DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 82 <-- 82 --> PDF |
gra, Viburnum opulus, Cornus sanguinea i dr. Spiraea salicifolia nije opažena. Usput »u pregledani rasadnici u kojima se uzgajaju johove sadnice za obnovu sastojina. Konstatovano je da se one najuspješnije uzgajaju sjetvom sjemena u ozimo žito, odakle se kao jednogodišnje presađuju u rasadnik i dalje u teren. Sije se u februaru, po mogućnosti po snijegu. U Savinjskoj Dolini u području Nazarja pregledani su seljački privatni posjedi jelovih sastojina preborne strukture. Diskutovano je o najpodesnijem načinu gospodarenja. Problemi su raspravljeni na pet vrlo poučnih slučajeva, koje je demonstrirao šum. savjetnik ing. A. Knez. U Ljubljani na sastanku profesora raspravljano je o radu pojedinih instituta za uzgajanje šuma. Na tom sastanku refirap je prof. Köstle r o svojim iskustvima pri istraživanju korijenja šumskog drveća. U okolišu Ljubljane pregledane su kulture crne johe koje su podignute 1961. i 1962. na Ljubljanskom barju. Podignute su na brazdama izorane zemlje uz dodavanje nitrofoskala. Postignuti su vrlo dobri rezultati. U području Šumskog gospodarstva Idrija raspravljano je o mjerama njegovanja u bukovim i jelovim sastojinama na visokom kršu. Referat je održao ing. F. K o r- diš. U užem krugu raspravljeno je pitanje primjene fitocenologije kod uređivanja šuma. Obratila se pažnja specijalno subasocijaciji kao osnovnoj jedinici koja se može tretirati kao tip šume. Praksa je dosad pokazala da od dosad utvrđenih tamošnjih subasocijacija može pripadati po više njih istom bonitetu, ali da svaka od njih ima svoje izvjesne specifičnosti s obzirom na ekološka i biološka svojstva. Iz tih razloga potreban je velik oprez kod redukcije pojedinih subasocijacija. Praksa je pokazala i to da će neke od utvrđenih subosocijacija trebati još više raščlaniti. Diskusija je ukazala na put koji vodi k utvrđenju tipova šuma u granicama florističkog sistema. Na Slavniku obratila se pažnja obnovi crnoga bora sjetvom sjemena, kao i njezi tamošnjih crnoborovih sastojina. Pokazalo se da ondje vrlo dobro uspijeva sjetva sjemena iako se ona vrši bez obrade tla. Sije se oko 80 kg sjemena na 1 ha. U novije vrijeme sve se više pristupa intenzivnom njegovanju mladih sastojina, kako je to demonstrirao ing. Z. Nastra n s upraviteljem šuma iz Sežane. Od interesa su i radovi u području Divače i Sežane u sastojinama crnoga bora, koje´ su se prirodno vrlo dobro pomladile, ali iz kojih je potrebno što prije odstraniti stara stabla, a mlade sastojine podvrći intenzivnom nje govanju. Bio je od velikog interesa i pogled na nekoliko izabranih sjemenskih sastojina crnoga bora, kao i na rasadnik u Rupama kod Sežane. Dr M. Anić MEĐUNARODNI SIMPOZIJ ZA FOTOINTERPRETACIJU U DELFTU Na posljednjem Internacionalnom fotogrametrijskom kongresu održanom u Londonu god. 1960. očito se je pokazalo, da bi b.ilo korisno prije slijedećeg kongresa organizirati jedan specijalni sastanak sa svrhom interpretacije zračnih snimaka. Organizirajući ove godine simpozij o fotointerpretaciji želilo se privući velik broj specijalista, povezano s time promicati primjenu zračnih snimaka u različitim naučnim disciplinama te poboljšavati metode. Napokon se smatralo ovaj simpozij kao pripremu VII Komisije za slijedeći (deseti) kongres