DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 81     <-- 81 -->        PDF

uslovima svjetla, prostora i dubine tla. —


B. Pejoski : Fizičko-mehanička svojstva
drveta crvenog javora (Acer obtusaturri
Kit.) — B. N i č o t a : Utjecaj mladih
poljozaštitnih pojaseva u periodi proljeće-
Ijeto na vlagu u tlu i na povišenje prinosa.
— M. Grujoska: Prilog poznavanju
Cenangium abietis Pers. — A. S e r a-
f i m o v s k d : Entomofauna četinara bazena
Mariovo. — K. Hadžigeorgijev:
Mogućnost uzgoja nekih sorta čempresa i
borova u rajonu Q. coccifera. — M. Đor deva
: Neke metode za skraćivanje perioda
mirovanja za sjeme molike. — M.
cl)tiiM&ene »tje6ti


SAVJETOVANJE PROFESORA UZGAJANJA
SUMA PERTALPSKIH ZEMALJA
U SLOVENIJI


Profesori uzgajanja šuma perialpskih
zemalja održavaju u zadnje doba stručne
sastanke u pojedinim zemljama. Inicijativu
za te sastanke dao je prije desetak
godina prof. Leibundgut, a svrha dm
je da se u pojedinim zemljama rasprave
zajedno sa šumarskim stručnjacima važniji
uzgojni problemi i pronađu najprikladnija
rješenja za njih. Dosad su održana 4
taivva savjetovanja (prvo 1952. g. u švicarskim,
drugo 1955. u francuskim, treće 1959.
u talijanskim Alpama, a četvrto od 15—22.
IX 1962. u Sloveniji. Glavni organizator
ovogodišnjeg sastanka bio je doc. dr D.
Mlinšek).


Na ovogodišnjem savjetovanju učestvovali
su: prof, dr H. Leib und gut iz
Züricha. prof, dr N. K ö s 11 e r iz Münchena,
prof, dr F. Baue r iz Freiburga i
prof, dr A. de P h i 1 i p p i s iz Firence, te
prof. ing. F. A 1 i k a 1 f i ć, prof, dr M.
A n i ć i doc. dr D. Mlinšek iz Jugoslavije.
Nisu mogli prisustvovati: prof, dr M.
Schreiber iz Beča, prcf. dr S i 1 v y -
Leligois iz Nancya i prof, dr L. S us
m e 1 iz Padove.


Savjetovanje je započeto u Slovenj-
Gracu, gdje je bilo povezano s održavanjem
skupštine Slovenskog šumarskog društva,
kao i otvaranjem izložbe »Šuma i
drvo u likovnoj umjetnosti«. Na skupštini
je prof. Leib und gut podnio referat o
važnosti šume sa gledišta rekreacije, a doc.
Mlinše k referat o uzgojnim problemima
Slovenije u odnosu prema drugim šumsko-
gospodarskim djelatnostima.


Savjetovanje je organizirano u obliku
pregleda nekoliko važnih šumskih objekata


Kuševa : Morfološko biološka ispitivanja
Melasomae populi. — B. Pejoski i


V. Stefanovski: Prilog poznavanju
tehnoloških svojstava kestena na Belasici.
BILTEN — Poljoprivredno-šumarska
komora NRH — Zagreb


10 1962. — F. Sulentić: Određivanje
optimalnog prsnog promjera i ophodnje
za čiste sastojine bukve. — R. T k a 1čec
: Nabavna služba u industrijskom
poduzeću. — Korištenje čistog prihoda privrednih
organizacija u 1962. g.


Đ. K.


na kojima su raspravljani pojedini problemi.
Program je vrlo dobro sastavljen. Za
savjetovanje priređen je čitavi niz referata.
Na sastanku profesora u Siovenj-
G-racu raspravljen je program puta. a
osim toga učesnici su upoznati s ekološkim
i vegetacijskim odnosima Slovenije.


Rađljama raspravljano je o uvođenju
intenzivnijeg njegovanja šumskih kultura
u cilju povećanja kvantitativnog i kvalitativnog
prirasta. U vezi ,s obnovom starih
sastojina diskutirano je o proširenju prebornog
gospodarenja. Raspravljeno je i o
provođenju smrekovih monokultura u mješovite
sastojine. Referat je podnio upravitelj
šuma Ku š e k.


U području Murske Sobote pregledane
su sastojine crne johe u šumi Mala Polana.
Ondje joha zaprema površinu oko 500 ha.
To je poplavno područie rijeke Mure. Visina
mu je oko 160—180 m. Tlo je aluvijalno,
duboko, humusno, slabo kiselo. Klima
je subpanonska, sa srednjom godišnjom
temperaturom oko 10,5° i oborinama oko800
mm. Cenoze johe znatno ovise o podzemnoj
vodi, koja je ljeti jedva nekoliko
decimetara ispod površine. Utvrđeno je da
ondje crna joha —- slično kao i u susjednom
dijelu Hrvatske — optimalno uspijeva.
U 60-godišnjoj debi stabla su joj oko
30 m visoka (najviša stabla do 34 m), a
drvna masa iznosi 650—750 m3. Raste u
mladosti vrlo bujno. U 20, god. sastojini
stabla su oko 20 m visoka. Visinski prirast
kulminira između 7. i 15. godine, a u tom
periodu je i proces najintenzivnijeg izlučivanja.
Izručena stabla brzo odumiru. Stoga
su sastojine uglavnom jednoslojne. Tekući
prirast mase kulminira između 10—20.
god. sa 15—20 m3 po ha. U podstojnoj etaži
pojavljuju se Prunus padus i Tilia cor-
data, a u sloju grmlja još i Sambucus ni


447