DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 72 <-- 72 --> PDF |
topolovinu iskoristiti u vrednije prerađevine (šperploče, kemijsku preradu). Uglavnom, sve ovisi o porastu sirovinske baze, a onda prema tome valja izgrađivati industriju uzevši u račun mogućnost plasmana (o ovom se posljednjem dosada nije vodilo računa). Podizanje tehničkog nivoa proizvodnje. Neophodno su nam potrebne najmodernije radne mašine i transportna sredstva. Pored toga, moramo izgrađivati samo krupne i perspektivne objekte sa osiguranom sirovinskom bazom i plasmanom (što smo često zanemarili) i rentabilnošću na bazi svjetskih cijena. Razvijanje prateće industrije. Kod nas je, za razliku od inostrane proizvodnje, prateća industrija problem. Nama ponekad znaju uzmanjkati alati, lakovi. ljepila, okovi itd, Domaća je proizvodnja tih artikala preskupa i loša. Tako na pr. u cijeni naših ploča iverica ulazi ljenilo sa 4CP/o. a "U inostranoj proizvodnji sa 20°/D. Osim toga naši proizvodi ne zadovoljavaju svjetsko tržište (loši lakovi, loši okovi). Za popravak tog stanja postoje kod nas svi objektivni uslovi. III. Sredstva i mjere za unapređenje drvarske industrije Pripremanje uslova za uvođenje mehanizacije. Za to nisu dovoljna samo osigurana financijska sredstva, nego i koncentracija sirovina i veličina kapaciteta proizvodnje. Moderna je mehanizacija skupa, jer je sračunata na velike količine sirovina i tek tada je rentabilna. A transportna su sredstva racionalno i iskorištavana samo u kombinatskoj proizvodnji. Veliko je značenje i specijalizirane pro izvodnje (napr. kod namještaja), a također i problem unutrašnjeg transporta. Proučavanje potrošnje tržišta. Kod nas nisu dovoljno razvijene tržišne organiza cije, što se naročito manifestira u indu striji namještaja, pa to daje tržištu karak ter dekoncentracije, nepreglednosti, polu zanatski i svaštarski. Poslijedica je slaba produktivnost rada, skupa proizvodnja i konkurentska nesposobnost na svjetskom tržištu. Zato je potrebna kod nas reorga nizacija u trgovini. Specijalizirana proiz vodnja zahtijeva i specijalizaciju u trgo vini (robne kuće za piljenu građu, furnire, ploče, kućni namještaj, savijeni namještaj i si.). Naša zemlja ima uslove da još i pojača opskrbljivanje tržišta Evrope i ostalih zemalja, svojim drvnim proizvodima, a ne da dolazi i do smanjenja izvoza nekih naših tradicionalnih izvoznih artikala. Zato je pitanje organizacije tržišta krupan savremeni problem. Slabo nam je bila organizirana i propaganda za plasiranje pojedinih proizvoda. U tom ne bismo smjeli prezati pred izdacima. Istraživački rad u drvarskoj industriji. Pomanjakanja novca kočilo je taj posao. Isključivo samofinanciranje, ne može dati zadovoljavajuće rezultate. Za taj bi rad privredne organizacije trebale odvajati odgovarajući doprinos, koji bi morao biti stalan. Problem stručnih kadrova. Poznato je. da u drvarsko-industrijskim poduzećima nedostaju stručni kadrovi. Međutim, potrebni pređradnici i poslovođe ne polaze sistematski, tečajeve i seminare; inženjeri i tehničari u đrv. ihd. slabo su plaćeni, a neuhodana poduzeća u zabačenim krajevima ne mogu da plate svoje stručnjake kao starija poduzeća. Radi toga bi valjalo dati investicijske kredite nerazvijenim područjima uz povoljnije uslove (niži kamatnjak, dulji rok otplate). Nerijetko se događa da se funkcije za koje je neophodna stručna sprema (inženjera i tehničara) nalaze u rukama ljudi bez te spreme, a to ima ponekad i kobne posljedice. Instruktivan je zavedeni red i disciplina u proizvodni proces drvnoindustrijskih poduzeća Slovenije, gdje se sa manje stručnjaka postižu bolji rezultati nego drugdje s vi?e. U poduzećima dolazi i do isDreplitanja i miješanja komoetencija u rukovođenju, a to sve ide na štetu uspješnog poslovanja. Radi toga trebalo bi razgraničiti rukovođenje od upravljanja poduzećem. —o— Rezimirajući cio referat, autor sa su radnicima zaključuje napomenom, kako je izuzetno važan problem investiranja i u loga Saveza inženjera i tehničara u tom pitanju. Zato u svakoj odluci u investira niu u nove obiekte. treba da prethodi o bjektivna stručno-tehnička i ekonomika dokumentacija bez lokalističkih tendencija. Organizacije ing. i tehn. trebale bi za jedno s ekonomistima da dadu investitoru ocjenu opravdanosti investiranja. Tako bi se izbjegla mnoga nevolja sa teškim po sljedicama koje terete čitavu zajednicu. Uz ovaj referat bila su još tri koreferata. Prvi ing. Mačešića: Stanje i razvojne mogućnosti industrije namještaja u Jugoslaviji; drugi dr ing. D. Orešća nina : Izvoz drveta iz FNRJ; treći ing. F. Štajduhara: Položaj i uvjeti unapređenja industrije drvnih ploča. Sav izneseni materijal dao je dovoljan uvid u stanje i probleme drvarske industrije naše zemlje. Time je bilo i opravdano održavanje IV Kongresa ITSIDI.I. Đ. K. |