DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 71 <-- 71 --> PDF |
nirane količine šperploča za 1965-tu godinu, bit će potrebno oko 200 tisuća m* bukovih trupaca prve i druge klase. Budući da naš izvoz bukove piljene građe iznosi oko 4,5 milijarde deviznih dinara, pitanje je, da li će to preklasiranje izazvati poremećaj na tržištu bukove piljene građe i prouzrokovati veće gubitke od koristi. Uslijed toga bit će važno da se utvrdi kriterij za razdiobu bukove oblovine između pilana i tvornica šperploča. Ekonomski položaj glavnih djelatnosti drvarske industrije. Dok su nam sredstva za investiranje ograničena, rješenje za postizavanje boljih rezultata treba tražiti u tehnološkoj i ekonomskoj racionalizaciji. Ali i ta racionalizacija na bazi postojeće tehničke opremljenosti nije dovoljna. To se očito vidi kad se uporede godišnji učinci po jednom zaposlenom radniku na našim starim i polumehaniziranim pilanama ili tvornicama sa onima u inostranstvu koje rade punom mehanizacijom. Da bismo 1 mi postigli rezultate industrijski razvijenih zemalja, morat ćemo unositi najsavremeniju opremu prilagođenu našim uslovima. Sirovine i kapaciteti. Sirovine opravdavaju podizanje prerađivačkih postrojenja, ali pored niih važna je i udaljenost njihova od mjesta prerade, a i udaljenost od proizvodnog objekta do mjesta potrošnje. U slučajevima kad se ne vodi o tom računa, dolazi do štetnih posljedica. Pored toga zanemarujemo činjenicu da povećanjem kapaciteta znatno raste produktivnost rada i snizuju se troškovi proizvodnje. Ipak, mi smo podigli nenotreban broj pilana i tvornica šperploča bez osigurane kvalitetne sirovinske baze. I obratno, nismo podigli ni jedne tvornive lesonitploča u području mekih lišćara, a oni su prvorazredna sirovina za te ploče. Zato niska proizvodnost i skupa proizvodnja malih kapaciteta koie mi podižemo, može potpuno onemogućiti proizvodnju lesonitploča i iverica. Sa stanovišta produktivnosti rada za tvornice iverice u Njemačkoj (podaci FAO) značajno je ovo: kod kapaciteta od 3.360 t i tehničke opremljenosti bez mehanizacije utrošak je vremena po toni 32 sata, a kod kapaciteta od 10.000 t uz potpunu mehanizaciju utroši se po toni samo 6,7 sati! Ovoj se činjenici mora pokloniti naročita pažnja u našoj budućoj politici investiranja. Nivo tehni´čke opremljenosti. Stanje istrošenosti osnovnih sredstava u drvarskoj industriji relativno je veliko i to u onremi 48,6%, a kod građevnih objekata 35,Wo. Pored toga ta su sredstva još i zastarjela, tako u pilanskoj je preradi 75% osnovnih strojeva staro preko 20 godina. Za namještaj nemamo specijaliziranih strojeva ni mehanizaciju u unutrašnjem transportu. Općenito, u čitavoj nam drvarskoj industriji fale mjerni i regulacijski uređaji, a gdje i postoje, ne rabe se. Problemi uklapanja u novi privredni sistem. Svrha je tog sistema moderna industrijalizacija, a to opet znači uklapanje u svjetski sistem razmjene. Da se to postigne bila je potrebna brza i energična intervencija društva pojačanim investicijskim ulaganjem. Ali do tog nije došlo. Međutim, važno je naglasiti, da i ona, ma da i nedovoljno uložena sredstva mogu dati maksimalan rezultat, kraj valjanih kadrova i organizacije poslovanja i rada na naučnom nivou. Općenito uzevši tešku situaciju drvarske industrije, još više terete porez na promet proizvoda (piljene građe hrasta, ostalih lišćara i jele. a tako i na artiklekoji se izvoze prerađeni: namještaj, panelploče itd.). Pored toga niska se rentabilnost drvarske industrije smanjuje još i time, što ona mora kupovati proizvode visokoakumulativnih grana (dijelom i na svoj račun) i to po neopravdano visokim cijenama. Radi svega toga trebalo bi da se donese zaključak o količini potreba investicija u drvarskoj industriji, da što prije prestane njezina ovisnost o olakšicama,, a ona opet sa svoje strane treba da društvu olakša, da ono može pomoći svojom intervencijom (dizanjem produktivnosti rada. boljom organizacijom poslovanja i si.). II. Osnovni ciljevi u razvoju drvarske industrije Opća orijentacija razvoja. Naša je zemlja upućena da trajno podržava šume, a izvoz drva sa svoje strane i dalje će pokrivati dio potreba zemlje na devizama. Sigurno je, uostalom, da će potrebe na drvu u našoj zemlji rasti i da će morati izvoziti što veće vrijednosti. Plan razvoja do 1980. godine predviđa i dalje orijentaciju na industriju ploča sviju vrsta, a također i industriju namještaja. Ali za opseg i tempo tog razvoja valja studiozno preispitati buduće tržište i kretanje sirovinske baze. Naš se porast proizvodnje uglavnom bazira na topolovim plantažama (piljena građa, šperploče, a velikim dijelom i iverice). Nije vjerojatno da bi se visoko planirana piljena građa topolovine sa 1,5 mil. kub. mogla plasirati na unutrašnjem i vanjskom tržištu, čak i uz snižene cijene do minimuma rentabilnosti. Zato će trebat 437 |