Međunarodnog društva za fotogrametriju, koji će se održati u Portugalu 1964. godine. Ovaj simpozij trebao je omogućiti učesnicima da tačno odrede osjetljive probleme koje bi valjalo razmotriti u Lisabonu. Povezano s time organiziran je od 30. VIII do 5. TX 1962. u Delftu (Holandija) pod pokroviteljstvom Nizozemskog udruženja za fotogrametriju, a u suradnji sa UNESCO i FAO simnozij o fotointerpretaciji. Simpozij se održavao u prostorijama I. T. C. (International Training Centre for Aerial Survey) i Tehničke visoke škole. Upravni komitet simpozija sačinjavali su: prof, dr C. H. Edelman kao predsjednik, prof, dr L. U. Sitte r kao potpredsjednik idr H. T. Verstappen u dužnosti sekretara. Simpoziju je prisustvovalo oko 270 učesnika iz 46 zemalja svijeta. Zapažen je razmjerno velik broj učesnika iz nedovoljno razvijenih zemalja, a i velik broj predstavnika pojedinih zemalja. Tako je primjerice S. R. Njemačka izaslala 41, Nizozemska 34, Francuska 31, Velika Britanija 26 a USA 15 učesnika. Iz Jugoslavije su prisustvovala simpoziju 4 predstavnika i to: prof, đr Z. Tomašegović, dr M, D i m i t r i j e v i ć, ing. V. Donassy i ing. S. Bertović. Program rada simpozija kao cjeline odvijao se u nekoliko oblika i to: kroz svakodnevna zasjedanja, putem stalno otvorenih izložbi, te na nekoliko naučnih i stručnih ekskurzija . Zasjedanja su predstavljala težište rada simpozija. Ona su bila organizirana |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 83 <-- 83 --> PDF |
na tri načina i to: kao plenarna (sa ukupno 9 predavanja), u pojedinim radnim grupama (sa ukupno 49 predavanja) i kombinirana između radnih grupa sa zajedničkom ili srodnom problematikom (ukupno 18 predavanja). Plenarna zasjedanja održavana su zajednički, za sve učesnike (uz simultano prevođenje referata i diskusija u engleski, francuski i njemački jezik) i na svakom od njih održano je predavanje iz jedne od devet osnovnih naučnih i stručnih oblasti, prema kojima je bio podijeljen cio rad simpozija. Na održanim plenarnim zasjedanjima za nas su bili vrijedni posebne pažnje referati slijedećih predavača: A. Iz vegetacijske naučne oblasti, Dr. D. A. Francis (FAO): Aerofotogrametrijske metode za šumarstvo i šumsku industriju — prethodna istraživanja u zemljama u razvoju. B. Iz pedološke naučne oblasti, Dr. P. Buring h (Hol.): Primjena aercfotosnimaka za pedološka istraživanja u svrhu pregleda tala u privrednim projektima. Glavni dio rada simpozija praktički se odvijao na zasjedanjima radnih grupa, koje su bile formirane u okviru problematike iz slijedećih devet naučno-istraživalačkih odnosno tehničkih oblasti: 1. Fotografija, oprema i tehnika; 2. Geologija (incl. geomorfologija, hidrologija); 3. Tla (incl. klasifikacija zemljišta, konzervacija tla); 4. Vegetacija (incl. šumarstvo i ekologija bilja); 5. Regionalna geografija i planiranje; 6. Glaciologija; 7. Arheologija; 8. Oceanografija i obalna istraživanja; 9. Inženjerstvo. Rad sviju radnih grupa odvijao se je odvojeno i istovremeno tokom cijelog dana. Sa gledišta postojećih zadataka te perspektive rada i primjene aerofotogrametrije u našem šumarstvu, bio je od prvenstvenog interesa program radnih grupa 3. (Tla) i 4. (Vegetacija). Zasjedanjima i ekskurzijama radne grupe za tla predsjedao je dr A. P. A. V i n k, a u radnoj grupi za vegetaciju