DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 86 NOVEMBAR — DECEMBAR GODINA 1962. PROBLEMI NJEGE U PRIRODNIM EKONOMSKIM JEDNODOBNIM I PREBORNIM VISOKIM ŠUMAMA LISTAC A I ČETINJAČA NR, HRVATSKE* Ing. PETAR DRAGIŠTČ I Šumsko-uzgojni problemi »njege šuma« s kojima smo danas suočeni u našim visokim prirodnim šumama u NRH za koje moramo naći odgovarajuća hitna rješenja, veoma su kompleksni i obimni. Oni ne proističu samo iz našeg poslijeratnog rada u gospodarenju sa šumama općenarodne imovine, nego su dobrim dijelom teško nasljeđe iz naše ne tako davne prošlosti (državne, imovinske, crkvene šume i šume zemljišnih zajednica). Iz tih razloga, potreban je samo kratki osvrt na prošlost, na protekle periode. Napominjemo, da se predmetna problematika odnosi na prirodno osnovane visoke jednodobne i preborne šume i na prirodnu šumsku proizvodnju drvne mase, a ne na plantaže i na plantažnu proizvodnju drva. Period od 1931—1940. godine U posljednjem deceniju prije početka drugog svjetskog rata (1931— 1940.) vršene su forsirane »divlje sječe«, naročito čiste sječe bukovine na velikim površinama naših šuma na osnovu kratkoročnih i dugoročnih ugovora u šumskim predjelima: Psunja (Bukovik — Veliko Brdo, Ivanjski Krst, Javorovica, Perunika, Brezovo polje, Petkovica — Guščara, Lađevačko brdo, Petkovac i Kričko brdo). Papuka (Sumeće brdo, sliv Papučke, Slana Voda, Brzaja, sliv Pakre, Metla, Mali i Veliki Javornik, Mrežar, sliv Velike i Gradina-Torine itd.). Babje Gore (Pravulje, Britnjevac, i ostali predjeli Južne Babje Gore). Dilja (Rastovica — Stupničko brdo, Kasonja, Pribudovac itd.). Garjevice — Moslavine, tzv. francuske šume. Znatni dijelovi ovih šuma — sastojina danas su samo bijedni ostaci ranijih autohtonih, kvalitetnih prirodnih, bukovih i hrastovih zajednica; ostaci danas vrlo problematičnih, sumnjivih, velikim dijelom deklasiranih sastojina (tzv. prelazne sastojine), uglavnom panjača bukovih i grabovih, za koje do danas, ni uređaj ne osnovne, ni operativa, nije našla odgovara * Referat iznesen na Savjetovanju Saveza Šumarskih Društava koje je održano 21. i 22. novembra 1962. u Velikoj kod SI. Požege. 369 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 4 <-- 4 --> PDF |
juća šumsko-uzgojna rješenja. Održavanje ovih sastojina do sječne zrelosti, ni sa šumsko-uzgojnog, ni ekonomskog gledišta, nije opravdano, a to tim više, što se one velikim dijelom nalaze na dobrim staništima. Smatramo da bi za ove sastojine, ocjenom njihove stvarne šumskouzgojne vrijednosti, diagnostičkom konstatacijom, i na temelju toga, izradom investicionog programa za rekonstrukciju, trebalo naći odgovarajuća najpravilnija šumsko-uzgojna rješenja. Pošto se tu radi o 30—40 godišnjim, u ono vrijeme, a i dosad, nenjegovanim, gusto sklopljenim, dobrim dijelom pristupačnim bukovim i grabovim sastojinama iz panja, a manje iz sjemena (zastarčene grupe mladika) sa uprskanim hrastom i grupama unesenih četinjača na dobrim humozn m tlima (rezultat svakogodišnjeg obilatog nastora listinca), smatramo, da su one vrlo prikladne za unošenje četinjača i proširenje areala četinjača. Sa gledišta intenzivnog, racionalnog šumskog gospodarenja, tj., intenzivne i napredne njege šuma primjenom negativne i pozitivne selekcije stabala po fazama razvoja sastojina od najranije mladosti (pomladak, mladik, guštik, letvik), ovaj period nosi pečet »stihijske razvojne dinamike« na koju napredan šumar-gospodar nije djelovao. Posljedice stihijskog razvoja tih sastojina, danas su jasne i očite (gubitak kvalitete, izgubljeno proizvodno vrijeme). Današnje i buduće šumarske generacije ne bi smjele preći preko takva činjeničnog stanja; one moraju tražiti i naći odgovarajuća rješenja za te sastojine; to od njih traži naša zajednica, a to tim više, što se radi o velikim površinama takvih sastojina. Prema našem poznavanju, površine tih »prelaznih sastojina« kreću se od oko 12.500 ha. Ovoj površini treba još pribrojiti znatne manje rastresene površine tzv. »pribrežnih šuma«. Period od 1941—1945. godine Ovaj ratni period možemo uvrstiti s jedne strane u negativnu bilansu neizvršenih šumsko-uzgojnih radova, specijalno radova na njezi šuma i smatrati ga kao gubitak kvalitetne proizvodnje, kao gubitak prirasta, koji je trebao da se akumulira ne na stablima koja imaju vrijednost goriva, već na kvalitetnim stablima. S druge strane, u ovom periodu, naše narodno oslobodilačke snage onemogućile su okupatoru i njegovim saradnicima svako jače korištenje sječivih drvnih masa i tim sačuvale te mase za obnovu ratom opustošene zemlje i podizanje industrijskog potencijala. Razumljivo je, da je radno 5-godišnje izgubljeno proizvodno vrijeme povećalo površinski obim, ne