnih šuma, koju bi usvajanjem od šumarske operative trebalo primjenjivati. Prema podacima referata u petogodišnjem razdcblju putem selektivnih proreda prosječno godišnje može se u NRH ostvariti ako 1,500.000 m3 drvne mase, što je Ukoliko se sva navedena drvna masa ne posiječe, ona će pretežno propasti i štetiti pravilnom razvoju ostalih boljih stabala. Možda još nema jedinstvenog gledišta stručnjaka, pošto neki smatraju da ne treba više težiti za kvalitetom drvnog prirasta s obzirom na sve veće učešće kemijske prerade drva, koja uglavnom ne traži naročitu kakvoću. Ne treba zaboraviti da je teško proricati budućnost. Činjenica je da industrija tanina i suha destilacija drva danas proživljava krizu, da se već danas postavlja problem rentabilnosti i plasmana drvnih ploča, a kraj svega toga, uzgajivači ne mogu pogriješiti ako se orijentiraju na drvni prirast najveće količine i najveće kakvoće odnosno na najveću ukupnu vrijednost. Dužnost je proizvođača da pogoduje stvaranju što bolje kvalitete i uopće što boljih uvjeta bioproizvodnje. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u zajednici sa Šumarskim fakultetom spreman je da o tim problemima održi niz seminara d tečajeva. Da bi se uspješno i na vrijeme izvršili zadaci njege šuma, potrebno je prije svega ovladati suvremenom metodikom njege šuma i postići kako jedinstvenu politiku tako i jedinstveno djelovanje svih šumarskih stručnjaka. Kako je znatna drvna masa iz selektivnih sječa pretežno tankih dimenzija, potrebno je prije predloženih mjera njege šuma dobro proučiti način efikasnog iskorišćavanja te drvne mase i podignuti adekvatne kapacitete. Ovaj se problem intenzivno proučava u inostranstvu, a u NRH navedeni Institut i Fakultet. Ovaj studij dosad je financiralo Šumsko gospodarstvo u Delnicama, a za dovršenje potrebna su još znatna dopunska sredstva. Posebno podvlači da bi trebalo na temelju naučnog istraživanja doći do metode utvrđivanja vrijednosti drvnog prirasta. O tome ovisi pravilno bilanciranje uspjeha proizvodnje drva na panju, pa i stimulativnost unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka u šumskim gospodarstvima. Ova istraživanja intenzivno se vrše u Poljskoj, ÖSR, SSSR i drugdje. Navedeni Institut i Fakultet spreman je da započne s ovim istraživanjima, ako bi šumarska operativa primila financiranje. Da bi se šumarski stručnjaci mogli što više rasteretiti od poslova administracije, potrebno je na navedenom Fakultetu i Institutu održavati seminare o rukovođenju, pripremi rada, o tehnSčkom normiranju, planiranju, obračuni po ekonomskim jedinicama i si. U tu svrhu u Institutu se osniva pored odjela za mehanizaciju i odjel za ekonomiku i organizaciju šumskog poduzeća, a na Fakultetu je osnovan Zavod za organizaciju proizvodnje u šumarstvu. Te su ustanove spremne da na ovom području pomognu nastojanja naše šumarske operative. Ing. B. Mačešić: Navodi da unatoč toga, što je naša zemlja bogata prirodnim bogatstvima, ona nisu racionalno iskorišćena. Potrebno je uskladiti sirovinsku bazu i kapacitete prerade. Ako se pođe od sirovine ka preradi, onda treba riješiti problem optimalne drvne mase. Ovo tim više, što smo u oblasti kemijske prerade drva na približno posljednjem mjestu, a s proizvodnjom celuloze iz drva tek smo zapravo počeli. Ako se pak pođe od prerade ka sirovini, potrebno je riješiti problem optimalnog iskorišćavanja date drvne mase. Pri tome bi trebalo vaditi računa da granice društveno-političkih zajednica i šumskih gospodarstava ne budu smetnja za podmirenje kapaciteta prerade s potrebnom sirovinom. Glavno je da se ostvari proizvodnja visoka po količini i kvaliteti, a pri tome je organizacijski oblik od drugorazrednog značaja. Ing. V. Hren: Smatra da treba pristupiti izradi grube tipologije šuma, koja će pokazati gdje treba vršiti njegu, konverziju, zaštitu šuma i dr. Ovo može izraditi najbolje i najjeftinije Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Ing. I. Oštrić: Ističe potrebu što racionalnijeg iskorišćavanja drvne mase iz proreda i smatra, da bi od nadležnih institucija trebalo garantirati potrebe na celuloznom drvetu, drvnom ugljenu li ogrjevnom drvetu. Kao primjer pogona, koji sada jedini prerađuje tanki materijal, navodi pilanu u Mikleušu. Daje prednost mekim lista |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 77 <-- 77 --> PDF |
