DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Makedonija. Nalazišta kavkaske jele alohtonog porekla u Makedoniji datiraju tek posle II svetskog rata. Pošto je više nalazišta u Makedoniji, gde se kavkaska jela kultivira, opisaćemo samo važnije lokacije i dokumsntovati ih biometričkim merenjima i fototekom.*) Na području Makedonije pregledali smc ova nalazišta: 1. U Skopju, arboretum šumarskog fakulteta u Trubarevu, 2. U Kruševu, ogledno polje zv. »Mala Karija«, 3. U Bitclju, šumski rasadnik, 4. U Ohridu, parkovske površine i rasadnik i 5. U Resnu, Oteševo, park letovahšta i odmarališta. Arboretum Trubarevo ima lepih primeraka kavkaske jele starosti oko 7 godina. Sadnice su bile četverogodišnje prilikom sadnje, a u drugoj godini posle sadnje njihov letorast iznosio je 15—30 cm. Zdravstveno stanje sadnica je veoma dobro, jer imaju veoma izraženu zelenu boju, što je karakteristčno za mlade individue kavkaske jele. Isto tako u Kruševu, na oglednom polju i u šumskom rasadniku Šumarskog instituta kavkaska jela vrlo dobro uspeva u rastilištu i posađena na oglednim površinama. Ogledi se s ovom vrstom u Kruševu vrše na staništu submontane bukve, na nadmorskoj visini 1050—1150 m na peskovitom ilovastom zemljištu sa filitnom geološkom podlogom gdje je pH u tlu 5. U Bitolju, u šumskom rasadniku zv. »Deveani«, (na bivšem staništu Quercus penduculata gde je na nadmorskoj visini od 850 m geološka podloga rečni aluvijum a gornji sloj je dubok dcluvijum reakcije pH 6) kavkaska jela takođe odlično uspeva. Sadnice stare 8 godina, donete iz Opeke- Vinice i posađene pre 5—6 godina. Sada im je 13—14 godina, takođe odlično napreduju, naročito u visinu i godine 1961. imale su letorast 50—80 cm. U Resnu, u parku odmarališta Oteševo, na staništu Quercetum confertaecerris na nadmorskoj visini oko 800 m, gde je antropogeniziran deluvijum dubine 50—70 cm a reakcija tla je 7,5, isto tako kavkaska jela odlično uspeva. Ovde, kao i u Bitolju, pre 5—6 godina posađene su osmogodišnje sadnice kavkaske jele iste provenijencije, tj. iz Vinice. Mladice, kojih je nekoliko dese^ tina, danas ne samo odlično napreduju nego imaju i veći letorast u odnosu na druge četinare iste starosti u ovom parku. Foto br. 3 prikazuje 13—14 godišnje sadnice kavkaske jele u parku Oteševo, čiji je letorast u jesen 1961. godine, na pojedinim primercima, iznosio i 85 cm. Posađena kavkaska jela vrlo dobro uspeva i u Ohridskom gradskom parku i u parkovima u okolini Ohrida, gde je nadmorska visina oko 800 m. Na dubokom deluvijumu ova interesantna vrsta drveća gotovo bolje uspeva od ostalih alohtonih četinara koji se gaje u Ohridu. Za sada kavkaska jela se gaji samo u parkovima Makedonije, ali s obzirom na dosadašnje uspehe može se sigurno pretpostaviti da će ona u ovim krajevima dobro uspevati i u plantažnom gajenju kao i kod introdukcije u lišćarske šume s odgovarajućim staništem. U pogledu ekoloških faktora područje Makedonije dosta je heterogeno, ali na položajima na kojima najbolje uspeva kavkaska jela (Bitolj. Oteševo i Ohrid) hidrotermalni pokazatelji gotovo su slični. Za Bitolj i širu okolinu ovi pokazatelji izneseni su u tabelama br. 5 i 6. *) Podatke o nalazištima kavkaske jele na području Makedonije dao nam je Šumarski institut u Skopju. Pedološke analize zemljišta i određivanje tipova staništa gde se nalazi kavkaska jela izvršio je Šumarski institut u Skopju na traženje Zavoda za šumarstvo u Peći. 32 |