DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 76 <-- 76 --> PDF |
kemijske celuloze od cea 10.000 tona godišnje proizvodnje, bilo bi korisno i ekonomski opravdano. To bi ujedno značilo povećanje potrebe na mekim listačama za daljnjih 25.000 m3 cei. drveta. Osim navedenog postojat će realna mogućnost za daljnje proširenje ove tvornice u pravcu potpunog iskorišćavanja otpadnog luga. Time bi se moglo dobiti još nekoliko proizvoda, koji bi za našu privredu bili od naročitog interesa, kao što su: — etilni alkohol, — dušična gnojiva — kvasac za stočnu hranu, — šećer od drveta — raznolike i mnogostrane nukleinske kiseline, koje se rabe: u tekstilnoj industriji za bojenje u kemijskoj za proizvodnju fungicida, izolacionih ploča i štavila, u smjesi sa glinom za bušenje naftonosnih polja, u konzerviranoj industriji, u medicinske drogerijske i druge svrhe. Uslijed relativno dugog vremena i sporosti u proizvodnji drveta kao osnovne sirovine za ovu industriju briga za njeno povećano uzgajanje mora ići daleko naprijed ispred povećanja potrošačkih kapaciteta. III. Stanje sirovinskog područja Snabdijevanje Zagrebačke tvornice papira sa crnogoričnim celuloznim drvetom vrši se sa područja Like i Gorskog Kotara, a u novije vrijeme i sa celuloznim drvetom mekih listača, sa područja Istočne Slavonije. Izgradnjom kapaciteta sulfatne celuloze i papira u Plaškom. te kapaciteta u Sremskoj Mitrovici, osjetljivo će se smanjiti dosadašnje sirovinsko područje ove tvornice. U skoroj budućnosti se predviđa izgradnja i drugih kapaciteta ad kojih će neki više, a neki manje utjecati na suženje preostalog sirovinskog područja. Radi toga Zagrebačka tvornica papira treba se u budućnosti sve više orijentirati na novo sirovinsko područje, a to je bliža i daljnja okolina Zagreba. Upravo kada i ne bi bilo tako, suženje dosađanjeg sirovinskog: podru´čja bilo bi normalno i ekonomski opravdano uslijed potrebe smanjenja transportnih troškova na sirovini. Samo iz uštede na smanjenju ovih troškova za relaciju 150—200 km, moguće je dobrim dijelom otplatiti anuitete za osnivanje novog sirovinskog područja na domaku tvornice. Tako npr. razlika želj. vozarine i pored povlašćene tarife, na relaciji Zagreb—Osijek i Zagreb—Popovača Iznosi po 1 prm celuloznog drveta oko 740. dinara. Radi toga bi se novo gravitaciono sirovinsko područje ove tvornice moglo naEvati prirodnim i ekonomskim. Na ovom području danas uzgojene količine celuloznog drva četinjača, u prvom redu jele i smreke, nisu spomena vrijedne, premda postoje svi uslovi, da se pristupi povećanom očetinjavanju postojećih prigorskih šuma. Radi toga će se najnužnija količina drva jele i smreke još dugo morati za ovu tvornicu osiguravati pod svaku cijenu iz Like i Gorskog Kotara. Do koje će mjere biti moguće takvo osiguranje nije moguće već sada prejudicirati, ali se očekuje, da će kapacitet u Plaškom. kao i ostali drvoprerađivački kapaciteti lakoćom apsorbirati sve raspoložive količine cei. drva, te uporabivih pilanskih i šumskih otpadaka. Upravo radi takvog stanja, nužna je i jedino ispravna orijentacija Zagrebačke tvornice papira na savremenu preradbu celuloznog drva mekih lista´ča. Za osiguranje stalnog snabdijevanja tvornice sa ovom vrstom sirovine, smatra se da postoje povoljni uslovi s obzirom na postojeće mogućnosti. Istina, na raspoloženju nam ne stoje najkvalitetnija tla, ali još uvijek zadovoljavajuća, upravo odgovarajuća za uzgajanje sirovine za ovu tvornicu u tzv. namjenskim plantažama i intenzivnim kulturama. Znatne, do sada neplodne površine, mogle bi se privesti svrsi uz minimalne hidromelioracijske radove. Ne bi se moglo reći, da je posvema ekonomski opravdano, da se takva neplodna (livadska i pašnjačka) zemljišta na ovdašnjem području uz visoke investicije pretvaraju u žitorodna. dok se u žitorodnim područjima kud i kamo bolja, prvoklasna zemljišta pretvaraju u šumska, ili se na njima njeguju šumske kulture. Sadanjim 20-godišnjim planom podizanja plantaža i intenzivnih kultura topola predviđa se na ovom području zasaditi slijedeće površine (u ha za 5-godište): Područje 1961- 1965- 1971- 1976- Ukup. šum. gosp. 1965 1970 1975 1980 Karlovac 200 200 200 200 800 Sisak 400 400 400 400 1000 Zagreb 250 250 250 250 1000 Križevci 225 225 225 225 900 Kutina 1750 1750 1750 1750 7000 Svega : 2825 2825 2825 2825 11300 Prve isporuke sirovine za tvornicu iz ovih nasada mogle bi se očekivati proredom tek 1968 god., a sječom poslije 1981 godine. Uzme li se kao realno, da će se od sječive mase pri proredi dobiti najviše |