DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Iako Bijela rijeka protječe kroz krški teren, njezin izvor nije krškog karaktera. Voda na izvoru izbija na više mjesta iz pjeskovito-šljunkcvitog dna pokrivenog kamenjem. U" davnoj prošlosti morfologija ove rijeke bila, je drugačija nego danas. Naime, u tome području se ranije nalazilo desetak i više jezera koja su bila međusobno povezana. Vremenom, a najviše utjecajem čovjeka, došlo je do bitnih promjena u samome toku. Podizanjem brana u svrhu iskorištavanja vode za pogon mlinica i pilana, zagađivanjem vode raznim otpacima od ljudi i gospodarstava, sječom šume i si. voda je potpuno izgubila svoj prvobitni prirodni tijek. Ovi faktori imali su djelovanja i na povećavanje eiozivne moći rijeke što je imalo za posljedicu sve veće zatrpavanje Prošćanskog jezera. Bijela rijeka prima dva pritoka, od kojih je nešto veći potok Ljeskovac s desne strane. Crna rijeka je potpuno drugog karaktera. Njen izvor je vokliškog tipa i u njemu nalazimo mnogo alogenog kamenja. U samome tijeku nalazimo nekoliko kaskadica prirodnog i umjetnog porijekla. Nakon što voda napušta sistem kaskadica rijeka poprima ravničarski karakter sve do spajanja sa Crnom rijekom, kada čini zajednički tijek pod nazivom Matica. Crna rijeka prima nekoliko pritoka s desne strane. Jedan krak Crne rijeke se odvaja prije spajanja sa.Bijelom rijekom u obliku velike okuke i ulazi u Maticu oko 100 m ispod prvobitnog spajanja. Rječica ulazi u južni dio jezera Kozjak. Ona predstavlja čitav sistem gor-. skih potoka i vrela koji se nakon 8—10 km slijevaju u zajednički tijek. Čitavom dužinom Rječice nema ljudskih naselja što ima za posljedicu da u njezinoni tijeku ne nalazimo zagađenu vodu, a niti nanosnog materijala u Kozjaku. Rječica je karakterizirana postojanjem sedrenih tvorevina visokih i do 5 metara, što je slabo poznato zbog teže pristupačnosti ovome području. Tokom naših istraživanja obradili smo područje potoka Plitvice koji daje -svoju vodu tek najdonjem dijelu Plitvičkih jezera, Sastavcima. Tijek ovog potoka iznosi oko 4 km, a negdje u sredini stvara slapić koji je tektonski uvjetovan i na njemu se tek naknadno istaložilo nešto sedre. Suma kao faktor razvoja biocenoza. u vodama tekućicama Prije nego pređemo na sam predmet naše rasprave, tj. utjecaja šume na biocenoze u opskrbnim vodama Plitvičkih jezera, potrebno je najprije osvrnuti se općenito na vode tekućice koje protječu šumskim područjem i na život u njima. U hidrobiološkom smislu biotop tekućih voda je poseban i specifičan. On jo u mnogome ovisan od svoje okoline ne samo u klimatološkom, nego i u geomorfološkom i orografskom pogledu. Većina voda tekućica. a pri teme se misle one najbržega toka, a ne toliko već razvijene rijeke, protječe kroz brdoviti predjel sa nagnutim terenom, koji je vrlo često obrastao šumom. To su prvenstveno gorski potoci koji predstavljaju vode tekućice kratkoga toka koje se ulijevaju u gorska jezera, ili su to pak izvorišna područja većih ili manjih jezera. Kao najvažniji faktori koji utječu na život u ovim vodama su pored temperature i kemijskog sastava koji je ovisan pretežno o podlozi samog tijeka i izvorišta, i vanjski utjecaji koje pruža sam teren, kao što su nadmorska visina, oblik protočne doline i posebno vrsta vegetacije koja se tu razvija. Ova je vegetacija vrlo velikog značenja, jer ona s jedne strane može znatno utjecati na režim vode u potoku, a s druge strane ona regulira jedan od vrlo važnih eko |