DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 40     <-- 40 -->        PDF

PRILOG DEFINICIJI NISKE ŠUME I TUMAČENJU NJENOG
POSTANKA U NAŠOJ ZEMLJI


I>r VJEKOSLAV GLAVAC


Uvod


Kao član Odjela za uređivanje šuma u Ogulinu vršio sam opis sastojina
.brojnih gospodarskih jedinica na području Like i često se susretao sa raznim
oblicima niskih šuma. Promatrajući ih u raznim dobima uočio sam, da se formiraju
pod nejednakim uvjetima, te da su po svom postanku, izgledu i što je
još važnije po svojim biološkim i gospodarskim osebinama raznolične.


Definicija niske šume.


Najčešće se niska šuma (nj. Niederwald; engl. Coppice; am. Sprout Forest;
fr. Taillis) definira kao posebni uzgojni oblik gdje se stabla sijeku u relativno
mlađoj dobi, a pomlađivanje se vrši izbojcima iz panja (panjača). Smatramo da
je ova definicija nepotpuna, te da ona ne obuhvaća niz u prirodi rasprostranjenih
sastojina koje se nesumnjivo moraju svrstati u niske šume. Po d nisko m ~
šumom trebalo bi razum je vat i sastojinu koju tvore izdanci
nastali iz proventivnih ili adventivnih pupova panjeva
ili pridanaka odsječenih ili drugačije uništenih
stabljika . U tom smislu izražena je i definicija u britanskoj šumarskoj terminologiji
(British Commonwealth Forest Terminology, London 1953)*.


Postanak niskih šuma u našoj zemlji.


Prema postanku niske šume možemo podijeliti na:


1. antropogene
2. zoogene
3. klima togene
4. hidrogene
5. pirogene.
Antropogene niske šume ili panjače nastaju sječom i najrašireniji
su oblik niskih šuma u našoj zemlji. One su predmet svakodnevnog rada u
šumarstvu i o njima je napisana obimna literatura.


Zoogene niske šume nastale su na šumskim površinama gdje se
vrši dugotrajna i jaka ispaša stoke. Mladice biljaka iz podmlatka neprekidno su


* Coppice. A crop of coppice shoots. Coppice shoot. A shoot arising from an
adventitius bud at the base of a woody plant that has been cut near the ground or
otherwise burnt back.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 41     <-- 41 -->        PDF

oštećivane pa biljke poprimaju grmoliki oblik i takav zadržavaju u kasnijoj dobi.
Takve sastojine mogu se naći u predjelima udaljenijim od ljudskih naselja gdje
se vrši stalna ispaša stoke u šumi (Lika. Mediteran i Submediteran).


Klimatogene niske šume nalaze se na gornjoj granici šumske
vegetacije ili na mjestima izloženim izuzetno jakim vjetrovima (bura). U području
šumske zajednice subalpske bukove šume (Fagetum silvalicae croaticum
subalpinum) u višoj zoni nalazi se takva niska šuma gdje su mladice neprekidno
oštećivane mrazom i vjetrovima, pa stabla poprimaju grmoliki uzrast.


Hidrogene niske šume nalaze se na prekomjerno vlažnim površinama
gdje su ekstremno izraženi utjecaji poplavne ili podzemne vode. Uslijed
stalnih mehaničkih oštećenja (led) i fiziološkog gušenja (nedostatak kisika)
drveće poprima grmoliki uzrast. Takvi primjeri mogu se zapaziti u močvarnim
šumama johe, poljskog jasena i bijele vrbe. Obično takve sastojine imaju navedene
značajke samo u prvoj pionirskoj fazi obrašćivanja močvara, a kasnije se
gospodarenjem pretvaraju u panjače.


Pir o gen e nisk e šum e nastaju vegetativnim pomlađivanjem spaljenih
šumskih površina, pa drveće poprima i ovdje više ili manje grmoliki
uzrast.


Naravno da u prirodi nalazimo kombinacije navedenih pojedinih činilaca
najčešće antropogenih i zoogenih.


Zaključna napomena


Biološke osebine kao na p.r sposobnost fruktifikacije. dinamika rasta, vitalnost
itd. sigurno nisu jednake kod pojedinih navedenih vrsta niskih šuma, pa
smatramo da je upozorenje na uzroke njihovog postanka korisno za nauku i
praksu.


LITERATURA


1. British Commonwealth Forest Terminology, Part 1. London 1953.
2. Bruttini: DIctionnaire de Sylviculture. Paris 1930.
3. Busse: Forstlexikon, II. Band, Berlin 1930.
4. Forestry Terminology, Washington 1958.
5. Hudon: Vocabulaire Forestier, Quebec 1946.
A CONTRIBUTION TO THE DEFINITION OF THE COPPICE FOREST
AND AN INTERPRETATION OF ITS ORIGIN


Summary


The author speaks in favuor of an extension of the- concept »coppice forest«
and considers that under a coppice forest one should understand a stand constituted
of shoots arised from proventitious or adventitious buds of stools "which were
brought about by cutting-back or destroying otherwise the stems. As to their genesis
the stools can be of anthropogeneous. zoogeneous. climatogeneous. hydrogeneous or
pyrogeneous origin.


The biologic properties of the coppice trees, as for instance the period of fructification,
growth rhythm, vitality etc. are not equal in individua:! categories.


407