DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 64 <-- 64 --> PDF |
nalazimo u Bijeloj i Crnoj rijeci, ali treba napomenuti da se u Bijeloj rijeci ne samo manje nakuplja zbog golih obala, nego njega ovdje voda i brže odnosi. Naime, poznato je da se u ovoj rijeci na mnogim mjestima voda umjetno zadržava za upotrebu mlinova i pilana, te se povremeno ispušta u velikim količinama što dovodi do bržeg otplavljivanja .tako da za mnoge životinje organski detritus ostaje neiskorišten. S druge strane u Crnoj rijeci postoji stalno donošenje detritusa u vodu, naročito u obliku otpalih listova i grančica, što se sve taloži ili mjestimično zadržava, a u donjem toku se čak stvaraju i čitave naslage tog materijala. To je moguće, jer je voda u gornjem toku relativno sporog tijeka, a u donjem se ona gotovo sasvim smiruje. Zbog toga se u takvom detritusu mogu razvijati mnoge životinje koje, kako smo već rekli, nalaze ovdje hranu, sklonište i materijal za izgradnju svojih kućica. Pogledamo li na gore prikazanu tabelu vidjet ćemo da je ćitav niz životinja znatno bolje zastupljen u Crnoj rijeci nego li u Bijeloj rijeci. Tako npr. postoji velika razlika u učestalosti između puževa Bythynella austriaca i Lithoglyphus fluminensis, ličinaka vodencvijetova Baetis su. i Ephemerella ignita, ličinke tulara Rhyacophila septentrionis, kornjaša Helmis maugei, i mnogih drugih koje nismo uopće navele u tabeli. Ima doduše i takvih vrsta koje dolaze u jače onečišćenoj Bijeloj rijeci, kao što je Ephemera vulgata i ličinka Tabanus sp. od onih koje smo naveli u tabeli. Naročito su u uskoj vezi s otpadnim šumskim materijalom ličinke tulara koje prave tuljce od lišća bjelogorice, iglica crnogorice i listića mahovine. Neke od njih, što je karakteristično za odnosnu vrstu povezuju spomenute dijelove s manjima grančicama. Upotreba i vrsta materijala za izgradnju tuljca je određena za svaku vrstu ove životinjske skupine. Kao što smo izvršili uporedbu na dvije različite vode tekućice, možemo u području Plitvičkih jezera izvršiti sličnu komparaciju i na jednoj rijeci. Za ovaj primjer može nam poslužiti potok Plitvice. Za njega je značajno, da je utjecaj čovjeka također na mnogim mjestima osjetan, ali isto tako možemo duž njegova tijeka zapaziti da se izmjenjuju mjesta s ogoljelim obalama i ona sa zasjenjenim. Tako npr. sam izvor koji predstavlja tipično krško vrelo s jasno izraženom natražnom erozijom gotovo potpuno je izložen svijetlu tako. da se ovdje masovno razvijaju tipični vodeni predstavnici svijetla kao što su brojne alge te mahovine Cinclidotus aquaticus i Platyhypnidium rusciforme. U nizvodnom dijelu pak možemo često naići na nešto zasjenjena mjesta koja prave šumsko drveće, pa tu onda nalazimo u većim količinama i biljke sjene kao što su Oocardium stratum, Cratoneurum comviutatum i dr. Ta se razlika još više očituje u faunističkom sastavu, te u donjem toku nalazimo čitav niz vrsta koje u izvorišnom području nisu utvrđene kao npr. Ephemera ignita, Protonemura praecox, Perlodes microcephala, Rhyacophila septentrionis i dr. Razumljivo je da ove razlike u fauni nisu toliko uvjetovane izravnim djelovanjem svijetla, već je to u vezi s ishranom odnosno šumskim detritusom koji je nanesen u donji tijek potoka. Posebno zanimljivo područje u vezi s našim razmatranjem predstavlja široko porječje Rječice, koja svojim izvorima i pritocima kao da je srasla s gustom i često puta teško prohodnom šumom. Zbog toga možemo reći, da je utjecaj šume na život u vodama ovoga područja najizrazitiji. Prije svega ovdje gotovo i nema nezasjenjenog mjesta. Tako da čak i u izvorišnom području nalazimo na jako razvijenu Cratoneurum vegetaciju koja ne dolazi samo u vodama, nego se zbog jakog zasjenjenja može naći i na vlažnim mjestima izvan vode. Zanimljivo je da živi svijet pokazuje mnogo sličnosti s onim na sedrenim slapovima. |