DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 50     <-- 50 -->        PDF

dilo šumskom fondu ono što je požarima izgubljeno ili da se još znatno
poveća što je naročito potrebno.


Nadamo se da će naša analiza i mjere koje će se poduzeti na osnovu
nje, doprinijeti velikom uspjehu u gašenju i sprečavanju šumskih požara
i unapređenju šuma koje su nam tako potrebne.


Usput napominjemo, da se vjerojatno istim problemima susreću i
drugi kotarevi, pa im u velikoj mjeri naša analiza i mjere koje namjeravamo
poduzeti mogu efikasno poslužiti.


Milan Vlahović


ŠTETE OD LEDA U LONJSKIM SUMAMA


Ovogodišnja zima omogućila je snimanje santa leda i slikovito prikazivanje
posljedica i šteta od leda u Lonjskim šumama. Stete su velike, jer se led
prostire skoro na cijelom području Lonjskog polja, a vjerojatno i duž cijelog
toka rijeke Save. Kako raspolažem samo sa podacima uređajnog elaborata za
gosopdarsku jedinicu »Kutinske-nizinske (Lonjske) šume« od 1960. g. za Šumariju
Kutina, izrađenog po Sekciji za uređivanje šuma Bjelovar, poslužit ću
se osnovnim podacima iz ovog elaborata, radi boljeg promatranja prilika i
stanja ovih šuma.


Površina ove gosp. jedinice iznosi 2575 ha. od toga je obraslog šumom
2100 ha, sa 35 odjela.


SI. 1;


Tlo je ilovasto humusno i diluvijalna glina. Duboko i svježe. Ima nešto
i zamočvarenog ali rijetko.


Bonitet tla: I bonitet 586 ha, I/II bonitet 866 ha, II bon. 571 ha i III bonitet
78 ha. Najviša kota tla 101 m, a najniža 95 m.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Klimatske prilike: Srednja godišnja temperatura iznosi KFC. Maksimalna
plus 30nC, a minimalna minus 27°C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi
900 mm. Rani i kasni mrazevi dolaze rijetko.


Sume su visokog tipa uzgoja zastupljene slijedećim vrstama i masama
drveta:


SI. 2.


SI. ?




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 52     <-- 52 -->        PDF

fciSJfe
SI. 4.


Hrast 125.247 mr5 na 500: ha
Jasen 228.259 m:J na 915 ha


;i


Joha 48.834. m na 220 ha
Brijest 32.147 m:i na 132 ha
Vrba. topola, grab, ost. 16.851 m:J na 333 ha


Ukupno: 451.338 m´! na 2100 ha


Sastojine su u većini mješovite, a rijetko čiste. Ophodnja 100 godina.
Elaborat ne daje ono što treba dati za ovakve specifične jedinice koje traže


SI. 5.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 53     <-- 53 -->        PDF

niz rješenja i detaljnih studija, s obzirom na stalne poplave, led i tlo. I pored
ovakvih propusta u elaboratu Šumarija uz pomoć Gospodarstva Kutina nastoji
riješiti ovakvu situaciju analizama i saradnjom svih stručnjaka i izgleda
da je rješenje nađeno na osnovu promatranja postojećih šuma, pošumljenih
i prirodnih objekata. Pokušajmo ove stavove i smjernice obrazložiti uz pomoć
snimaka snimljenih ove godine u Lonjskom polju.


UMI


Smm mm.


SI. 6.


SI. 7.


