DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 67 <-- 67 --> PDF |
rßazne 6tcučne feme i pcikaei SAVJETOVANJE U GOSPIĆU © stanju, problemima i perspektivnom raz Toju šumarstva i drvarske industr. u Lici Savjetovanje je održano 14. i 15. XI — 1962. g. Prisutni su bili: Knebl ing. Franjo, sekretar Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća Sabora NRH. Zatezalo Duka, predsjednik NO kotara Karlovac, Milan Rukavina, sekretar Kotarskog komiteta SK Karlovac, predsjednici nekoliko NO općina i oko 80 šum. inženjera i tehničara sa područja Like i drugih dijelova Hrvatske. Na savjetovanju su održana tri referata i to: 1. Šulentić ing. Ferdo: Stanje šumskog fonda u Lici; 2. Ziani ing. Petar: Podizanje kultura i plantaža ubrzanog rasta na području Š. G. Gospić; 3. Pavlak ing. Marko: Stanje i problemi industrijske prerade drva na području Like. Osnovni podaci i teze referata sadržani su u zaključcima koje je sastavila na Savjetovanju izabrana komisija. Zbog toga i zbog velikog značenja zaključaka za budući rad u šumarstvu i industr. preradi drveta na području Like donosimo ih ovdje u cijelosti: Zaključci S obzirom, da je šumarstvo i drvarska industrija Like od osobitog značaja za razvitak toga područja kao najakumulativnija privredna grana u odnosu na priliv deviza, te da je područje Like veoma pogodno za razvitak proizvodnje drveta u velikim razmjerima, a na osnovu referata: Nikole Maričića, direktora Šumskog gospodarstva Gospić, ing. Petra Ziania, ing. Ferde Šulentića i ing. Marka Pavlaka te na osnovu provedene diskusije na savjetovanju zaključeno je: I. STANJE POSTOJEĆEG DRVNOG FONDA U EKONOMSKIM ŠUMAMA LIKE 1. Drvni je fond u ekonomskim šumama Like manji za oko 9,000.000 m3 od normalne zalihe (sadašnje stanje fonda oko 22,000.000 m3, a normalna zaliha trebala bi iznositi oko 31,000.000 jns). 2. U postojećoj drvnoj zalihi relativno je zastupljena prevelika količina zrelih, prezrelih i nekvalitetnih drvnih masa (oko 8,000.000 m3) pa radi toga treba za izvjesno vrijeme nastaviti sječom etata od oko 319.000 ms u odnosu na godišnji prirast od oko 220.000 m" sa zadatkom da se u tome razdoblju nekvalitetne drvne mase iskoriste, a ujedno pokrenu potencijalne proizvodne mogućnosti šumskog tla, koje je sada zastrto previše velikim brojom nekvalitetnih stabala. Uklanjanjem takvih stabala i takve drvne mase pospješit će se proizvodnja novog kvalitetnog podmlatka. Zadatak je da se ovakvim zahvatima privremeno dođe do smanjenog, ali znatno kvalitetnijeg osnovnog drvnog fonda (od 22 mil. m3 na oko 16,000.000 m3), koji će nakon završenog zahvata na uklanjanju nekvalitetnih i neproduktivnih drvnih masa, uz uslov odgovarajućeg smanjenja godišnjeg sječivog etata, poslužiti kao osnova za nagomilavanje drvne zalihe do normale od oko 31,000.000 m3. Ovakav zahvat opravdava se znatnim povećanjem volumnog prirasta nakon izvršenog pročišćavanja sastojina od spomenutih nekvalitetnih drvnih masa. Dužina trajanja i intenzitet ovakvih zahvata, te sve mjere kojima se uspjeh toga zahvata obezbjeđuje, ima se utvrditi u roku od 5 godina odgovarajućim elaboratom — studijom. Ocjenjuje se da će taj zahvat trajati 30—40 godina. Prilikom pristupanja navedenim zahvatima prioritet treba pokloniti još neotvorenim šumskim područjima. 3. Četinjače su u drvnom fondu Like u ekonomskim šumama zastupljene od ukupne mase sa svega 28%. Naprotiv drvna masa četinjača po jedinici brutto drvne mase vrednija je od listača (bukva) za oko 43l0/o. Kako i biološki razlozi govore tome u prilog omjer četinjača u odnosu na listače treba uporno tokom dugog niza godina mijenjati na odnos oko 7 : 3. 4. S obzirom da jedan dio sastojina, a naročito čistih bukovih, nije sada podesan za primjenu izrazito prebornog načina gospodarenja zaključeno je: a) u ostalim mješovitim sastojinama preborne strukture da se primjenjuje preborni način sječe, a na sastojinama prašumskog i prelazno-prašumskog tipa da se primjenjuju modificirani preborni zahvati (skupinasto i grupimično preborno gospodarenje). Svaki od naprijed opisanih zahvata potrebno je usklađivati s klimatskim i edafskim faktorima, vodeći uvijek računa o tome da konkretni zahvat najviše pogoduje pospješavanju i pokretanju prirodne proizvodnosti šumskog tla. |