DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 69 <-- 69 --> PDF |
dišnjim prirastom od 13,5 m3 drvne mase industrijskog drveta po 1 ha u 25 godišnjem turnusu, odnosno sa godišnjom proizvodnjom nakon uspostavljanja turnusa od 375.000 m3 na području cijelog šumskog gospodarstva ili 242.000 m8 na području samostalnog operativnog pogona Gospić. Postoje realne mogućnosti povećanja te proizvodnje uvođenjem proizvodnih vrsta četinara: ariša, strobusa i duglazije. 10. Šumsko gospodarstvo treba da se rukovodi principom što veće i što jeftinije proizvodnje sniženjem troškova proizvodnje u svim fazama proizvodnog procesa. Naučno istraživačka služba treba da dade tehnološke procese sa najnižim troškovima. 12. Rekonstrukcijom malovrijednih i slaboproizvodnih degradiranih šuma lišćara sa kulturama četinara ubrzanoga rasta, pojavljuje se proizvodnja tankog drveta tvrdih lišćara u iznosu od oko 20.000 ms godišnje u toku perspektivnog perioda od 20 godina. Znatno veće drvne mase tankog drveta tvrdih lišćara, pojavljivat će se prigodom melioracija ostalih niskih šuma područja koja ne će biti obuhvaćene rekonstrukcijom. Racionalno korištenje tih masa predstavlja krupan ekonomski problem u cijeloj našoj zemlji. Potrebno je da se izvrše ispitivanja u pravcu industrijskog iskorištavanja tih masa i sniženja troškova proizvodnje. 13. Aproksimativni račun rentabiliteta i upoređenje vrijednosti proizvodnje industrijskog drveta četinara sa vrijednošću poljoprivredne proizvodnje na vrištinama, pokazali su veliku ekonomsku prednost šumske ili kombinovane plantažne šumsko- poljoprivredne proizvodnje pred čisto poljoprivrednom proizvodnjom na vrištinama, pravilne integracije obiju proizvodnih grana na određenim površinama, odnosno njihovog rejoniranja, nužno je da se izvrše potrebne proizvodne analize za bliži i dalji perspektivni period. 14. Radi što uspješnijeg starta potrebno je da se izvrše prethodni i pripremni radovi kao: utvrđivanje površina i reguliranje posebnih odnosa, izrada operativnih planova, ispitivanje i obilježavanje zemjišta, organizacija samostalnog pogona Gospić, proizvodnja potrebnih sadnica i obezbjeđenja potrebnih količina đubriva i dr. 15. Potrebno je da se izradi poseban program naučno-istraživačkih radova, koji treba da sadrži istraživanja iz oblasti tipologije staništa, izbora vrsta i tehnike podizanja kulture i rekonstrukcija najveće proizvodnosti i najnižih troškova. III. INDUSTRIJSKA PRERADA DRVNIH MASA A) Pilanska prerada: 1. Postojeći pilanski kapaciteti nisu u skladu sa raspoloživim sirovinama. Osim toga svi su kapaciteti loše opremljenirasparcani. Potrebno je perspektivno izvršiti reviziju ovih kapaciteta s tim da se uzmu u obzir takvi pilanski kapaciteti koji će zadovoljiti uslove specijalizacije, savremene opremljenosti, produktivnosti i ekonomske opravdanosti. Ni u kom slučaju ne povećavati pilanske kapacitete bilo rekonstrukcijama ili novogradnjama. Provesti ´koncentraciju pilanske proizvodnje s tim da se posveti pažnja veličini kapaciteta. 2. U rekonstrukcijama ili kod zamjena strojeva umjesto gatera forsirati tračne pile, jer se dobiva na iskorištenju, kvalitetnijoj građi, uštedi na energiji i radnoj snazi itd. B) Polufinalna i finalna prerada: 1. Kod ploča ići na oplemenjivanje, proizvodnju vodo-otpornih ploča ili ploča za oplatu; uglavnom prići specijaliziranoj proizvodnji. 2. Kapaciteti finalne prerade razbacani su i usitnjeni, te su u većini slučajeva na nivou zanatske proizvodnje. Potrebno je izvršiti koncentraciju i specijalizaciju po asortimanu proizvodnje. Tehnološke procese mehanizirati. Ići na što veću tipizaciju i standardizaciju. Ovdje treba posebnu pažnju posvetiti kadrovima, naime istovremenim ulaganjem u osnovna sredstva treba investirati i u kadrove. Svi navedeni problemi jedino se mogu efikasno riješiti! odgovarajućom integracijom. C) Kemijska prerada: 1. Predlaže se, da se razmotri i pristupi izradi dokumentacije za podizanje jednog kapaciteta kemijske prerade drveta. na bazi bukve, jer za ovo postoji sirovinska baza. Naime velike količine drveta. ne samo na području Like, mogu se dobiti iz prorednog materijala i iz materijala koji ostaje u šumama neizrađen u redovnim sječinama. jer ne može podnijeti troškove proizvodnje. Ovakvim riješenjem ujedno će se pospješiti uzgojne mjere i ubrzati prirast postojećih šuma. Kod obrade treba posvetiti pažnju izboru odgovarajućeg rentabilnog kapaciteta, te lokaciji s obzirom na prevozne troškove i potrebu vode. 43S |