DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 39 <-- 39 --> PDF |
(Razne. 6tcucne teme i pcikaei OTVORENOST ŠUMA U NR HRVATSKOJ Gotovo u svima analizama, koje obrađuju uzroke kretanja šumske proizvodnje bilo u okvirima lokalnim, republičkim ili u okvirima Federacije opetovano se susrećemo sa otvorenošću šuma. (Stupanj otvorenosti šuma mjeri se brojem kilometara izgrađenih komunikacija na 1000 ha površine). Također u svima projektima perspektivnog razvoja navodi se stanje otvorenosti i upoređuje sa otvorenosti šuma u naprednijim zemljama Evrope, da bi se ukazalo na potrebe brže izgradnje šumskih komunikacija, traže se veća sredstva, uslovljuju se visine sječa itd. Unutar evropskih zemalja otvorenost se šuma kreće u vrlo velikom rasponu: od 1—2 km/1000 ha do 50 km/1000 ha i više (Švicarska 57 km). Mišljenja smo, da je korisno od vremena do vremena iznijeti stanje i kretanje izgradnje šumske saobraćajne mreže radi boljeg uvida u sadašnje stanje kao i za bolju orijentaciju daljnje izgradnje. Svrha daljnjeg izlaganja o stanju i dosadašnjem kretanju izgradnje šumskih komunikacija na području NRH bilo bi još u tome. da nam dosadašnji razvoj olakša sagledavanje kod izvedbe projekata za 7-godišnji plan razvoja šumarstva, koji posao stoji neposredno pred nama. U tu svrhu pokušali smo raspoložive podatke o stanju šumskih komunikacija i kretanju njihove izgradnje rasporediti u okvire područja novih kotara. Eventualna manja odstupanja mogu biti samo u realizaciji posljednjih 6 godina, koja ne mogu biti tako velika da bi mogla bitno mijenjati sliku. Za ovo razmatranje poslužili smo se podacima iz generalnog plana izgradnje šumskih komunikacija u NRH (izradio Institut za drvno-industrijska istraživanja. Zagreb). Premda je već kod djelomične realizacije izgradnje šumskih komunikacija došlo na pojedinim šumskim područjima do promjene kako u prioritetu izgradnje tako i izmjeni trasa ipak taj generalni plan naročito za veće regije omogućuje potpuno sagledavanje problema otvorenosti šuma na području NR Hrvatske. Prikaz stanja i perspektivne izgradnje odnosi se samo na tzv. čiste šumske komunikacije, dok su kao površine uzete u obzir ukupne šumske površine i šumom obrasle površine, pa je za to i otvorenost pokazana posebno u odnosu na ukupne kao i na šumom obrasle površine. U tabeli I izloženo je početno stanje šumskih komunikacija, zatečeno pred izradu generalnog plana, po područjima današnjih kotara sa posebnim prikazom, karakterističnih šumskih područja. Kod toga je potrebno istaknuti, da je još koncem 1955. godine učešće šum. željeznica u ukupnoj šumskoj komunikacionoj mreži iznosilo 31%. Područja, gdje se šumska željeznica zadržala, su jednodobne visoke šume u kojima se ranije vršila velika eksploatacija starih bukovih sastojina. U tim je područjima šumska željeznica sve do unazad par godina bila glavno transportno sredstvo (Bjelovar 90%). Ukupna kilometraža svih vrsta komunikacija pokazivala je koncem 1955. godine ovakvu otvorenost: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 40 <-- 40 --> PDF |
