DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 69     <-- 69 -->        PDF

dišnjim prirastom od 13,5 m3 drvne mase
industrijskog drveta po 1 ha u 25 godišnjem
turnusu, odnosno sa godišnjom proizvodnjom
nakon uspostavljanja turnusa
od 375.000 m3 na području cijelog šumskog
gospodarstva ili 242.000 m8 na području
samostalnog operativnog pogona Gospić.
Postoje realne mogućnosti povećanja te
proizvodnje uvođenjem proizvodnih vrsta
četinara: ariša, strobusa i duglazije.


10. Šumsko gospodarstvo treba da se
rukovodi principom što veće i što jeftinije
proizvodnje sniženjem troškova proizvodnje
u svim fazama proizvodnog procesa.
Naučno istraživačka služba treba da dade
tehnološke procese sa najnižim troškovima.
12. Rekonstrukcijom malovrijednih i
slaboproizvodnih degradiranih šuma lišćara
sa kulturama četinara ubrzanoga rasta,
pojavljuje se proizvodnja tankog drveta
tvrdih lišćara u iznosu od oko 20.000 ms
godišnje u toku perspektivnog perioda od
20 godina. Znatno veće drvne mase tankog
drveta tvrdih lišćara, pojavljivat će se
prigodom melioracija ostalih niskih šuma
područja koja ne će biti obuhvaćene rekonstrukcijom.
Racionalno korištenje tih
masa predstavlja krupan ekonomski problem
u cijeloj našoj zemlji. Potrebno je
da se izvrše ispitivanja u pravcu industrijskog
iskorištavanja tih masa i sniženja
troškova proizvodnje.
13. Aproksimativni račun rentabiliteta
i upoređenje vrijednosti proizvodnje industrijskog
drveta četinara sa vrijednošću
poljoprivredne proizvodnje na vrištinama,
pokazali su veliku ekonomsku prednost
šumske ili kombinovane plantažne šumsko-
poljoprivredne proizvodnje pred čisto
poljoprivrednom proizvodnjom na vrištinama,
pravilne integracije obiju proizvodnih
grana na određenim površinama, odnosno
njihovog rejoniranja, nužno je da se
izvrše potrebne proizvodne analize za bliži
i dalji perspektivni period.
14. Radi što uspješnijeg starta potrebno
je da se izvrše prethodni i pripremni radovi
kao: utvrđivanje površina i reguliranje
posebnih odnosa, izrada operativnih
planova, ispitivanje i obilježavanje zemjišta,
organizacija samostalnog pogona Gospić,
proizvodnja potrebnih sadnica i obezbjeđenja
potrebnih količina đubriva i dr.
15. Potrebno je da se izradi poseban
program naučno-istraživačkih radova, koji
treba da sadrži istraživanja iz oblasti tipologije
staništa, izbora vrsta i tehnike
podizanja kulture i rekonstrukcija najveće
proizvodnosti i najnižih troškova.
III.
INDUSTRIJSKA PRERADA
DRVNIH MASA
A) Pilanska prerada:


1. Postojeći pilanski kapaciteti nisu u
skladu sa raspoloživim sirovinama. Osim
toga svi su kapaciteti loše opremljenirasparcani. Potrebno je perspektivno izvršiti
reviziju ovih kapaciteta s tim da se
uzmu u obzir takvi pilanski kapaciteti
koji će zadovoljiti uslove specijalizacije,
savremene opremljenosti, produktivnosti i
ekonomske opravdanosti. Ni u kom slučaju
ne povećavati pilanske kapacitete bilo rekonstrukcijama
ili novogradnjama. Provesti
´koncentraciju pilanske proizvodnje s
tim da se posveti pažnja veličini kapaciteta.
2. U rekonstrukcijama ili kod zamjena
strojeva umjesto gatera forsirati tračne
pile, jer se dobiva na iskorištenju, kvalitetnijoj
građi, uštedi na energiji i radnoj
snazi itd.
B) Polufinalna i finalna prerada:


1. Kod ploča ići na oplemenjivanje,
proizvodnju vodo-otpornih ploča ili ploča
za oplatu; uglavnom prići specijaliziranoj
proizvodnji.
2. Kapaciteti finalne prerade razbacani
su i usitnjeni, te su u većini slučajeva
na nivou zanatske proizvodnje. Potrebno
je izvršiti koncentraciju i specijalizaciju
po asortimanu proizvodnje. Tehnološke
procese mehanizirati. Ići na što veću tipizaciju
i standardizaciju. Ovdje treba posebnu
pažnju posvetiti kadrovima, naime
istovremenim ulaganjem u osnovna sredstva
treba investirati i u kadrove. Svi navedeni
problemi jedino se mogu efikasno
riješiti! odgovarajućom integracijom.
C) Kemijska prerada:


1. Predlaže se, da se razmotri i pristupi
izradi dokumentacije za podizanje
jednog kapaciteta kemijske prerade drveta.
na bazi bukve, jer za ovo postoji sirovinska
baza. Naime velike količine drveta. ne
samo na području Like, mogu se dobiti
iz prorednog materijala i iz materijala koji
ostaje u šumama neizrađen u redovnim
sječinama. jer ne može podnijeti troškove
proizvodnje. Ovakvim riješenjem ujedno
će se pospješiti uzgojne mjere i ubrzati
prirast postojećih šuma. Kod obrade treba
posvetiti pažnju izboru odgovarajućeg rentabilnog
kapaciteta, te lokaciji s obzirom
na prevozne troškove i potrebu vode.
43S