Na slici 1 i 2 su vidljive sante leda koje su se zadržale i ostale na drveću.
Vidimo dva sloja leda. Prvi sloj se nalazi na površini zemlje, a drugi sloj na
drveću ispod kojeg se je povukla voda. Debljina leda iznosi od 20 do 30 cm
u gornjem sloju u blokovima santa od 1 do 30 m- (SI. 3) raznih oblika i dobro
srašćenog uz deblovinu.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Snimak na slici 4 je napravljen ispod jedne velike sante leda gdje se dobro
vide posljedice pritiska leda na deblovinu i panj, kao savijanje prizemnog dijela
stabla i »mišorepost« deblovine na jasenu, tako da u ovakvim jasenovim sastojinama
imamo vrlo veliki pad promjera, na pr. prsni promjer iznosi 30 cm,
a odmah na 3-ćem metru visine padne na 16 pa i niže. Radi stezanja leda ima
i manjih oštećenja na kori kod debljih stabala a kod tanjih većih. Hrast i
druge vrste bolje podnose ovaj pritisak radi svoje čvrstoće kad odebljaju. samo
se teško podižu, jer u mladosti pucaju i sporo prirašćuju, dok jasen brže prirašćuje
i elastičniji je na pritisak u mladosti. Topola se također preporučuje radi
brzog prirasta i to sadnjom sadnica 2/3 ili zabadanjem prutova. Za sve ove
vrste potrebna je gnojidba, t. j . prihranjivanje radi što bržeg prirasta i jačanja.


SI. 8.


Na slici 5 su vidljive posljedice rijetke sadnje ili sjetve, jer na slici 6 je
vidljivo da su gusta sadnja ili sjetva preporučljivi je radi boljeg i lakšeg nošenja
ogromnih santa leda, a osim toga veći broj stabljika bolje razaraju led, naprosto
ga izbuše kao sito i led prije puca i otapa se radi zagrijavanja drveta na suncu.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Ukoliko nije izvršena pravovremena njega mladika, preporučuje se kod čišćenja
da se bude vrlo oprezan i ulazi često a pomalo radi stabiliteta stabljika,
jer se može dogoditi da jačim zahvatom poremetimo stabilitet čitave grupe
stabala s obzirom na poplave i led. Dakle gusta sjetva jasena i hrasta.


Kod sadnje topola je stvar drukčija, što se vidi na slici 7. Ove topole se
također nalaze pod ledom, samo led nije ostao na deblu, već se je spuštao sa
padom vode, jer nije mogao ni ostati na tanjim promjerima s obzirom na veći
razmak sadnje. Težih ožiljaka na kori jačih topola prilikom spuštanja leda
nema, već jedino stradaju sadnice s jednogodišnjim i dvogodišnjim izbojcima,
zato se preporuča sadnja jačih topola ili zabadati prutove topola u rupe napravljene
sadiljem (štapovima). Sadnju i zabadanje prutova vršiti samo na
proljeće. Također vršiti prihranjivanje, radi pospješenja što bržeg zadebljanja
a time i jačanja.


Na slici 8 vidimo jednogodišnje izbojke topole 1-214 dobivene iz reznica
u rasadniku šumarije Kutina koje se uzgajaju za plantažiranje i pošumljavanje
Lonjskih šuma. Samo ove godine je u planu predviđeno razmnožiti oko pola
miliona reznica iz ovih šiba za naprijed navedene potrebe Šumskog gospodarstva
»Garjevica« Kutina, i zatim prići rješenju problema oko posumljavanja
i obnove ovih šuma.


Iz svega naprijed izloženog možemo povući neke zaključke i prijedloge:


1) Kod izrade elaborata za ovakve i druge šume, potreban je studiozniji
rad na osnovu kojeg bi se dale detaljne smjernice za budući rad.


2) Na ovakvim poplavnim područjima saditi brzorastuće vrste i elastične,
kao topolu, jasen, hrast i vrbe ili gustu sjetvu jasena i hrasta.


3) Prihranjivanje vršiti obavezno svake godine i to na proljeće ili rano
ljeto, radi odrvenjavanja stabljika i to u prvim godinama nakon sadnje
ili sjetve.


4) Prilikom sadnje vršiti i startna đubrenja.
Svakako je najbolje rješenje ako se voda može isušiti pomoću kanala ili
nekim drugim načinom.


Uvjeren sam da ovi problemi oko posumljavanja poplavnih područja zadaju
mnogo brige i drugim šumarijama, to bi željeli sigurno i mnogi čitaoci
da doznaju način rješavanja ovog problema, a posebno stručnjaci šumarija i
gospodarstava oko Lonjskog polja. Želio bih da moja mala zapažanja budu
proširena sa zapažanjima i praksom naših vrhunskih stručnjaka na ovom
polju rada.


Brajković Zvonko