DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 61 <-- 61 --> PDF |
loških faktora, a to je svijetlost. Pored toga´ vegetacija predstavlja donekle i izvc r za ishranu vodenih životinja, a utječe i na sastav soli u vodama svojim odpadnim materijalom, što ima utjecaja i na ishranu vodenog bilja. Treba također naglasiti, da mnogobrojne životinjske vrste koje provode svoj razvojni stadij u vodama kao odrasli oblici vezani su za određenu vegetaciju. Tako npr. znatno je različit život u onim potocima koji protječu kroz gole terene s razvijenim nižim raslinstvom, nego u onim koji teku kroz šumoviti teren. Cesto se dešava da u istom potoku postoje u različitim odsjecima njegova tijeka razni vanjski uslovi, pa u tom slučaju dolazi i do znatne varijabilnosti biocenoza u njima. Ako sada iz čitavog ovog sklopa vanjskih faktora koji utječu na život u gorskim potocima, izdvojimo samo šume kao faktor razvoja biocenoza u ovim vodama, onda možemo lako konstatirati da je njihov utjecaj znatan. Prije svega da spomenemo kroz kakve sve šume mogu protjecati gorski potoci, budući da je u tom pogledu važan tip šume koji također djeluje na poseban način. Kao što je poznato, u našim krajevima to ovisi uglavnom od nadmorske visine, jer ovdje mislimo samo na kontinentalno područje i nemamo namjere pri tome da obuhvatimo i ostale naše predjele kao što su primorje, krš u užem smislu i drugo. Na najvećim visinama dolaze u obzir šume jele i smreke, te miješana šuma jele i bukve, zatim bukova šuma, rijetko kestenova, a u nešto nižim predjelima različiti tipovi hrastovih šuma. Tipovi šuma su naročito važni u vezi s količinom svijetla, vremenskim trajanjem osvjetljenja, koji prodire do vode. Razumljivo je da vodama koje protječu kroz jelove i smrekove šume dolazi znatno manje svijetla, nego što je to slučaj u vodama koje teku kroz drukčije šumovite predjele. Naime, s jedne strane gusto zbijena stabla crnogorice ne dopuštaju većim količinama svijetla da prodiru ispod njih. S druge strane svojim vrlo visokim deblima ne dozvoljavaju dulje vremensko osvjetljavanje. Drukčije je u listopadnim šumama koje nisu tako guste, a ni visoke da bi toliko ometale režim svijetla kao što je to slučaj s crnogorićnim šumama, iako se i ovdje u znatnoj mjeri smanjuje intenzitet osvjetljenja. Ovaj svjetlosni momenat ima utjecaja na razvoj vegetacije u vodama, pa se redovito na takvim mjestima razvija više vegetacija sjene, nego vegetacija svijetla. To naročito ima utjecaja na sastav višestaničnih alga u vodama, pa se u slabo osvijetljenim potocima slabije razvijaju zelene alge, a crvene alge ovdje nalaze nešto povoljnije uvjete. To ima utjecaja i na sastav mikrofitske vegetacije, ali ne u tolikoj mjeri kao što je to slučaj kod prije spomenutih alga. S tim u vezi postoje i sve moguće varijante u količini i načinu osvjetljenja, što ima utjecaja i na kvantitativni sastav vegetacije u tim vodama. Uz ovu vegetaciju su vezane onda i razne životinje, pa nestabilan svjetlosni režim u tom slučaju ima utjecaja i na sastav čitavih biocenoza. Od posebne važnosti su šume u vezi sa ishranom živih bića u tekućim vodama. Naime, u šumama bilo crnogorićnim, a pogotovo bjelogoričnim dolazi do gomilanja većih i manjih količina odpadnog organskog materijala u obliku lišća, granja, pa čak i čitavih stabala koja se postepeno raspadaju i mineraliziraju, što ima za posljedicu da se s jedne strane gomila uginula organska hrana, a s druge strane dolazi do mineralizacije. Jedan dio tog otpadnog materijala zađe i u vode u obliku detritusa, organskog taloga, nakupina granja i si. Detritus može poslužiti bilo kao hrana raznim vodenim životinjskim organizmima ili pak kao sklonište i građevni materijal za izgradnju tulaca ličinaka tulara (Trichoptera) 427 |