DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 33     <-- 33 -->        PDF

gojne zahvate koji sežu do nešto iza maksimalnog intenziteta prirodnoga
izlučivanja stabala, a koji uglavnom korespondiraju s maksimalnim prirastom
u visinu stabala, odnosno sastojina. Poslije te faze razvoja sastojina
nazvali bismo uzgojne zahvate proredom. U gospodarsko m pogledu
smatrali bismo pod čišćenjem uzgojne zahvate u sastojini koji bi
davali materijal unovčenjem kojega se ne bi mogli pokriti troškovi njege.
Kad se njegom (sječom stabala) dobije od uzrasta sastojine drvni materijal
koji pokriva troškove izvedbe uzgojnih zahvata, takav postupak nazvali
bismo prorjedom. Naravno da bi to gospodarsko tumačenje pojma
čišćenja i prorjeđivanja bilo vrlo varijabilno s obzirom na veću ili manju
otvorenost i udaljenost šumskih objekata. Kod intenzivnih kultura i plantaža
ne dolazi do aplikacije prva faza uzgojnih zahvata (čišćenje) zbog
samog načina uzgoja. Eventualno mogu doći u obzir prorjede jedino s biološkog
aspekta. Gospodarski momenti već su integrirani u samoj potrebi
osnivanja intenzivne kulture ili plantaže.


Biološki fakteri njegovanja sastojina


Intencija je svakog uzgajivača da kod prirodne regeneracije sastojina
dobije mješovitu sastojinu. Prvenstveno da se što bolje koristi produktivnost
tla s obzirom na različite zahtjeve pojedine vrste drveća na hranjiva
u tlu kao i druge osobine tla, drugo da se što bolje koristi svjetlost koja je
vrlo važan faktor u proizvodnji drvne tvari (svaka vrsta u različitim fazama
razvoja ima i različite zahtjeve za svjetlom, a općenito su ti zahtjevi
različiti u međusobnom odnosu jedne vrste prema drugoj) i treće da bi se
eventualno ublažile katastrofe bioloških kalamiteta. Postavlja se pitanje
— osobito osjetljivo u razvojnim stadijima mješovitih sastojina do kulminacije
visinskog prirasta — da li bi se već u početku razvoja sastojine
prišlo formiranju individualne (stablimične) ili grupimične smjese. S
obzirom na različita biološka svojstva pojedinih vrsta drveća smatramo
poželjnim da u prvim stadijima razvoja sastojine budu grupice istih vrsta
drveća. Unutar grupice stabalaca iste vrste doći je do jačeg izražaja pozitivna
nasljedna svojstva jer dolazi do konkurencije u rizosferi i prostoru
iznad tla među individuama iste vrste jednakih bioloških, ali različitih
individualnih osobina. Naravno, da to vrijedi za grupice koje su postale
na isti način samo za stabalca iz sjemena ili samo nastala iz panja, a nikako
za mješovitu grupicu iste vrste stabalaca nastalih iz sjemena i onih
iz panja. Dinamika rasta i prirasta stabalaca iz panja i onih iste vrste iz
sjemena različita je. U kasnijoj dobi sastojine uslijed prirodnog izlučivanja
stabalaca, čišćenja i prorjeda formirat će se sastojina koja će biti
stablimične smjese s obzirom na prostorni smještaj stabala u sastojini.
Međutim, nije dovoljno poznavati samo biološko-ekološka svojstva vrste
nego je osobito važno komparativno poznavanje tih svojstava više vrsta
drveća u međusobnoj ovisnosti. Npr.. u mješovitim sastojinama lužnjaka
i običnog graba s primjesom poljskog jasena, biološka su svojstva s obzirom
na fruktifikaciju običnog graba i poljskog jasena približno ista jer
je učestalost i obilnost fruktifikacije kod obje vrste podjednaka. Lužnjak
je u tom pogledu slabiji. U mladosti obični grab i poljski jasen brže rastu
od lužnjaka. U odnosu na mraz grab je otporan, ali su zato i poljski jasen
i lužnjak osjetljivi. Poljski jasen zadržava svojstvo brzog rasta, lužnjak