DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 91 <-- 91 --> PDF |
cftcana &tcuäna lite.tatu.ca J. FARDE: Table de production pour les forets de ebene rouvre de qualite tranchage du secteur Ligerien, Station de Recherehes et Experiences Forestieres, Nancy, 1962. U ediciji »Notes Techniques Forestieres « Instituta za šumarska istraživanja u Nancyu publicirana je prirasno-prihodna tablica za francuske šume hrasta kitnjaka. koje su namjenjene za produkciju furnira fine kvalitete. S obzirom na to da Franczi do sada nisu imali svojih prirasno- prihodnih tablica a njemačke prirasno- prihodne tablice gledali su skeptično (vidi Huffel: Economie forestiere, II tome, 1919, str. 268) držimo, da će čitaoce »Šumarskog lista« zanimati kako izgleda nova francuska prirasno-prihodna tablica za hrast kitnjak. To je u toliko interesantnije, što ni mi nemamo svojih prirasno- prihodnih tablica, a vjerojatno je ipak. da će se jedan od naših Instituta baciti na taj posao. Ti su me razlozi ponukali, da sam reproducirao francusku prirasno- prihodnu tablicu za hrast kitnjak, koja nosi ime J. Pardea. Taj je autor poznat čitaocima francuske revije »Revue forestiere francaise« po svojim člancima i studijama kao i po knjizi »Dendrometrie«, koju je ove godine publicirao.* Konstrukciji francuske prirasno-prihodne tablice prethodila su tridesetgođišnja mjerenja i motrenja poznatih francuskih šuma: Troncais, Blois, Bclleme i Berce.** U svemu je osnovana 31 pokusna ploha u tim šumama. Istraživanja na tim pokusnim plohama potvrdila su već poznate dvije zakonitosti: 1. da različiti intenziteti proreda ne utječu na srednju sastojinsku visinu; 2. da različiti intenziteti proreda ne utječu na količinu proizvedene drvne mase. Premda Pardeova prirasno-prihodna tablica iskazuje podatke samo za hrast kitnjak, ipak treba imati na umu, da je u istraživanim sastojinama bilo bukve od 0—20lll/<>. Smjesa od lOVo bukovine smatra se najpovoljnijom. U čemu se razlikuje Pardeova tablica od njemačkih prirasno-prihodnih tablica? Prva -i osnovna razlika leži u tome, što je Pardeova tablica zamišljena za hrastove šume. koje se regeneriraju oplodnom. sječom pa je u tom smislu predviđen pripravni, dva naplodna i dovršni sijek uz pomladno razdoblje od 15 godina. Sve dosadašnje tablice toga nemaju. Druga karakteristika Pardeove tablice sastoji se u tome, što je mjesto srednje sastojinske visine uzeta u obzir »dominantna visina« (H). To je srednja visina od stotinu najdebljih stabala po hektaru.*** Dominantna visina ima dvije prednosti pred klasičnom srednjom sastojinskom visinom: 1. što se dominantna visina ne mijenja poslije prorede; 2. što dominantna visina omogućava neke korisne ocjene; pomoću nje i pomoću prosječnog razmaka među stablima može se izraziti stajališni prostor (s) u postocima: a s´Vo = — X 100 H ´_ kolo-ni 5 nalaze se podaci o stajališnom prostoru. On u 130-toj godini iznosi 24.6!J/o, a u 200-toj godini postiže vrijednost cd 28.6"o. U stvari to je Hart-Beckingov »spacing index« koga su najprije prihvatili ´Englezi od Holanđana a sad ga, eto, koriste i Francuzi. Treća karakteristika Pardeove prirasno- prihodne tablice leži u dugoj ophodnji (oko 200 godina) hrasta kitnjaka, koju još uvijek primjenjuju Francuzi u svojim državnim šumama. Ako usporedimo Pardeovu prirasno- prihodnu tablicu s njemačkim tablicama, vidimo, da ona bolje odgovara Wimmenauerovim tablicama,* koje su konstruirane za prorede slabog intenziteta. Iz toga proizlazi, da su Francuzi ostali kod umjerenih proreda, kad se radi o produkciji finih hrastovih furnira, koje postižu u ophodnji od 200 godina. U toj dobi srednji sastojinskd prsni promjer ima oko 62 cm što će reći da prosječna širina goda iznosi oko 1,5 mm! Sveukupna produkcija iznosi oko 5,7 m:!ha godišnje. Ona ie znatno niža od one, koju iskazuju Wimmenauerove i Jiittnerove tablice,** no po kvaliteti i vrijednosti istraživane sastojine hrasta kitnjaka u Francuskoj pripadaju među najbolje i najljepše na svijetu. Prof. dr Dušan Klepac * Recenzija knjige J. Parđe: Dendrometrie može se naći u Šumarskom listu br. 1-2/1962 na str. 84. ** Pred 10 godina opisao sam šumu Bercć u članku »Uređivanje šuma u Francuskoj«, Šu marski list br. 10/13 od 1952. Spomenuta čuma 457 |