DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 81 <-- 81 --> PDF |
uslovima svjetla, prostora i dubine tla. — B. Pejoski : Fizičko-mehanička svojstva drveta crvenog javora (Acer obtusaturri Kit.) — B. N i č o t a : Utjecaj mladih poljozaštitnih pojaseva u periodi proljeće- Ijeto na vlagu u tlu i na povišenje prinosa. — M. Grujoska: Prilog poznavanju Cenangium abietis Pers. — A. S e r a- f i m o v s k d : Entomofauna četinara bazena Mariovo. — K. Hadžigeorgijev: Mogućnost uzgoja nekih sorta čempresa i borova u rajonu Q. coccifera. — M. Đor deva : Neke metode za skraćivanje perioda mirovanja za sjeme molike. — M. cl)tiiM&ene »tje6ti SAVJETOVANJE PROFESORA UZGAJANJA SUMA PERTALPSKIH ZEMALJA U SLOVENIJI Profesori uzgajanja šuma perialpskih zemalja održavaju u zadnje doba stručne sastanke u pojedinim zemljama. Inicijativu za te sastanke dao je prije desetak godina prof. Leibundgut, a svrha dm je da se u pojedinim zemljama rasprave zajedno sa šumarskim stručnjacima važniji uzgojni problemi i pronađu najprikladnija rješenja za njih. Dosad su održana 4 taivva savjetovanja (prvo 1952. g. u švicarskim, drugo 1955. u francuskim, treće 1959. u talijanskim Alpama, a četvrto od 15—22. IX 1962. u Sloveniji. Glavni organizator ovogodišnjeg sastanka bio je doc. dr D. Mlinšek). Na ovogodišnjem savjetovanju učestvovali su: prof, dr H. Leib und gut iz Züricha. prof, dr N. K ö s 11 e r iz Münchena, prof, dr F. Baue r iz Freiburga i prof, dr A. de P h i 1 i p p i s iz Firence, te prof. ing. F. A 1 i k a 1 f i ć, prof, dr M. A n i ć i doc. dr D. Mlinšek iz Jugoslavije. Nisu mogli prisustvovati: prof, dr M. Schreiber iz Beča, prcf. dr S i 1 v y - Leligois iz Nancya i prof, dr L. S us m e 1 iz Padove. Savjetovanje je započeto u Slovenj- Gracu, gdje je bilo povezano s održavanjem skupštine Slovenskog šumarskog društva, kao i otvaranjem izložbe »Šuma i drvo u likovnoj umjetnosti«. Na skupštini je prof. Leib und gut podnio referat o važnosti šume sa gledišta rekreacije, a doc. Mlinše k referat o uzgojnim problemima Slovenije u odnosu prema drugim šumsko- gospodarskim djelatnostima. Savjetovanje je organizirano u obliku pregleda nekoliko važnih šumskih objekata Kuševa : Morfološko biološka ispitivanja Melasomae populi. — B. Pejoski i V. Stefanovski: Prilog poznavanju tehnoloških svojstava kestena na Belasici. BILTEN — Poljoprivredno-šumarska komora NRH — Zagreb 10 1962. — F. Sulentić: Određivanje optimalnog prsnog promjera i ophodnje za čiste sastojine bukve. — R. T k a 1čec : Nabavna služba u industrijskom poduzeću. — Korištenje čistog prihoda privrednih organizacija u 1962. g. Đ. K. na kojima su raspravljani pojedini problemi. Program je vrlo dobro sastavljen. Za savjetovanje priređen je čitavi niz referata. Na sastanku profesora u Siovenj- G-racu raspravljen je program puta. a osim toga učesnici su upoznati s ekološkim i vegetacijskim odnosima Slovenije. Rađljama raspravljano je o uvođenju intenzivnijeg njegovanja šumskih kultura u cilju povećanja kvantitativnog i kvalitativnog prirasta. U vezi ,s obnovom starih sastojina diskutirano je o proširenju prebornog gospodarenja. Raspravljeno je i o provođenju smrekovih monokultura u mješovite sastojine. Referat je podnio upravitelj šuma Ku š e k. U području Murske Sobote pregledane su sastojine crne johe u šumi Mala Polana. Ondje joha zaprema površinu oko 500 ha. To je poplavno područie rijeke Mure. Visina mu je oko 160—180 m. Tlo je aluvijalno, duboko, humusno, slabo kiselo. Klima je subpanonska, sa srednjom godišnjom temperaturom oko 10,5° i oborinama oko800 mm. Cenoze johe znatno ovise o podzemnoj vodi, koja je ljeti jedva nekoliko decimetara ispod površine. Utvrđeno je da ondje crna joha —- slično kao i u susjednom dijelu Hrvatske — optimalno uspijeva. U 60-godišnjoj debi stabla su joj oko 30 m visoka (najviša stabla do 34 m), a drvna masa iznosi 650—750 m3. Raste u mladosti vrlo bujno. U 20, god. sastojini stabla su oko 20 m visoka. Visinski prirast kulminira između 7. i 15. godine, a u tom periodu je i proces najintenzivnijeg izlučivanja. Izručena stabla brzo odumiru. Stoga su sastojine uglavnom jednoslojne. Tekući prirast mase kulminira između 10—20. god. sa 15—20 m3 po ha. U podstojnoj etaži pojavljuju se Prunus padus i Tilia cor- data, a u sloju grmlja još i Sambucus ni 447 |