DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 62 <-- 62 --> PDF |
i dr. Otpalo granje može također poslužiti u slične svrhe, a najviše se na njemu; zadržavaju braničevke (Simulidae) koje ovdje nalaze pogodnu podlogu za odr žanje. U vezi s ishranom treba napomenuti da postoje životinje koje su vezane za pojedine tipove šuma, a hranu crpe iz voda, što dovodi do poremećaja eko loške ravnoteže u njima, a time i do promjene biocenoza. Takve su npr. zmija kockasta vodenjača (Natrix tessellata) koja se hrani ribama, razne ptice, kao što su Cinclus cinclus (brljak obični), Motacilla cinerea (gorska pliska) Motacilla alba, Tringa hypoleucos, Ardea cinerea i Anas plalyrhynchos koje se hrane vodenim kukcima i njihovim ličinkama, podvodna rovka (Neomys fodiens) i dr> Mineralizirani ostaci odpadnog materijala koji zalaze u vodu imaju također svoju važnost, jer se vode bogate mineralnim solima potrebnim za razvoj vodenih biljaka. Osim toga one donekle utječu na opći kemijski sastav vodo koji također ima utjecaja na oblikovanje tipova biocenoza. Varijabilnost životnih zajednica u opskrbnim vodama Plitvičkih jezera u odnosu na šume Kao što je poznato, područje Plitvičkih jezera u najvećem je svome dijelu pokriveno šumom bukve i miješanom šumom bukve i jele. Međutim ukoliko uzmemo u razmatranje samo tekuće vode tada možemo uočiti da ovi tipovi šuma ne djeluju prema svome sastavu. Često se događa, da se uz vode ne razvijaju tipični elementi ovih šuma već u mnogo slučajeva možemo uočiti uz obale pritoke visoke smreke koje se javljaju i u gustim sastojinama, kao što je to slučaj npr. na Crnoj rijeci, a i na mnogim drugim mjestima uz gotovo sve pritoke. Zbog toga na svim tim mjestima nije utjecaj šume kao tipa izravan, nego se vrši posredno preko sastojina smreke. Zbog toga moramo u ovim našim razmatranjima uzeti u obzir i tu činjenicu. Da bismo mogli lakše ustanoviti kakvi su utjecaji šume na život u tekućim vodama opskrbnog područja ´Plitvičkih jezera, možemo prije svega izabrati dva ekstremna primjera radi usporedbe, da bismo potom mogli uočiti razlike u biocenozama. Kao najbolji primjer nam se nameću biocencze u Bijeloj i Crnoj rijeci na koje okolina ima znatan utjecaj, a naročitoto se tiče šuma koje u tim dvjema pritokama pokazuju jednaki način obraštaja. Naime, poznato je da je na Bijeloj rijeci utjecaj čovjeka znatan, te tu dolaze do izražaja krčevine i uopće erozija, tako da nalazimo prilično široki goli pojas s jedne strane obale. Na Crnoj rijeci koja protječe kroz guste sastojine miješane šume jele i bukve utjecaj čovjeka gotovo i nije došao do izražaja, tako da šume zalaze sve do obale i svojim krošnjama gotovo natkrivaju njihovo korito. Na osnovu ovakve usporedbe odmah možemo uočiti jedan ekološki faktor koji u te dvije rijeke znatno varira. To je faktor osvjetljenja. U Bijeloj rijeci tek na po kojem mjestu možemo naići na nešto zasjenjena mjesta, dok je čitav ostali dio gotovo stalno i kroz najveći dio dana izložen svijetlu, bilo izravnom usvjetljenju sunca ili difuznom svijetlu za vrijeme oblačnih dana, rano ujutro i predvečerje. Zbog toga uporedivši ove dvije rijeke možemo najprije uočiti razlike u sastavu vegetacije. U Bijeloj rijeci prevladavat će pretežno vegetacija svijetla, a u Crnoj rijeci vegetacija sjene i kratkog osvjetljenja. To se u stvari može ustanoviti i na osnovu vanjskih zapažanja. U Bijeloj rijeci se jako mnogo razvijaju mnogostanične zelene alge, ne samo na mjestima s ustajalom vodom, nego i u protočnoj vodi. Pored toga tu se znatno razvija i mahovinska vegetacija svijetla, pa ovdje možemo gotovo svuda naći jako dobro razvijenu tipičnu mahovinu svijetla Plathyhypnidium rusciforme. |