ing. D. A. Boon. Iz područja rada ovih grupa navodimo kao osobito zanimljive i značajne slijedeće referate: A. Iz pedološke naučne oblasti, R. Webste r (V. Brit.): Korištenje osnovnih fiziografskih jedinica u aero- f otointerpretacij i. T. Nakan o (Jap.): Analiza oblika reljefa na aerofotosnimcima, principi i tehnika. R. A. Ja r vi s (V. Brit.): Korištenje fotointerpretacije za detaljno kartiranje tla. R. M. S. Perri n (V. Brit.): Korištenje aerofotosnimaka u studijama matičnog supstrata u East Anglia. J. Da n (Izrael): Dezintegracija vapnene kore Nari-a u odnosu na reljef, tlo i vegetaciju. B. Iz vegetacijske nau´čne oblasti, R. A. de Rosayro (Ceylon): Ekološko značenje tipova šuma identificiranih sa zračnih snimaka Ceytan-a. R. C a t i n o t i J. le Ray (Fr.): Zračne snimke i inventar za šumsku eksploataciju u gustim ekvatorijalnim šumama. F. Loetsch i E. Haller (S. R. Njem.): _Faktor izjednačenja mjerila kod određivanja površina pomoću aerosnimaka primjenom statističkih metoda. G.Boudet, J. Koechlin i F. B aeyen s (Fr.): Pomoć fotointerpretacije pri istraživanju i kartiranju tropskih pašnjaka. W. von L a e r (S. R. Njem.): Razmatranja o primjeni zračnih snimaka sitnog mjerila za šumarsko izlučivanje sastojina. L. Sayn-Wittgenstein (Kanada): Reprezentantni aerosnimci krupnog mjerila za izmjeru šumskih površina u Kanadi. Z. Tomašegović (Jugosl.): O pouzdanosti fotointerpretacije zatvorenih vegetacijskih područja. U okviru trećeg načina zasjedanja (kombiniranih između raznih radnih grupa) održan je također velik broj referata, među kojima ćemo spomenuti one, koji su bili povezani sa pedološkom ili vegetacijskom problematikom: L. F. Curti s (V. Brit.): Klasifikacija tala i f otointerpretacij a. A. B. A. Brin k (Juž. Afr.): Aerofotointerpretacija primjenjena za kartiranje tala u inženjerstvu Južne Afrike. N. W. Radforth (Kanada): Aerof otointerpretacij a tresetnih područja za inženjerske svrhe. G. Richter (S. R. Njem.): Pomoć zračnih snimaka za praktično suzbijanje erozije tla. J. L. Retzer (USA): Pregled tala na šumskim planinskim područjima USA. 449 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 84 <-- 84 --> PDF |
R. D. Mile s (USA): Shvaćanje oblika reljefa, matičnih supstrata i tala u aerofotointerpretacijsikim studijama za inženjerske svrhe. C. E. Olse n (USA): Sezonske tendencije u reflektiranju svijetla lišća drveća. G. E. Doverspike i R. C. Heller (USA): Indentifikacija vrsta drveća na panhromatskim i kolor snimcima krupnog mjerila. G. Hildebrandt (S. R. Njem.): Poredba šumarske interpretacije panhromatskih i infracrvenih zračnih snimaka. B. Rh odu (Švic): Redresiranje aerosnimaka brdovitih šumskih područja približnim metodama. F. L. C orte n (Hol.): Racionalno planiranje i provedba zračnog snimanja. S. Hempenius (Hol.): Ocjena stereoskopa. P. Souchere i N. Leneuf (Fr.): Pokušaji fotointerpretacije u šumskoj kišnoj zoni jugoistočnog dijela Cote d´ Ivoire. W. Krause (S. R. Njem.): Zračna snimka u službi rekognosciranja pašnjačkih staništa u sredogorju. Nadalje su u okviru simpozija bile postavljene tri stalne izložbe i to: komercijalna, naučna i» I. T. C. izložba. Komercijalna izložba bila je instalirana u Laboratoriju za geodeziju Tehnološkog Univerziteta, gdje su poznate svjetske firme izložile razne instrumente, opremu, prospekte