DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Uporedo sa prikupljanjem podataka na istraživanim plohama izvršeni su i odgovarajući uzgojni zahvati. Prvim uzgojnim zahvatima nije se mogla naglo i temeljito poboljšati struktura sastojine. Međutim prikazan je put, kojim treba ići, da bi se poboljšalo stanje sastojina. Osnov je svih uzgojnih radova u mladim nenjegovanim sastojinama: smanjenje broja -stabala i temeljnice, popravljanje omjera smjese i poboljšanje kvalitete sastojine uklanjanjem loših stabala, da bi se omogućio razvoj kvalitetnim stablima bržeg rasta. U starijim sastojinama, koje su slabijeg obrasta od normalnoga, zahvatom se uklanjaju u gušćim grupama stabla, koja ometaju rast kvalitetnijim stablima. Za daljnje uzgajanje odabiru se sastojinske jedinke koje odgovaraju postavljenom cilju i.zadatku gospodarenja. Odabiranje ili selekcija stabala vrši se prema vanjskim obilježjima stabala (fenotip). Intenzitet uzgojnog zahvata u sastojinama starosti do 40 godina velik je. U starijim sastojinama uzgojni zahvat je manji. Prvim uzgojnim zahvatom ne može se smanjiti broj stabala, na veličinu, koju pred.viđaju prirasno prihodne tabele. Smanjenje broja stabala mora se provesti pažljivo. Uklanjanjem malog broja prejakih uzgojno nevaljalih stabala u mladim sastojinama ne rješava se uzgojni problem, a prenaglim oslobađanjem još vitalnih, ali tankih i previsokih stabala, može se sastojina dovesti u stanje statičke neizgrađenosti, te prouzrokovati trajno savijanje cijel´h grupa mladih stabala. Smanjenje temeljnica može se izvršiti u mladim sastojinama radikalnije od smanjenja broja stabala. To proizlazi iz same strukture dosada nenjegovanih ili slabo njegovanih sastojina. Uklanjanjem manjeg broja jačih stabala, loše kvalitete, znatno se smanjuje temeljnica, ali ne i broj stabala. Nerazmjer između smanjenja temeljnice i smanjenja broja stabala, trebalo bi umanjiti jačim isjecanjem tanjih stabala iz suvladajućeg i nadvladanog sloja, što nije uvijek moguće zbog pomanjkanja novčanih sredstava i radne snage. Veće poboljšanje kvalitetne strukture sastojina prvim uzgojnim zahvatom u prosjeku nije moguće. Mali izbor kvalitetnih stabala, uz potrebnu pažnju kod uzgojnog zahvata, onemogućuju znatnije poboljšanje kvalitetne strukture sastojma. Samo dug i pažljiv neprekidni uzgojni rad omogućit će prosječno poboljšanje kvalitete sastojine. Prema podacima sa primjernih ploha istraživanih u toku 1961. god. mogu se na kraju donijeti slijedeći zaključci: Sastojine sjeverne Hrvatske u mladosti imaju veći broj stabala i veću temeljnicu, dok odrasle sastojine imaju manji broj stabala i manju temeljnicu po jedinici površine od normalnog broja stabala i normalne temeljnice prema prirasno-prihodnim tabelama. Mlade sastojine su više i tanje, a odrasle sastojine niže i deblje od normalnih. Učešće mekih lišćara brzog rasta i četinjara vrlo je slabo. Kvalitetna struktura sastojina je slaba, jer ima po dobnim razredima i u. prosjeku samo 10% kvalitetnih stabala. Potreban je zato sistematski uzgojni rad, od najranije mladosti sasto jine i kroz cijelo vrijeme njenog razvoja, da bi se dobio maksimalni kvan titativni i kvalitativni prirast. I isto tako potrebno je izvršiti sistematsko, suvremeno istraživanje tipova šuma i staništa, kako bi se za određene ekološke uslove izabrale najpovoljnije vrste. |