DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 41     <-- 41 -->        PDF

oštećivane pa biljke poprimaju grmoliki oblik i takav zadržavaju u kasnijoj dobi.
Takve sastojine mogu se naći u predjelima udaljenijim od ljudskih naselja gdje
se vrši stalna ispaša stoke u šumi (Lika. Mediteran i Submediteran).


Klimatogene niske šume nalaze se na gornjoj granici šumske
vegetacije ili na mjestima izloženim izuzetno jakim vjetrovima (bura). U području
šumske zajednice subalpske bukove šume (Fagetum silvalicae croaticum
subalpinum) u višoj zoni nalazi se takva niska šuma gdje su mladice neprekidno
oštećivane mrazom i vjetrovima, pa stabla poprimaju grmoliki uzrast.


Hidrogene niske šume nalaze se na prekomjerno vlažnim površinama
gdje su ekstremno izraženi utjecaji poplavne ili podzemne vode. Uslijed
stalnih mehaničkih oštećenja (led) i fiziološkog gušenja (nedostatak kisika)
drveće poprima grmoliki uzrast. Takvi primjeri mogu se zapaziti u močvarnim
šumama johe, poljskog jasena i bijele vrbe. Obično takve sastojine imaju navedene
značajke samo u prvoj pionirskoj fazi obrašćivanja močvara, a kasnije se
gospodarenjem pretvaraju u panjače.


Pir o gen e nisk e šum e nastaju vegetativnim pomlađivanjem spaljenih
šumskih površina, pa drveće poprima i ovdje više ili manje grmoliki
uzrast.


Naravno da u prirodi nalazimo kombinacije navedenih pojedinih činilaca
najčešće antropogenih i zoogenih.


Zaključna napomena


Biološke osebine kao na p.r sposobnost fruktifikacije. dinamika rasta, vitalnost
itd. sigurno nisu jednake kod pojedinih navedenih vrsta niskih šuma, pa
smatramo da je upozorenje na uzroke njihovog postanka korisno za nauku i
praksu.


LITERATURA


1. British Commonwealth Forest Terminology, Part 1. London 1953.
2. Bruttini: DIctionnaire de Sylviculture. Paris 1930.
3. Busse: Forstlexikon, II. Band, Berlin 1930.
4. Forestry Terminology, Washington 1958.
5. Hudon: Vocabulaire Forestier, Quebec 1946.
A CONTRIBUTION TO THE DEFINITION OF THE COPPICE FOREST
AND AN INTERPRETATION OF ITS ORIGIN


Summary


The author speaks in favuor of an extension of the- concept »coppice forest«
and considers that under a coppice forest one should understand a stand constituted
of shoots arised from proventitious or adventitious buds of stools "which were
brought about by cutting-back or destroying otherwise the stems. As to their genesis
the stools can be of anthropogeneous. zoogeneous. climatogeneous. hydrogeneous or
pyrogeneous origin.


The biologic properties of the coppice trees, as for instance the period of fructification,
growth rhythm, vitality etc. are not equal in individua:! categories.


407