DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 73 <-- 73 --> PDF |
JAVOR GLUHAC U MALOJ KOSI reći, da se sadanje sastojine, što se tiče odnosa bukva — gluhać, ne razlikuju jače KOD OTOČCA od svog prirodnog (prašumskog) sastava, Odazivajući se pozivu Dr M. Anić a jer su uslovi za pomlađivanje bili za obje (u prikazu »O javoru gluhaću« — Šumar" rste podjednaki. Za učešće jele to se ne ski list br. 5—6./62.) priopćujem podatke može reći, jer se te sastojine, kao i druge o javoru gluhaću (Acer optusatum Kit. — u tom području, nalaze u fazi razvitka A. opalus Mili. var. optusatum Reich.) za u kojem jela prodire među bukvu i djesastojine u predjelu Mala Kosa šum. golomično je potiskuje. spodarske jedinice Crno Jezero Šumarije Brojčani sastav sastojina u ova tri od Otočac. Podaci potječu iz 1955. god., kada jela (13., 14. i 24.) vidi se iz podataka sam rukovodio poslovima na inventariza uz tab. 1., a odnos bukve i gluhaća po ciji u dijelu te gospodarske jedinice, a temeljnici iz tab. 2. U tim podacima nisu koje su poslove (klupiranje i mjerenje vi uračunata ona bukova stabla koja su to sina) vršili učenici splitske Šumarske ško liko fiziološki oslabila ili sü toliko ošte le, kao svoju ferijalnu praksu. .ćena, da se s njihovirri prirastom ne može Sastojine u ovoj gospodarskoj jedinici ijčunati A i vrijednost njihove drvne su ili čiste (odnosno gotovo čiste) jelove mase je mala, jer su djelomično i trula (s nešto primjese smreke), mješovite bukve ili iz drugih razloga sposobna jedino kao i jele i čiste (odnosno gotovo čiste) lista-slabije ogrjevno drvo. Takva stabla tamo ča od kojih pretežni dio sačinjava bukva. nazivaju »bakulje«. Tih bakulja u ova tri Za elaborat inventarizacije lučile se sliodjela ima 2.422 komada (3,4% svih stajedeće vrste: jela Međutim u tri odjela, u odj. 13., 14. i 24., može se reći, da su to sastojine listača, izvršeno je odvajanje i javora (gluhaća) jer se jela nalazi samo uz rub tih odjela, kao posebne vrste, kako bi se vidjelo u-tj. u graničnom području prema odj. 14. i češće samo ove vrste u tim sastojinama. 23. A i u odj. 14. brojnost jele rezultira od stabala prvog debljinskog razreda (7Ö%> Eksploatacijskih sječa u ovom predjelu svih jelovih stabala), a onih iznad 50 cm {u Maloj Kosi) nije bilo tokom posljednih pp svega 4 komada (prema 3"Vo bukovih 20 godina (u odnosu na 1955. g.), a ni stabala tog pp). Udio gluhaća u tim odje drugih, te se vrlo rijetko može naći po lima iznosi od 5,1 do 10,4V», s prosjekom koji panj ili ostatak od panja. Prema to od 7,7"Vo, a sudjeluje u svim debljinskim me možemo s dosta velikom sigurnošću Tabela 2. — Odnos temeljnica bukve i gluhaća u sastojinama iz tab. 1. Temeljnica 2 22Opaska Debljinski mm , »/o m "h razred cm svega bukve gluhaća 454,47 401,21 53,26 10—20 10,7 24,4 (U T3 685,77 622,77 63.00 (0 SH 21—30 16,5 28,7 d N 3 g 1493,43 1409,44 83,99 to c 31—50 37,6 38,5 "i m 1323,48 1305,57 17,91 3-S i MS I !>§ preko 50 35,2 8,4 3957,15 3738,99 218,16 ukupno 100,0 100,0 C °5 0) °/o odnos EH bukve i lOO^/o 94,4«/» 5,6»/» gluhaća |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 74 <-- 74 --> PDF |
440 |