i različite eksponate iz područja aerofotogrametrije za potrebe fotointerpretacije. Na naučnoj izložbi izložile su razne institucije naučno i pedagoški važne publikacije, karte i ostali materijal iz oblasti fotointerpretacije u raznim naučnim oblastima. Izložba I. T. C. pružila je uvid u svoje specijalne publikacije, informacije, kataloge i prospekte. Za učesnike simpozija bile su organizirane brojne naučne i turističke ekskurzije. Dvije stručno-turističke ekskurzije prolazile su kroz skladne, šarolike ravničarske krajolike i slikovite gradove Holandije prema obali Sjevernog mora, gdje je u toku izgradnja nekoliko vrlo impozantnih tehničkih objekata namijenjenih obrani od voda i osvajanju novih prostranih površina za osnivanje kultura (u Holandiji je raširena uzrečica: »Bog je stvorio Zemlju, a Holandiju Holanđani«), Među četiri naučne ekskurzije, bio je za radne grupe 2., 3. i 9. organiziran zajednički obilazak zapadnog dijela Nizozemske (Aalsmeer, Noordwijk aan Zee) u suradnji sa Holandskim pedološkim institu tom, kojom su prilikom studirani tamošnji pijesci i razni tipovi močvarnih i ilovastih tala. Za radnu grupu 4. (vegetacija) bio je organiziran obilazak relativno najvećih šumskih površina u središnjem dijelu Holandije (Ost-Flevoland-Polder, Noord Oost Polder) u suradnji sa Državnom šumarskom službom i torn prigodom dobiven je općeniti pregled o šumama i šumarstvu Holandije. te djelatnostima koje su sa šumarskom problematikom usko povezane (zaštita prirode i krajolika). Na početku simpozija održano je u gradskoj vijećnici primanje, koje je za sve učesnike .priredio gradonačelnik Delfta. dok je prilikom završetka rada rektor I T. C. također pozvao sve učesnike simpozija na posebni prijem. Svi navedeni i ostali referati sa simpozija bit će objavljeni u posebnoj publikaciji i dostavljeni svim učesnicima. * U posljednjem danu simpozija, vođene su diskusije o interesantnim točkama u okviru programa i problema pojedinih radnih grupa, te su formulirani zajednički prijedlozi zaključaka. Nakon zasjedanja Odbora održano je plenarno završno zasjedanje svih učesnika, definitivna formulacija i usvajanje grupnih zaključaka te nacrta generalne rezolucije Komisije VII — I. S. P. i nakon toga službeni završetak rada simpozija. Zaključci radne grupe 3 (Tla) Radna grupa 3 (Tla), Komisije VII Internacionalnog udruženja za aerofotogrametriju (I.S.P.) na zasjedanju u Delftu, septembra god. 1962. suglasna je, da sistematska interpretacija aerofotosnimaka predstavlja neophodno sredstvo za povećanje efikasnosti u pedološkim istraživanjima zemalja u razvoju. Način na koji su fotointerpretacija i rad na terenu izvršeni i međusobno kombinirani trebali bi biti uvijek označeni u izvještaju koji je neophodan prilog svakoj karti tala. Radna grupa izražava potrebu, da se po mogućnosti svagdje upoređuje korelacija između fiziografije i tala. Ona hitno poziva sve članove da surađuju u ekipnom radu sa svim specijalistima s obzirom na teoretske i praktične aspekte, koji se odnose na korištenje aerofotosnimaka u pedološkim istraživanjima. Zajednički zaključci radnih grupa 3 (Tla) i 9 (Inženjerstvo) Radna grupa 3 (Tla) i radna grupa 9 (Inženjerstvo), Komisije VII — I.S.P. na zasjedanju u Delftu, održanom od 31. VIII do 6. IX 1962. slažu se da postoji funda |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 85 <-- 85 --> PDF |