čama, pa predlaže da se više uzgajaju trepetljika, lipa i breza. U pogledu smanjenja troškova proizvodnje predlaže racionalizaciju radova oko obilježavanja stabala, izrade, izvoza i iznošenja, a umjesto makljanja celuloznog đrveta gulenje kore. Ing. V. Čatlak: Mišljenja je da je problem njege šuma u pravo vrijeme stavljen na stručno savjetovanje. Šumska gospodarstva kao mlade privredne organizacije učvrstile su svoje pozicije i dosad su mnogo korisnog učinile, pa treba očekivati da će u buduće potrebni radovi biti izvršeni u većem obujmu. Smatra da se stručnjaci još uvijek dovoljno ne angažiraju za stručne radove. Pridaje veću važnost povećanju proizvodnje i kvalitete nego unovčenju drvnog materijala iz radova na njegi šuma. Ing. M. Kotarski: Drži da bi putem tješnje veze stariji stručnjaci trebali prenositi svoja iskustva ,na mlađe, kako bi brže i bolje teoriju mogli primjenjivati u praksi i steći, potrebnu odvažnost u radu. Zagovara obimniji uzgoj mekih listaća, johe i topole, i pravodobnu njegu sastojina. U pogledu njege iznosi primjere paradoksa: topole se uništavaju kemijskim sredstvima, a njih se ponovno uzigaja nakon šteta od pepelnice; na drugim mjestima uzgaja se ariš i drugi četinjari, što opet uništava divljač. Zato smatra da treba postojati forum, koji će pomoći privrednim organizacijama u pogledu usmjeravanja. U pogledu najnovijeg stanja u srednjem stručnom školstvu navodi da dvogodišnja škola za kvalificirane radnike u Karlovcu prima polaznike sa svršenom osmoljetkom tako da svršeni učenici te škole kao kvalificirani šumski radnici nisu ni punoljetni (16 godina starosti). Ing. V. Škorjanec: Rezimira probleme kao što su deficitaran drvni fond, povećanje proizvodnje, plantaže, intenziviranje uzgojnih radova, mreža puteva, usklađivanje prerađivačkih kapaciteta i dr. Ističe da selekcione prorede ublažuju deficitarnost na drvu, a tim putem se ne dobiva samo loš nego i bolji materijal. Predlaže da se referat o njegi šuma prihvati kao buduća stručna politika šumarstva. Ing. I. Jankavić: Razmatra probleme koji postoje iz oblasti njege šuma i predlaže da se u uređajnim elaboratima etat prorede ne propisuje po drvnoj masi nego po površini. Pošto je diskusija završena, zaključeno je da Komisija za zaključke na osnovu podnesenog referata i koreferata te diskusije sastavi zaključke odnosno preporuke. Sutradan, 22. XI 1962. god. obrađivač glavnog referata ing. Pero D r a g i š i ć demonstrirao je učesnicima Plenuma i Savjetovanja radove njege na pokusnoj plohi »Ratkovac«, gospodarske jedinice »Papučica«. Prije demonstriranja izvršenih zahvata na pokusnoj plohi za njegu odraslih čistih bukovih mladika ing. P. Dragišić je izložio zadatak istraživanja, tretman i opseg zahvata. Komisija za zaključke na osnovu diskusije prilikom savjetovanja o njegi šuma izradila je slijedeće PREPORUKE 1. Da se na slijedećem Plenumu razmotri problem očetinjavanja. 2. Da se na slijedećem Plenumu razmotri problem šteta od divljači. 3. Postavke šumskouređajnih elaborata treba uskladiti s potrebom provođenja selektivnih i svjetlonosnih proreda. 4. Šumsko-uzgojne zahvate treba ostvarivati pravodobno, jer su tada najefikasnije. 5. Istodobno s podizanjem plantažnih šuma treba najintenzivnije njegovati postojeće šume prema metodama naučno-istraživačke službe. 6. Ne treba nikako zaboraviti veliko značenje šuma po njihovim u novcu neizmjerljivim efektima i sve veće rekreativno značenje šuma u skoroj budućnosti. 7. Intenzivnim šumskim gospodarenjem može se podići vrijednost drvnog prirasta i do 50"/o. Pri njemu u sječnim drvnim masama karaktera njege šuma prevlađuju tanji drvni sortimenti. Potrebno je proučiti optimalno iskorišćivanje i te drvne gromade (financirati tu temu pri naučnim ustanovama) te i na tu drvnu masu orijentirati nove kapacitete prerade. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 78 <-- 78 --> PDF |