km/1000 ha u odnosu: Kota r na ukupne na šumom šum. površine ob rasle ; površine 1. Bjelovar 1,5 km 1.6 km 2. Karlovac 1.4 km 1.7 km 3. Osijek 1.3 km 1,4 km 4. Pula — km — km 5. Rijeka 3.0 km 3,5 km 6. Sisak 1,7 km 1.9 km 7. Split — km — km ´ 8. Varaždin — km — km 9. Zagreb 0.3 km 0.3 km Ukupno NRH 1.0 (1,6*) km 1.3 (1,8*) km u tome: Lika 1,2 km 1.5 km Hrv. Primorje 3.6 km 4,5 km Gorski Kotar 5.9 km 6.0 km Psunjsko — Papučki masiv 2,0 km 2,1 km U tabeli II prikazana je perspektivna izgradnja šumskih komunikacija kroz period od 20 god. tj. zaključno do 1975. godine. Na temelju predviđenog opsega izgradnje cesta izračunat je po pojedinim područjima prosječni godišnji porast km/1000 ha kao i krajnje stanje km/1000 ha nakon potpune realizacije izgradnje cesta po Generalnom planu. Ne ulazeći na ovom mjestu u ocjenu ispravnosti u Generalnom planu zacrtanoj izgradnji cesta po pojedinim područjima, korisno će biti umjeti realizaciju izgradnje od 1956. do 1961. godine. Upoređivanjem predviđene dinamike izgradnje sa realizacijom u proteklih 6 godina od 1956. do 1961. god. (tabela III) vidimo, da je ukupna mreža šumskih cesta porasla za 51%, dok se je u istom vremenskom razdoblju stanje šumskih željeznica smanjilo za 59"(). U apsolutnim iznosima cestovna mreža je povećana za 887,3 km, a istovremeno je ukupna dužina šumskih željeznica smanjena za 462.2 km. Upravo radi takvog kretanja u izgradnji šumskih komunikacija neka područja imaju koncem 1961. godine manju otvorenost, nego što su imala koncem 1955. godine. To sc vidi iz slijedećeg prikaza: Prema tome povećanje otvorenosti šuma postignuto je u razdoblju od 1956.—1961. god. samo za 25% od predv đenog povećanja u Generalnom planu. Generalni plan predviđa nakon njegove potpune realizacije otvorenost sa svega 4,8 ili okruglo 5 km na 1000 ha. U odnesu na zemlje sa naprednijim šumarstvom i ovako planirana otvorenost je preniska, pa se zbog toga svako zaostajanje u izgradnji komunikacija nepovoljno odražava na pravovremeni izvoz šumskih sortimenata, a pogotovu na troškovima proizvodnje. Broj kilometara na 1000 ha. ako se ne uzmu u cbzir površine Dalmacije i Istre. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Otvorenost šuma* koncem Porast Područje kotara 1955.gcd. 1961. god. odnosno pad km 1000 ha km 1000 ha km´1000 ha Bjelovar 16 1,2 — 0,4 Karlovac 1,7 2,3 + 0,6 Osijek 1,4 1,6 + 0,2 Pula Rijeka 3,5 4,0 + 0,5 Sisak 1.9 1,8 — 0,1 Split Varaždin 0,3 + 0,3 Zagreb 0.3 0,6 + 0,3 Ukupno NRH 2,1 0,3 u odnosu na šumom obrasle površine. Tablica I STANJE ŠUMSKIH KOMUNIKACIJA NA 31. XII 1955. GOD. (Prema Generalnoj csnovi za izgradnju šumskih komunikacija u Hrvatskoj) VRSTA KOMUNIKACIJA: a) Na području kotara c transv. e s t e glav. spored . P u t 0 V kamion L kolski 0 a Ü 3 OJ O% ft P m>N P km Bjelovar — 29.4 — — — 260,0 289,4 Karlovac 153,0 263,8 70,7 58,5 47,1 69,8 662,9 Osijek — 136.8 — — — 275,8 412,6 Pula — — — — — — — Rijeka 259.1 297.9 114,7 76.7 75,4 — 823,8 Sisa´k 3,4 62.9 22.5 3,0 16,0 159,0 266,8 Split — — — 9,0 — — 9,0 Varaždin — — — — — — — Zagreb — 13,1 1,0 — 11,0 20,8 45;9 SVEUKUPNO 415,5 803.9 208,9 147,2 149,5 785,4 2510,4 b) Neka karakteristična šumska područja ´ Lika 117.1 78.3 10,6 53.8 38.1 — 297,9 Gcrski Kotar 93 9 189,6 80.6 45.9 75,6 — 480,6 Hrv. Primorje 165.2 125.6 34,1 30.8 4,8 — 360,5 Psunjsko-Papučki masiv — 86.2 — — — 250,3 336,5 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Tablica II PLANIRANE ŠUMSKE KOMUNIKACIJE OD 1956--1975. GOD. (Prema Generalnoj osnovi za izgradnju šumskih kcmunikacija u Hrvatskoj) Otvorenost šuma nakon realizacije CESTE plana a) na području 03 kotara rekonstruk cija starih o 2 nj Prosječni godišnji porast otvorenosti Obzirom na obraslu površinu oj u sg.s fta ca OJ ° 311 ti« s?