DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Crna joha je poluheliofilna vrsta koja je, kako i ovi primjeri pokazuju, spo sobna tvoriti podstojnu etažu. Svojim prisustvom omogućuje uzgoj kvalitet nijih topolovih trupaca. Obogaćuje tlo dušikom i drenira ga velikom transpi racijom, što je od velike važnosti za vrijeme visokih vodostaja u vegetaeijskom periodu. U plohi I i II nadstojna sastojina topole broji oko 200 stabala po ha u starosti od 20 godina. Prosječna udaljenost stabala iznosi 7 m, ali njihov raspored nije pravilan. Prosječni prsni promjer iznosi 27—28 cm, a srednja visina 25,5 m. Usprkos današnje povoljne udaljenosti, prosječni prsni promjer i visina relativno su maleni zbog toga što su kulture podignute vrlo gusto. Prorjede su zakašnjele i vršene su sa preblagim intenzitetom. Stabla topole zaostala su u debljinskom, a vjerojatno i visinskom prirastu. Temeljnica iznosi oko 12 m2. Drvna masa iznosi oko 140 m:!. Ovi podaci pokazuju, da te sastojine pripadaju I/II bonitetu Blum e ovi h prirasno-prihodnih tabela. Podstojna sastojina crne johe broji oko 380 stabala po ha. Prosječna udaljenost stabala iznosi 5 m. Prosječni prsni promjer je 19—20 cm, a prosječna visina 19 m. Temeljnica iznosi 11—12 m2, a drvna masa oko 100—125 rn3. Ukupna drvna masa obih etaža iznosi oko 250 m3, temeljnica 23—24 m2, a broj stabala oko 590 po ha. Drvna masa topole povećava dubeću drvnu masu crne johe za 121%. Tačnih podataka o ukupnoj produkciji topole i johe za period od 20 godina nemamo, zbog toga što ne postoji nikakva evidencija o međuprihodima. Na osnovu jednokratnih dendrometrijskih snimaka i poredbi sa prirasno-prihodnim tabelama može se na plohama I i II računati (bez agrotehničkih mjera) sa produkcijom od 400 m3 (300 m3 topole + 100 m3 johe) u dvadesetgodišnjem periodu. Podatak za topolu je realan. Izmjerena drvna masa debelih stabla iznosi 140 m3, što odgovara masi glavne sastojine I/II boniteta. Podatak za ukupnu proizvodnju za I/II iznosi oko 300 m3. Mjerenja nadalje pokazuju da crna joha u dvadesetgodišnjim opisanim mješovitim sastojinama ima 100 m3. Izvađena masa crne johe nije uračunata. Zbog toga drvna masa od 400 m3 može se uzeti kao sigurna. Prema tome prosječni dobni prirast iznosi 20 m3. Na I bonitetu, na plohi III možemo računati sa većom produkcijom, odnosno prirastom od 20—30 m3. Nesumnjivo da bi izbor boljih klonova i prethodne agrotehničke mjere znatno povećale produkciju. Na osnovu svega što je izloženo smatramo da na opisanom tipu staništa ima u uvjetima klasičnog (»šumskog«) gospodarenja unošenje eurameričkih topola u panjače crne johe potpuno ekonomsko i biološko opravdanje. Produkcija panjača crne johe udvostručuje se. Gospodarenja se vrše ophodnjom od 20—30 godina. Procent iskorišćenja obih vrsta je velik, pa bi ovaj gospodarski oblik po obimu produkcije celuloznog drveta bio među prvim oblicima klasične proizvodnje drveta vrsta brzog rasta. LITERATURA: 1. Duchautour Ph.: Gajenje topola i pedologija. Materijali sa IX zasjedanja Međunarodne komisije za topolu, Prijevod, Beograd 1957. 2. Glavač V.: Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj sa ekološkog, biološkog i šumsko uzgojnog gledišta (rukopis), Zagreb 1960. 3. Hesmer H.: Knjiga o topolama, prijevod, Beograd 1957. 4. Kubiena W.: Bestimmungsbuch und Systematik der Böden Europas, Madrid 1953. 5. Laatsch W.: Dynamik der mitteleuropäischen Mineralböden, Dresden 1954. C. Leibundgut H.: Die Rolle der Nebenbaumarten in Wirtschaftswald, All. Porst, u Jagdztg. 1953/1954. |