8. Šumarski inženjeri trebaju rukovoditi šumsko-uzgojnim radovima, služeći se radnicima koje će za to osposobiti i njihov rad nadzirati. 9. Stručnjaci Savjetovanja pozdravljaju nagovještene nove mjere u našem privrednom sistemu prema šumarstvu, jer smatraju da su opravdane i korisne. 10. Za određeni planski period treba izvršiti na temelju klasifikacije sastojina razgraničenje šuma i terena prema tome da li će se tretirati selektivnim proredama, oeetinjavanjem, uzgajanjem intenzivnih kultura, plantažiranjem i si. To će služiti kao temelj splaniranja i izvođenja radova. 11. Instituti za naučna istraživanja u šumarstvu trebaju razraditi detaljna uputstva za čišćenje, njegu i prorede šuma (jedncdcbnih). Šumarska operativa treba to financirati kao i publikaciju tih uputstava. 12. Potrebno je proučiti problem njege prebornih šuma analogno kako je to učinjeno za visoke jednodobne šume. 13. Na preostalih oko 105.000 ha šuma koje su dosad ostale nenjegovane u NR Hrvatskoj — potrebno je provesti ubrzani korekcioni zahvat njihove njege. 14. Preporuča se što veće održavanje i učešće na seminarima, tečajevima, studijima III. stupnja i si. koji se odnose na oblast uzgajanja šuma, mehanizacije radova u šumarstvu, organizacije poslovanja d radova u šumarstvu, posebno racionalizacije i tehničkog normiranja radova u šumarstvu te stimulativne unutrašnje raspodjele osobnih dchodaka i obračuna po ekonomskim jedinicama. 15. Preporuča se lučenje šuma i šumskog tla na tipove, za koje bi se obradili načini optimalne njege šuma. 16. Preporuča se jedinstvena šumarska politika u odnosu na šumskouzgojne mjere, koje bi provedbu jedinstveno´Kontrolirali šumarski inspektori 17. Potrebno je težiti za drvnim-prirastom trajno što veće količine i kvalitete, tj. ukupne vrijednosti, te za utvrđivanjem faktičnog prirasta drvne mase u šumskim gospodarstvima. U tom cilju treba financirati naučno-istraživačke teme, koje imaju zadatak predložiti prikladne metode upotrebljive za šumarsku operativu. 18. Potrebno je uskladiti sirovinsku bazu i kapacitete prerade. Novi kapaciteti prerade trebaju se podizati u skladu s datom sirovinskom bazom. Postojeći kapaciteti prerade moraju se uredno snabdijevati sirovinom — bez obzira na organizacijske oblike odnosnih proizvodnji i njihova područja. 19. Nadležne institucije (vanjske trgovine, poslovnih udruženja) trebale bi šumskim gospodarstvima garantirati prodaje celuloznog i cgrjevnog drva i drvnog ugljena. 20. Tanki drvni sortimenti morali bi se u mnogo većem obujmu prerađivati na našim pilanama (primjer pilane u Mikleušu). 21. Potrebno je mnogo veću pažnju nego li dosad pokloniti mekim listačama, naročito trepetljiči, lipi i brezi. 22. Potrebno je što prije racionalizirati obilježavanje stabala za sječu, izradu i iznošenje drva pri iskorišćivanju šuma, a umjesto makljanja celuloznog drva primijeniti guljenje kore. 23. Ukoliko ne postoje još realne mogućnosti realizacije tankog drvnog materijala iz šumsko-uzgojnih zahvata — pri odluci da li će se ti zahvati ostvariti treba uzeti u obzir korisne posljedice od takvih zahvata u obliku povisivanja budućih vrijednosti drvnog prirasta. 24. Mlađi stručni kadrovi trebaju se uže povezati sa starijim i iskoristiti njihovo iskustvo, savjete i kontrolu 25. Potrebno je veću pažnju obratiti školi za obrazovanje kvalificiranih šumskih radnika u-Karlovcu; ne treba zaboraviti da učenici, pošto tu šikolu završe, redovito jcš nisu ni punoljetni. 26. Potrebno je pažljivo proučiti ne bi li bilo prikladnije u šumsko-uređajnim elaboratima prorede predviđati u obliku šumske površine umjesto u obliku drvne mase. Ing. Rafael Mott |