DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 4 <-- 4 --> PDF |
juća šumsko-uzgojna rješenja. Održavanje ovih sastojina do sječne zrelosti, ni sa šumsko-uzgojnog, ni ekonomskog gledišta, nije opravdano, a to tim više, što se one velikim dijelom nalaze na dobrim staništima. Smatramo da bi za ove sastojine, ocjenom njihove stvarne šumskouzgojne vrijednosti, diagnostičkom konstatacijom, i na temelju toga, izradom investicionog programa za rekonstrukciju, trebalo naći odgovarajuća najpravilnija šumsko-uzgojna rješenja. Pošto se tu radi o 30—40 godišnjim, u ono vrijeme, a i dosad, nenjegovanim, gusto sklopljenim, dobrim dijelom pristupačnim bukovim i grabovim sastojinama iz panja, a manje iz sjemena (zastarčene grupe mladika) sa uprskanim hrastom i grupama unesenih četinjača na dobrim humozn m tlima (rezultat svakogodišnjeg obilatog nastora listinca), smatramo, da su one vrlo prikladne za unošenje četinjača i proširenje areala četinjača. Sa gledišta intenzivnog, racionalnog šumskog gospodarenja, tj., intenzivne i napredne njege šuma primjenom negativne i pozitivne selekcije stabala po fazama razvoja sastojina od najranije mladosti (pomladak, mladik, guštik, letvik), ovaj period nosi pečet »stihijske razvojne dinamike« na koju napredan šumar-gospodar nije djelovao. Posljedice stihijskog razvoja tih sastojina, danas su jasne i očite (gubitak kvalitete, izgubljeno proizvodno vrijeme). Današnje i buduće šumarske generacije ne bi smjele preći preko takva činjeničnog stanja; one moraju tražiti i naći odgovarajuća rješenja za te sastojine; to od njih traži naša zajednica, a to tim više, što se radi o velikim površinama takvih sastojina. Prema našem poznavanju, površine tih »prelaznih sastojina« kreću se od oko 12.500 ha. Ovoj površini treba još pribrojiti znatne manje rastresene površine tzv. »pribrežnih šuma«. Period od 1941—1945. godine Ovaj ratni period možemo uvrstiti s jedne strane u negativnu bilansu neizvršenih šumsko-uzgojnih radova, specijalno radova na njezi šuma i smatrati ga kao gubitak kvalitetne proizvodnje, kao gubitak prirasta, koji je trebao da se akumulira ne na stablima koja imaju vrijednost goriva, već na kvalitetnim stablima. S druge strane, u ovom periodu, naše narodno oslobodilačke snage onemogućile su okupatoru i njegovim saradnicima svako jače korištenje sječivih drvnih masa i tim sačuvale te mase za obnovu ratom opustošene zemlje i podizanje industrijskog potencijala. Razumljivo je, da je radno 5-godišnje izgubljeno proizvodno vrijeme povećalo površinski obim, ne samo zaostalih radova na njezi šuma iz toga perioda, nego i zaostalih radova iz njege šuma iz perioda 1931—1940. Ovaj gubitak je povećao ne samo obim dospjelih radova iz njege šuma, nego još više, stavio je na stručno osoblje težak i odgovorni stručni zadatak, kako, i na koji najefikasniji način sa što manje novčanih sredstava, izvršiti zakašnjelo čišćenje i u vezi toga vrlo komplicirane šumsko-uzgojne zahvate, ä da oni odista budu od koristi-pomoći koliko-toliko vrijednim preostalim kvalitetnim stablima (spašavanje kvalitete i očuvanje omjera smjese). Napominjemo, da se kod ove vrsti šumsko uzgojnih radovazahvata, često nepotrebno troše velika novčana sredstva, i to uzalud, s namjerom, da se tobože pomogne i onako već toliko f.ziološki oslabljenim jedinkama-stablima, kojima se više nikakvim uzgojnim zahvatima ne može pomoći (kombinacija zakašnjelog čišćenja i prvih proreda). 370 |