DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 82 <-- 82 --> PDF |
gra, Viburnum opulus, Cornus sanguinea i dr. Spiraea salicifolia nije opažena. Usput »u pregledani rasadnici u kojima se uzgajaju johove sadnice za obnovu sastojina. Konstatovano je da se one najuspješnije uzgajaju sjetvom sjemena u ozimo žito, odakle se kao jednogodišnje presađuju u rasadnik i dalje u teren. Sije se u februaru, po mogućnosti po snijegu. U Savinjskoj Dolini u području Nazarja pregledani su seljački privatni posjedi jelovih sastojina preborne strukture. Diskutovano je o najpodesnijem načinu gospodarenja. Problemi su raspravljeni na pet vrlo poučnih slučajeva, koje je demonstrirao šum. savjetnik ing. A. Knez. U Ljubljani na sastanku profesora raspravljano je o radu pojedinih instituta za uzgajanje šuma. Na tom sastanku refirap je prof. Köstle r o svojim iskustvima pri istraživanju korijenja šumskog drveća. U okolišu Ljubljane pregledane su kulture crne johe koje su podignute 1961. i 1962. na Ljubljanskom barju. Podignute su na brazdama izorane zemlje uz dodavanje nitrofoskala. Postignuti su vrlo dobri rezultati. U području Šumskog gospodarstva Idrija raspravljano je o mjerama njegovanja u bukovim i jelovim sastojinama na visokom kršu. Referat je održao ing. F. K o r- diš. U užem krugu raspravljeno je pitanje primjene fitocenologije kod uređivanja šuma. Obratila se pažnja specijalno subasocijaciji kao osnovnoj jedinici koja se može tretirati kao tip šume. Praksa je dosad pokazala da od dosad utvrđenih tamošnjih subasocijacija može pripadati po više njih istom bonitetu, ali da svaka od njih ima svoje izvjesne specifičnosti s obzirom na ekološka i biološka svojstva. Iz tih razloga potreban je velik oprez kod redukcije pojedinih subasocijacija. Praksa je pokazala i to da će neke od utvrđenih subosocijacija trebati još više raščlaniti. Diskusija je ukazala na put koji vodi k utvrđenju tipova šuma u granicama florističkog sistema. Na Slavniku obratila se pažnja obnovi crnoga bora sjetvom sjemena, kao i njezi tamošnjih crnoborovih sastojina. Pokazalo se da ondje vrlo dobro uspijeva sjetva sjemena iako se ona vrši bez obrade tla. Sije se oko 80 kg sjemena na 1 ha. U novije vrijeme sve se više pristupa intenzivnom njegovanju mladih sastojina, kako je to demonstrirao ing. Z. Nastra n s upraviteljem šuma iz Sežane. Od interesa su i radovi u području Divače i Sežane u sastojinama crnoga bora, koje´ su se prirodno vrlo dobro pomladile, ali iz kojih je potrebno što prije odstraniti stara stabla, a mlade sastojine podvrći intenzivnom nje govanju. Bio je od velikog interesa i pogled na nekoliko izabranih sjemenskih sastojina crnoga bora, kao i na rasadnik u Rupama kod Sežane. Dr M. Anić MEĐUNARODNI SIMPOZIJ ZA FOTOINTERPRETACIJU U DELFTU Na posljednjem Internacionalnom fotogrametrijskom kongresu održanom u Londonu god. 1960. očito se je pokazalo, da bi b.ilo korisno prije slijedećeg kongresa organizirati jedan specijalni sastanak sa svrhom interpretacije zračnih snimaka. Organizirajući ove godine simpozij o fotointerpretaciji želilo se privući velik broj specijalista, povezano s time promicati primjenu zračnih snimaka u različitim naučnim disciplinama te poboljšavati metode. Napokon se smatralo ovaj simpozij kao pripremu VII Komisije za slijedeći (deseti) kongres Međunarodnog društva za fotogrametriju, koji će se održati u Portugalu 1964. godine. Ovaj simpozij trebao je omogućiti učesnicima da tačno odrede osjetljive probleme koje bi valjalo razmotriti u Lisabonu. Povezano s time organiziran je od 30. VIII do 5. TX 1962. u Delftu (Holandija) pod pokroviteljstvom Nizozemskog udruženja za fotogrametriju, a u suradnji sa UNESCO i FAO simnozij o fotointerpretaciji. Simpozij se održavao u prostorijama I. T. C. (International Training Centre for Aerial Survey) i Tehničke visoke škole. Upravni komitet simpozija sačinjavali su: prof, dr C. H. Edelman kao predsjednik, prof, dr L. U. Sitte r kao potpredsjednik idr H. T. Verstappen u dužnosti sekretara. Simpoziju je prisustvovalo oko 270 učesnika iz 46 zemalja svijeta. Zapažen je razmjerno velik broj učesnika iz nedovoljno razvijenih zemalja, a i velik broj predstavnika pojedinih zemalja. Tako je primjerice S. R. Njemačka izaslala 41, Nizozemska 34, Francuska 31, Velika Britanija 26 a USA 15 učesnika. Iz Jugoslavije su prisustvovala simpoziju 4 predstavnika i to: prof, đr Z. Tomašegović, dr M, D i m i t r i j e v i ć, ing. V. Donassy i ing. S. Bertović. Program rada simpozija kao cjeline odvijao se u nekoliko oblika i to: kroz svakodnevna zasjedanja, putem stalno otvorenih izložbi, te na nekoliko naučnih i stručnih ekskurzija . Zasjedanja su predstavljala težište rada simpozija. Ona su bila organizirana |