mentalna razlika u definicijama riječi »tlo«, kod obe grupe. Kod radne grupe 3 suponira se definicija udružena s genezom tla, biljnim rastom i poljoprivrednom produkcijom (up. U.S. Soil Survey Manual. 1951, page 8), a kod radne grupe 9 definicija tla izražena je u smislu kompaktnog ili nekompaktnog materijala koji se koristi u građevinarske svrhe. Premda je jasno da su osnovne definicije potpuno različite, obe se grupe međutim slažu u tome. da se može mnogo postići neprestanom izmjenom misli. One zajednički pozivaju internat:, udruženje za aerofotogrametriju, da podvuče pažnju i preporuči svim članovima da jasno označe definiciju tla koja se koristi, u svim publikacijama koje se odnose na ovu problematiku. Zaključci radne grupe 4 (Vegetacija) 1. Uviđajući da su problemi korištenja vegetacije različiti u umjerenoj, aridnoj i subtropskoj regiji, radna grupa 4 preporuča, da istraživanja vegetacije pomoću aerofotosnimanja i fotointerpretacije budu potpomognuta u svakoj regiji i vjeruje, da je uska suradnja između istraživalačkih stanica i svih naučnih radnika svih naroda bitna za regionalno unapređenje biljne proizvodnje, naročito u nerazvijenim zemljama. 2. U pogledu velikog zahtjeva za informacijama o biljnoj produkciji nerazvijenih zemalja preporuča se obratiti povećanu pažnju obuci radnih grupa na svim razinama. U obuku bi bili uključeni praktični tečajevi o korištenju aerofotosnimaka, koji bi se održavali u prikladnim svjetskim centrima i putem internacionalnih i bilateralnih agencija. Nacrt generalne rezolucije Komisije VII — I.S.P. 1. Komisija VII vrlo bi cijenila ako I.S.P. dade svu moguću podršku u pogledu ukidanja svih nepotrebnih ograničenja za korištenje aerofotosnimaka u mnogim područjima. 2. Preporuča se potpomaganje detaljnih tudija slijedeće problematike, čije rješenje pokazuje izglede za značajne napretke u primjeni zračnih snimaka i fotointerpretacije: a) Kvalitet fotografija za fotointerpretacijske svrhe, b) Mjerilo aerosnimaka kao faktor ograničenja u fotainterpretaciji, c) Sezonske promjene u reflektiranju svijetla, d) Povećanje tačnosti mjerenja gdje je ono vezano sa fotointerpretacijskim radom, e) Unapređenje automatske i elektronske tehnike za fotointerpretaciju. 3. Preporuča se da bi svaka zemlja osnovala centralni registar u kojima bi se Zgrada I. T. C. u Delftu Foto: S. Bertović čuvali podaci svih aerofotosnimanja izvršenih u zemlji za bilo koje svrhe. 4. Komisija VII — I.S.P. na zasjedanju u Delftu, septembra god. 1962. primila bi sa zadovoljstvom zbirke aerofotosnimaka pojedinih radnih grupa, koje bi pokazivale mogućnosti upotrebe u istraživanjima tala, vegetacije, korištenja zemljišta ltd. Takve zbirke bile bi od velike vrijednosti prilikom studiranja sličnih područja. Za ovu svrhu najpoželjnije je da zbirke fotografija iz područja geologije, klime, opće fiziografije i mnogih drugih ekoloških pojava budu po mogućnosti adekvatno označene i opisane. 5. Učesnici simpozija fotointerpretacije Komisije VII — I.S.P., Delft, Holandija 1962. suglasni su, da je važno organizirati također rad na fotointerpretaciji i u drugim naučnim udruženjima s time da se izbjegne ponavljanje. Izražava se da je studij metoda fotointerpretacije specijalni predmet Komisije VII — I.S.P. |