DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 33 <-- 33 --> PDF |
gojne zahvate koji sežu do nešto iza maksimalnog intenziteta prirodnoga izlučivanja stabala, a koji uglavnom korespondiraju s maksimalnim prirastom u visinu stabala, odnosno sastojina. Poslije te faze razvoja sastojina nazvali bismo uzgojne zahvate proredom. U gospodarsko m pogledu smatrali bismo pod čišćenjem uzgojne zahvate u sastojini koji bi davali materijal unovčenjem kojega se ne bi mogli pokriti troškovi njege. Kad se njegom (sječom stabala) dobije od uzrasta sastojine drvni materijal koji pokriva troškove izvedbe uzgojnih zahvata, takav postupak nazvali bismo prorjedom. Naravno da bi to gospodarsko tumačenje pojma čišćenja i prorjeđivanja bilo vrlo varijabilno s obzirom na veću ili manju otvorenost i udaljenost šumskih objekata. Kod intenzivnih kultura i plantaža ne dolazi do aplikacije prva faza uzgojnih zahvata (čišćenje) zbog samog načina uzgoja. Eventualno mogu doći u obzir prorjede jedino s biološkog aspekta. Gospodarski momenti već su integrirani u samoj potrebi osnivanja intenzivne kulture ili plantaže. Biološki fakteri njegovanja sastojina Intencija je svakog uzgajivača da kod prirodne regeneracije sastojina dobije mješovitu sastojinu. Prvenstveno da se što bolje koristi produktivnost tla s obzirom na različite zahtjeve pojedine vrste drveća na hranjiva u tlu kao i druge osobine tla, drugo da se što bolje koristi svjetlost koja je vrlo važan faktor u proizvodnji drvne tvari (svaka vrsta u različitim fazama razvoja ima i različite zahtjeve za svjetlom, a općenito su ti zahtjevi različiti u međusobnom odnosu jedne vrste prema drugoj) i treće da bi se eventualno ublažile katastrofe bioloških kalamiteta. Postavlja se pitanje — osobito osjetljivo u razvojnim stadijima mješovitih sastojina do kulminacije visinskog prirasta — da li bi se već u početku razvoja sastojine prišlo formiranju individualne (stablimične) ili grupimične smjese. S obzirom na različita biološka svojstva pojedinih vrsta drveća smatramo poželjnim da u prvim stadijima razvoja sastojine budu grupice istih vrsta drveća. Unutar grupice stabalaca iste vrste doći je do jačeg izražaja pozitivna nasljedna svojstva jer dolazi do konkurencije u rizosferi i prostoru iznad tla među individuama iste vrste jednakih bioloških, ali različitih individualnih osobina. Naravno, da to vrijedi za grupice koje su postale na isti način samo za stabalca iz sjemena ili samo nastala iz panja, a nikako za mješovitu grupicu iste vrste stabalaca nastalih iz sjemena i onih iz panja. Dinamika rasta i prirasta stabalaca iz panja i onih iste vrste iz sjemena različita je. U kasnijoj dobi sastojine uslijed prirodnog izlučivanja stabalaca, čišćenja i prorjeda formirat će se sastojina koja će biti stablimične smjese s obzirom na prostorni smještaj stabala u sastojini. Međutim, nije dovoljno poznavati samo biološko-ekološka svojstva vrste nego je osobito važno komparativno poznavanje tih svojstava više vrsta drveća u međusobnoj ovisnosti. Npr.. u mješovitim sastojinama lužnjaka i običnog graba s primjesom poljskog jasena, biološka su svojstva s obzirom na fruktifikaciju običnog graba i poljskog jasena približno ista jer je učestalost i obilnost fruktifikacije kod obje vrste podjednaka. Lužnjak je u tom pogledu slabiji. U mladosti obični grab i poljski jasen brže rastu od lužnjaka. U odnosu na mraz grab je otporan, ali su zato i poljski jasen i lužnjak osjetljivi. Poljski jasen zadržava svojstvo brzog rasta, lužnjak |