> 73 km km Bjelovar 587.5 — 20 g 3,1 3,3 0,08 Karlovac Osijek 1.217,8 1.466,5 70,5 — 20 g 20 g 4,0 5,2 4,8 5,6 0,16 0,01 Pula Rijeka Sisak 32,1 772,1 482,0 5,0 132,9 12,0 10 g 15 g 20 g 0.3 6,3 4,0 0,5 7,3 4,2 — 0,19 0,12 Split Varaždin Zagreb 203,0 36,8 182,8 — 10.3 — 15 g 10 g 10 g 0,2 1,1 1,8 0,4 1,1 1,8 — 0,11 0,15 Ukupn o NRH 4.971,5 230,7 20 g 2,8 (4,3*) 3,6 (4,8*) 0,12 u tome: Lika Gorski Kotar Hrv. Primorje Psunjs´ko-Papueki masiv 601,2 414,5 319,5 905,9 24,0 67,0 41,9 — 20 g 10 g 15 g 10 g 3,6 12,0 7,3 6,0 4,6 12,0 9,0 6,1 0,16 0,30 0,23 0,20 Bez površina Dalmacije i Istre. Da bi se zaostajanje u izgradnji naknadilo trebat će raspoloživa sredstva tako raspoređivati, da se osigura ostvarenje Generalnog plana izgradnje šumskih komunikacija kao minimalnog za razvoj šumarstva. Opadanje učešća zaprežnih vozila u šumskom transportu u korist mehanizirane vuče još više zahtijeva, da se pitanju izgradnje šumskih komunikacija posveti puna pažnja. Ponekad se čuju mišljenja, da postignuta gustoća šumske putne mreže već uglavnom zadovoljava potrebe šumske proizvodnje. Međutim stanje i kretanje u izgradnji te mreže pokazuje, da niti tempo izgradnje niti ukupna kilometraža ni izdaleka ne zadovoljava potrebama naprednije šumske proizvodnje. Poznato je, da je stanje na području Gorskog Kotara a donekle i Primorskih šuma relativno najpovoljnije, što se tiče gustoće putne mreže, kao |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 43 <-- 43 --> PDF |
41 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 44 <-- 44 --> PDF |
i to, da je potrebno još mnogo cesta izgraditi na području Like, da bi se što bolje i jeft,nije iskoristio fond dozrelih sastojina tih područja. Imajući pred očima razvojni pravac prerađivačke industrije drva iz godine u godinu dolazi do sve većeg korištenja tankog drveta svih vrsta listača. Velike površine mladih jednodobnih šuma između Save i Drave još su uvijek nedovoljno otvorene. S obzirom na pomenuti- razvoj industrije drveta i korištenje tankog drveta nameće se samo po sebi, da se izgradnja šumskih komunikacija naročito u brdskim šumama tih područja stavi u prioritetne zadatke. Ovo će pogodovati ne samo boljoj i jeftinijoj eksploataciji tih područja, nego i boljoj i jeftinijoj njezi tih šuma. Budući izgradnja šumskih komunikacija angažira gotovo 50% svih investicijskih ulaganja u šumarstvu od naročitog je značaja kakva je optimalna svrsishodnost tih ulaganja. Najviše se ovdje radi o izboru tipa ceste, jer među njima postoje osjetljive razlike u troškovima izgradnje. Nekad se izabranom tipu ceste opravdano, a nekad i neopravdano prigovara. Svakako je ekonomski neopravdano uzimati isti tip i iste elemente kod izgradnje glavnih i sporednih šumskih cesta. Pravilnim izborom postižu se s jedne strane niži srednji troškovi izgradnje po 1 km, a s druge strane dobro izvedene glavne saobraćajnice imat će veću propusnu moć i jeftiniji prijevoz s obzirom na jeftinije održavanje kako vozila tako i same ceste. Prema tome možemo uzeti jednak kriterij za šumske ceste, kao i za javne ceste i saobraćajnice, da izbor tipa ovisi o predvidivoj opterećenosti ceste po 1 m2 samo s tom razlikom, što je opterećenost šumske ceste lakše i jednostavnije ocijeniti. Bez obzira na izabrani tip ceste u svakom slučaju izvedba treba biti solidna. Na kraju potrebno je napomenuti, da se pitanju putne mreže u nizinskim šumama ne posvećuje odgovarajuća pažnja. Svakako je istina, da je komunikativnost nizinskih šuma u optimalnim vremenskim uslovima vrlo velika. Također je istina, da niti u jednoj privrednoj grani nema s´gurne proizvodnje, gdje je ona ovisna o vremenskim prilikama. Zato utjecaj vremenskih prilika treba svesti na najmanju mjeru, ako se već ne može potpuno eliminirati. Treba dakle razmišljati i o putnoj mreži u nizinskim šumama, jer nam kišna godina može nanijeti velike štete i suvišnih troškova. Ing. M. Butković |