DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 59 <-- 59 --> PDF |
UTJECAJ ŠUME NA BIOCENOZE OPSKRBNIH VODA PLITVIČKIH JEZERA Prof. dr IVO MATONIČKIN i doc. dr ZLATKO PAVLETIĆ Kao što je poznato, Plitvička jezera kao prirodni fenomen usko su povezana za velike komplekse šuma. Zapravo i hidrologija tog područja ovisi o šumskom pokrovu.. Zbog toga odnos između šuma i čitave hidrologije tog područja predstavlja problem koji dosada jedva da je dotaknut. Dok su hidrološka istraživanja na tome području dosta iscrpno provedena (Petrik 1958), a s tim u vezi i hidrokemijska (Iveković 1958), dotle se do sada poklanjala vrlo slaba pažnja biljnom pokrovu kao regulatoru i konzervatoru režima vode. S tim u vezi su i zaštitne mjere koje se ovdje provode u odnosu na šume. Međutim, ni ovaj naš rad nije takvog karaktera, već želimo ovime skrenuti pažnju na još jedan problem, koji je s tim povezan. To je pitanje života u opskrbnim vodama ovoga područja koje je često i u mnogome zavisno i o šumama. To znači, da šume u neku ruku utječu i na razvoj biocenoza u vodi od kojih u velikoj mjeri zavisi opstanak samih Plitvičkih jezera. Ni to pitanje nije u našoj naučnoj literaturi tretirano. Dok su se istraživale sporadično, a u posljednje vrijeme javljaju se pokušaji sistematskog istraživanja biocenoza u vodama Plitvičkih jezera, dotle se nije uopće, ili vrlo malo. vodilo računa o šumama koje ovdje daju zapravo najizrazitiji pečat. Do sada objavljeni radovi iz područja biocenologije voda Plitvičkih jezera, tek rijetko uzimaju u obzir (Pavletić 1957) raslinstvo izvan voda kao jedan od faktora života u vodi. Iako se ponekad obrađuju ekološki uvjeti, tada se obično uzimaju u obzir samo oni faktori koji vladaju u samoj vodi bez obzira na čitav živi svijet u tom području, koje kao i svagdje drugdje, predstavlja povezanu i kontinuiranu cjelinu. Danas u biologiji dolazi sve više do izražaja kompleksno obrađivanje bioloških pojava, a naročito u vezi sa životnim zajednicama, koje se sve više obraduju kao biocenoze, dakle, kao kompaktne zajednice biljaka i životinja, a ne kao posebne fito- odnosno zoocenoze. Životne zajednice su upravo karakterizirane stalnim promjenama i međusobnom zavisnošću, pa je stoga potrebno što je moguće više faktora upoznati da se otkriju zakonitosti u njihovom razvoju. Ovaj rad predstavlja jedan od rezultata istraživanja koja su vezana za novo osnovanu Biološku stanicu na Plitvičkim jezerima od strane Uprave nacionalnog parka i Instituta za biologiju Sveučilišta Zagreb. Područje opskrbnih i-oda Plitvičkih jezera Opskrbne vode Plitvičkih jezera čini čitav sistem brojnih potoka i njihovih pritoka. Osim ovih u mnoga jezera utječu i brojni izvori koji svu vodu daju pojedinim pritocima i samim jezerima. Najveću količinu vode u gornjim jezerima daju Bijela rijeka. Crna rijeka i Rječica. |