DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 70 <-- 70 --> PDF |
IV. KADROVI 1. Kao preduslov za izvršenje postavljenih zadataka u šumarstvu i drvarskoj industriji Like, nameće se pitanje povećanja broja visokokvalificiranih i srednjih tehničkih kadrova. Efikasno rješenje ovoga pitanja tijesno je povezano za izgradnju određenog broja stanova, radi obezbjeđenja potrebnog smještaja i odgovarajućeg životnog standarda ovih kadrova. 2. Također se kao preduslov nameće pitanje obezbeđenja kvalifikovane radne snage, što se može postići sistematskim obučavanjem i školovanjem, naročito putem tečajeva i instruktaža. Rješenje toga pitanja povezuje se sa sređenjem materijalnih problema šumskog radnika i radnika drvne industrije u odnosu na ostale privredne grane. V. INVESTICIJE 1. U politici investiranja orijentirati se na podizanje kultura ubrzanog rasta, podizanje plantaža i provođenje odgovarajućih mjera na rekonstrukciji šuma, zatim investirati izgradnju šumskih komunikacija, osiguranje mehanizacije i opreme u šumskoj proizvodnji. Na temelju perspektivnog razvoja i unapređenja ove grane, treba osigurati financijska sredstva od oko 400,000.000 dinara u prosjeku godišnje. Izvori sredstava predviđaju se iz vlastitih sredstava oko 320,000.000 dinara (Am I i Am II i drugi fondovi), a oko 80,000.000 dinara potrebno je osigurati u obliku zajma i dugoročnih kredita iz fondova društvene zajednice. 2. Investiranje u drvnoj industriji treba usmjeriti prvenstveno na rekonstrukcije perspektivnih kapaciteta. Sva daljnja investiranja u nove kapacitete, a na području prerade drveta treba orjentirati na kemijsku preradu. VI. NAUČNO ISTRAŽIVAČKI RAD Unapređenje i povećanje šumske proizvodnje kao i razvoj drvarske industrije, treba da se izvrši na bazi rezultata naučnih istraživanja, koja treba smjelije iskoristiti na širem proizvodnom području. U tu svrhu treba izraditi program naučno istraživačkih radova i postaviti zahtjeve naučno istraživačkoj službi u vezi sa neposrednim zadacima i problemima proizvodnje. Savjetovanje u Gospiću trebalo bi poslužiti kao dobar primjer drugim našim krajevima za upoznavanje i rješavanje problema šumarstva i industrijske prerade drveta. V. Cvitovac REFERATI održani na IV Jugoslavenskom šumarskom Kongresu u Zagrebu 17. VI 1962. g. (Nastavak na napis u 5. L. br. 7. str. 245.) B) DRVARSKA INDUSTRIJA Položaj i uvjeti napredovanja drvarske industrije. Ovaj je referat izradio ing. Bogomil Cop ( sa saradnicima: dr. Z. Potočićem, ing. B. Mačešićem, ing. M. Cirićem i ing. A. Rosićem). U uvodu se ističe napredak drv. ind. koji je ostvaren u razdoblju 1956—1960. g. i priznaje, da su uspjesi mogli biti´bolji, kad bismo ujedinili svoje napore u pronalaženju metoda rada i nastojali ostvariti napredak u skladu s općim tehničkim napretkom najrazvijenijih zemalja. Ukazuje se također i na značajnu ulogu drv. ind. u privredi naše zemlje; na slabo investiranje spram drugih prerađivačkih industrija, ali i na to, da nismo znali dokraja iskoristiti poboljšanja u tehničkom nivou da povećamo produktivnost rađa i rentabilnost poslovanja. U slijedeća tri poglavlja obrađen je postavljeni zadatak: I. Karakteristika sadašnjeg stanja drvarske industrije. Važno je naglasiti, da se napredak finalne i polufinalne proizvodnje platio sredstvima stvorenim u primarnoj preradi, koja je uslijed toga ostala, nažalost, na zatečenoj razini. Napredak finalne proizvodnje danas dominira, a nekad je piljena građa nadmašivala sve ostalo. Općenito uzevši, naša je drvarska industrija orijentirana na kompleksno iskorištavanje. Osim toga, za 1980-tu godinu predviđa se udvostručenje šumske proizvodnje uslijed opsežnog plantažiranja i zbog toga očekuje se modernizacija drvarske industrije, da bi mogla preraditi tu povećanu količinu sirovina. Međutim, povećana finalna proizvodnja uzrok je smanjenju pilanske prerade, naročito bukovine iz koje su gotovo u cijelosti izgrađene šperploče. Pilanski se trupci ljušte, pa je to opet pogoršalo kvalitet šperploča. Osim toga, nastojanje za što boljim iskorišćavanjem tehničkog drva, dovelo je do maksimalnog snižavanja kvaliteta pilanske oblovine, a istovremeno i dizanja cijena sirovini. Snižavanje kvaliteta za standard oblovine, radi fiktivnog financijskog uspjeha, isto se tako negativno odrazilo, jer tržište traži kvalitetnu piljenu građu. Isto se tako ne može zanemariti utjecaj mjera koje se poduzimaju u jednoj privrednoj grani na drugu granu njezinu. Tako napr. da bi se podmirila potreba pla |