DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
to postiže u stadiju letvika i ostaje dalje jednak s poljskim jasenom, a obični grab gubi to svojstvo u srednjoj dobi. Već nam ovaj primjer očito pokazuje da i uzgojni zahvati moraju biti u pojedinim razvojnim stadijima mješovitih sastojina različiti i usklađeni s biološkim svojstvima vrsta koje čine sastojine. Osobito je važno poznavanje biologije vrsta koje čine pre- borne sastojine jer pravilnom njegom takvih sastojina moći ćemo skratiti vrijeme prijelaza, analogno skraćenju ophodnje u regularnim sastojinama, a koje se očituje u postizavanju jednakih dimenzija stabala kao u duljim ophodnjama. Poznavanje biologije određenih vrsta šumskog drveća i sastojina u njihovu međusobnom odnosu, zatim u odnosu na horizontalno i vertikalno rasprostranjenje, podneblje, tlo, ekspoziciju i inklinaciju je složen problem poznavanje i primjenjivanje kojega u modernoj i intenzivnoj šumskoj proizvodnji jest i bit će odlučan činilac. Sablonizirati metode u njezi šuma gotovo je nemoguće. Gospodarski faktori njegovanja sastojina Brzi razvoj tehnike, a osobito biologije sporo se odražava na gospodarenje šumama. Objektivni uzrok tome je svakako relativno dug proces proizvodnje u šumarstvu. Intenziviranjem proizvodnje drva na novim površinama te izmjenom gospodarskoga i sastojinskog oblika sastojina ide se za povećanjem proizvodnje drvne mase. Međutim, goleme površine mladih i srednjodobnih mješovitih sastojina kriju potencijalne snage za intenziviranje proizvodnje drva. Ulaganja su relativno malena, a amortizacija relativno brza. Gospodarski zahtjevi uvjetuju način i intenzitet uzgojnih zahvata u sastojim. Prema postavljenom cilju gospodarenja usklađuju se uzgojni zahvati. Na primjer kod tretiranja sastojina gdje je cilj gospodarenja proizvodnja drva fine strukture (hrastov furnir, rezonanc drvo i si.) naši će zahvati u sastojinu biti slabi po intenzitetu napose u proizvodnom sloju sastojine. Naprotiv, tamo gdje nam širina goda kod određene vrste drveća ne igra vidniju ulogu u kvaliteti drva, uzgojnim zahvatima pogodovat ćemo debljinskom prirašćivanju. Kod toga treba osobito dobro poznavati ekološke prilike kraja, biološka svojstva vrste drveća i perspektivnu orijentaciju potreba za odgovarajućim yrstama i kakvoćama drva. To je važno za prirodne sastojine i autohtone vrste drveća. Rješavanje potreba industrije (kemijske i dr.) na kraće vremensko razdoblje ostvarivat će se uzgajanjem drveća u plantažama i intenzivnim kulturama. Metode njegovanja sastojina Kod čišćenja sastojina zahvati se u sastojini svode na odstranjivanje nepoželjnih vrsta drveća, loših individua (izbojci [z panja, zastarčeni predrast — osim kod jele u prebornim sastojinama), smanjivanje -broja stabala po jedinici površine i uklanjanje stabalaca koja po vanjskom izgledu ne obećavaju kvalitet i dobar prirast. Dvije su osnovne metode za daljnji tretman odnosno prorjeđivanje sastojina i šumskih kultura. Prv a metod a bi se sastojala u tome što bi se sastojine nakon provedenih čišćenja, tj. od razvojnog stadija mladika prepustila spontanom razvoju kako bi se omogućilo pojedinim individuama da preuzmu dominantnu ulogu zbog boljih nasljednih svojstava i even |