DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 77 <-- 77 --> PDF |
40"/o, a pri sječi glavnog prihoda najviše 20°/o celuloznog drva, onda se sa ovih površina mogu očekivati slijedeće količine (m3 godišnje): 1968-1973-1981 1972 1980 i dalje Karlovac 200 900 4000 Sisak 500 1800 -8100 Zagreb 300 1200 5100 Križevci 300 1000 45G0 Kutina 2100 7700 35400 Svega: 3400 12600 57100 Uzimajući u obzir korišćenje etata mekih listača iz prirodnih šuma ovoga područja, podešenog potrebama ove industrije, uz pretpostavku, da će celuloznog drva dati 30l9/o od predviđenog etata, iznosile bi godišnje količine kako slijedi: (um3) 1961196619731965 1972 i dalje Karlovac 700 900 400 Sisak 2100 4700 1400 Zagreb Križevci 900 200 1200 300 600 200 Kutina 2600 , 3600 1700 Svega: 6500 10700 4300 Iz ovih se podataka razabire da potrebe ove tvornice na celuloznom drvu mekih listača prema sađanjem opsegu, načinu i dinamici uzgajanja, ne bi mogle biti podmirene ni poslije 1981. god. Vrlo veliki manjak pojavljuje se do toga vremena. Teško je vjerovati, da će se potrebne količine moći još dugo namicati sa drugih područja. Očekuje se opet, da će potrebe na oblom drvu biti u stalnom porastu, a isto tako i na drvu koie bi inače odgovaralo za preradu u celulozu (tehnička oblica i oblo grad. drvo). Već danas praktički preostaje za celulozno drvo jedino otpadna cjepanica i oblica promjera 7—15 cm. Prema tome, iskazane i raspoložive količine celuloznog drveta navedenog područja mogu se smatrati kao maksimalne. Upravo ako bi´ kojim slučajem i bile veće, bila bi manja, pogreška i šteta od suprotnog slučaja. IV. Mišljenje i prijedlog za rješenje problema U diskusiji oko manjka celuloznog drva čuju se razna mišljenja i preporuke: — potrebno je prerađivati više starih papira; — potrebno je ublažiti uslove u pogledu kvaliteta celuloznog drva; — potrebno je više trošiti šumskih i pilanskih otpadaka; — potrebno je prerađivati i druge vrste drveta, kojih — bar za danas — imademo u izobilju. Navedena mišljenja imaju svoje opravdanje jedino u načelnoj diskusiji, a realna su pri rješavanju problema potrošnje manje vrijedne sirovine preradbom u konkretnom kapacitetu. U slučaju Zagrebačke tvornice papira valja imati u vidu, da je ona za sada osposobljena za izradu pretežno boljih vrsta papira. Za takve vrste papira potrebna je i odgovarajuća sirovina. Normativi tehnološkog procesa proizvodnje papira propisuju i kvalitet konkretne sirovine. Podnošljive količine manje vrijedne i još uporabive sirovine nastaju usputno pri tekućoj proizvodnji, pa ih nije poželjno i opravdano unaprijed sračunato povećavati. Kakogod sve tvornice ne mogu proizvoditi ili im se ne rentira proizvodnja svih vrsta papira ,isto tako sve tvornice ne mogu za sirovinu rabiti svašta. Radi privođenja svrsi i manje vrijedne sirovine, valja pomišljati na zasebne kapacitete, koji će je moći oplemenjivati i rentabilno proizvoditi. Imade opravdanja da se je Zagrebačka tvornica papira u sađanjoj fazi proširenja orijentirala upravo na proizvodnju boljih vrsta papira dok bi se moglo govoriti o potrebi proširenja kanaciteta i za potrošnju manje kvalitetne sirovine u svrhu proizvodnje manje kvalitetnih proizvoda. Prema tome, ukazani manjak drva nije moguće sanirati sve većom potrošnjom otpadnih papira, granjevine 0 5 cm pilanskih i šumskih otpadaka ili preradbom bukovine i drugih tvrdih listača, uglavnom vrsta sa kraćim celuloznim vlaknima. Neke od navedenih sirovina naći će svoju ekonomičniju potrošnju u proizvodnji raznih umjetnih ploča, zatim u industriji papira preradbom po šulfatnom ili natronskom postuoku, te u proizvodnji viskozne celuloze, koja je proizvodnja također u rapidnom porastu. Orijentacija Zagrebačke tvornice papira na sve veću preradbu mekih listača zahtijeva smišljenu i jasno preciziranu politiku osiguranja sirovine i razvoja sirovinske baze u budućnosti. Pri tome ne može biti svejedno: — Za koju će se vrstu topola odlučiti pri osnivanju topolika, — sa kojim ciljem prispodarenia, odnosno da li ići na kratku ili dugu cphodnjiu, na gustu ili rijetku sadnju, — na koji način pristupiti osnivanju topolika. To bi značilo, da Zagrebačka tvornica papira želi imati sigurnu i razrađenu dinamiku priticanja sirovine uz određene 443 |