DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 34     <-- 34 -->        PDF

to postiže u stadiju letvika i ostaje dalje jednak s poljskim jasenom, a
obični grab gubi to svojstvo u srednjoj dobi. Već nam ovaj primjer očito
pokazuje da i uzgojni zahvati moraju biti u pojedinim razvojnim stadijima
mješovitih sastojina različiti i usklađeni s biološkim svojstvima vrsta koje
čine sastojine. Osobito je važno poznavanje biologije vrsta koje čine pre-
borne sastojine jer pravilnom njegom takvih sastojina moći ćemo skratiti
vrijeme prijelaza, analogno skraćenju ophodnje u regularnim sastojinama,
a koje se očituje u postizavanju jednakih dimenzija stabala kao u duljim
ophodnjama. Poznavanje biologije određenih vrsta šumskog drveća i sastojina
u njihovu međusobnom odnosu, zatim u odnosu na horizontalno
i vertikalno rasprostranjenje, podneblje, tlo, ekspoziciju i inklinaciju je
složen problem poznavanje i primjenjivanje kojega u modernoj i intenzivnoj
šumskoj proizvodnji jest i bit će odlučan činilac. Sablonizirati metode
u njezi šuma gotovo je nemoguće.


Gospodarski faktori njegovanja sastojina


Brzi razvoj tehnike, a osobito biologije sporo se odražava na gospodarenje
šumama. Objektivni uzrok tome je svakako relativno dug proces
proizvodnje u šumarstvu. Intenziviranjem proizvodnje drva na novim površinama
te izmjenom gospodarskoga i sastojinskog oblika sastojina ide se
za povećanjem proizvodnje drvne mase. Međutim, goleme površine mladih
i srednjodobnih mješovitih sastojina kriju potencijalne snage za intenziviranje
proizvodnje drva. Ulaganja su relativno malena, a amortizacija
relativno brza.


Gospodarski zahtjevi uvjetuju način i intenzitet uzgojnih zahvata u
sastojim. Prema postavljenom cilju gospodarenja usklađuju se uzgojni zahvati.
Na primjer kod tretiranja sastojina gdje je cilj gospodarenja proizvodnja
drva fine strukture (hrastov furnir, rezonanc drvo i si.) naši će
zahvati u sastojinu biti slabi po intenzitetu napose u proizvodnom sloju
sastojine. Naprotiv, tamo gdje nam širina goda kod određene vrste drveća
ne igra vidniju ulogu u kvaliteti drva, uzgojnim zahvatima pogodovat ćemo
debljinskom prirašćivanju. Kod toga treba osobito dobro poznavati ekološke
prilike kraja, biološka svojstva vrste drveća i perspektivnu orijentaciju
potreba za odgovarajućim yrstama i kakvoćama drva. To je važno za prirodne
sastojine i autohtone vrste drveća. Rješavanje potreba industrije
(kemijske i dr.) na kraće vremensko razdoblje ostvarivat će se uzgajanjem
drveća u plantažama i intenzivnim kulturama.


Metode njegovanja sastojina


Kod čišćenja sastojina zahvati se u sastojini svode na odstranjivanje
nepoželjnih vrsta drveća, loših individua (izbojci [z panja, zastarčeni predrast
— osim kod jele u prebornim sastojinama), smanjivanje -broja stabala
po jedinici površine i uklanjanje stabalaca koja po vanjskom izgledu ne
obećavaju kvalitet i dobar prirast.


Dvije su osnovne metode za daljnji tretman odnosno prorjeđivanje
sastojina i šumskih kultura. Prv a metod a bi se sastojala u tome što
bi se sastojine nakon provedenih čišćenja, tj. od razvojnog stadija mladika
prepustila spontanom razvoju kako bi se omogućilo pojedinim individuama
da preuzmu dominantnu ulogu zbog boljih nasljednih svojstava i even