samo zaostalih radova na njezi šuma iz toga perioda, nego i zaostalih radova iz njege šuma iz perioda 1931—1940. Ovaj gubitak je povećao ne samo obim dospjelih radova iz njege šuma, nego još više, stavio je na stručno osoblje težak i odgovorni stručni zadatak, kako, i na koji najefikasniji način sa što manje novčanih sredstava, izvršiti zakašnjelo čišćenje i u vezi toga vrlo komplicirane šumsko-uzgojne zahvate, ä da oni odista budu od koristi-pomoći koliko-toliko vrijednim preostalim kvalitetnim stablima (spašavanje kvalitete i očuvanje omjera smjese). Napominjemo, da se kod ove vrsti šumsko uzgojnih radovazahvata, često nepotrebno troše velika novčana sredstva, i to uzalud, s namjerom, da se tobože pomogne i onako već toliko f.ziološki oslabljenim jedinkama-stablima, kojima se više nikakvim uzgojnim zahvatima ne može pomoći (kombinacija zakašnjelog čišćenja i prvih proreda). 370 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Period od 1945—1956. godine Nažalost, moramo ovdje lojalno priznati usporedbom dosad izvršenih radova u šumskoj proizvodnji prema obimu postavljenih zadataka »njega šuma-žetva«, gledano cjelovito, da se je u ovom poslijeratnom vremenskom periodu u kojem smo doživjeli mnoge korjenite organizacione promjene (šumska gospodarstva kao privredna poduzeća) — uzevši pritom u obzir neznatna periodička vremenska odstupanja, — glavno težište rada odvijalo u znaku »žetve« — iskorištavanja sječivih drvnih masa, a ne njege šuma. Iz ovog slijedi, da iskorištavanje šuma kod nas, još uvijek, pa i danas predstavlja »glavninu« rada proizvodnje u šumarstvu, a što će se vidjeti iz slijedećih izlaganja. Učesnici savjetovanja na objektu u šumi Ratkovac na Papuku Prije nego što analiziramo izvršenje radova u šumskoj proizvodnji, tj. njege šuma i iskorištavanja šuma, potrebna su nam stanovita razjašnjenja. Šta je šumska proizvodnja? Gledajući općenito, pod šumskom proizvodnjom razumijevamo proizvodnju drvne mase prema namjeni, prema zadatku i cilju šumskog gospodarenja. Pod naprednom i intenzivnom šumskom proizvodnjom, prema našem zadatku i cilju, razumijevamo potrajnu proizvodnju najvrednije (kvalitet) i najveće drvne mase (kvantitet) u najkraćem mogućem vremenu i uz najmanje troškove podizanjem i održavanjem trajne proizvodne snage zemljišta (plodnost). Za izvršenje ovog zadatka služi nam »njega šuma« čiji je zadatak, da se sastojina dovede u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 6 <-- 6 --> PDF |
takvo stanje, da se postigne zadani cilj šumskog gospodarenja. Prema tome, njega šuma — sastojina mora biti postavljena »planski« i na određeni cilj. Iskorištavanje šuma (sječa, izrada, izvoz) u šumskoj proizvodnji predstavlja u stvari »žetvu«, tj. konačnu fazu u šumskoj proizvodnji; to je pobiranje plodova tj. »drvne mase«. Ona se u naprednom i intenzivnom šumskom gospodarenju javlja kao produkt zajedničkog djelovanja prirodnih snaga i usmjerenog rada šumara gospodara; ona nije »stihijski« proizvod prirode. Prema tome, u naprednom i intenzivnom šumskom gospodarenju, šuma ne može da raste prepuštena sama sebi. Danas, u naprednoj šumskoj proizvodnji, »njega šuma« dolazi sve više do izražaja i zauzima najvidnije mjesto. Ona ne smije i ne može da ima podređenu ulogu, nego dapače primarnu. To smo konačno i mi uvidjeli i uveli na Šumarskom fakultetu u nastavnom programu uzgoja šuma kao posebnu disciplinu »tehnika uzgajanja šuma«. Usporedbom uloge i značenja »njege šuma i žetve« u naprednom i intenzivnom šumskom gospodarenju, nikako nismo imali namjeru, da iskorištavanju šuma damo podređenu ulogu. Smatramo ipak, da je rad u iskorištavanju šuma savremenim napretkom tehnike, upotrebom mehanizacije, daleko jednostavniji; on je više mehanički, dok je njega šuma u dugačkom proizvodnom procesu, za nas uzgajivače stručnjake, još uvijek, i pored primjene svih pomoćnih disciplina uzgoja šuma (genetike, fitocenologije, ekologije, pedologije), cbavijena »velom tajnosti«. U našoj poslijeratnoj šumskoj proizvodnji, u prvim poslijeratnim godinama 1945—1946., iz objektivnih i opravdanih razloga, radi obnove ratom opustošene zemlje i potrebe na izvozu drva, devizama, zapošljavali smo gotovo sve raspoloživo stručno šumarsko-manipulativno osoblje u eksploataciji šuma. Razumljivo je, da nismo mogli odmah, za to vrijeme, planski pristupiti radovima na njezi šuma, i da je zato, glavno težište rada bilo usmjereno na iskorištavanje, a ne na njegu šuma. Dapače u tu svrhu je osnovano zemaljsko šumsko poduzeće »ZEŠUMPOH« (10. XI 1945.). Ono je vršilo samo iskorištavanje šuma i šumskih proizvoda, dok je rukovodstvena i nadzorna služba pripadala narodnoj vlasti. Tačne površine, u to vrijeme, za njegu dospjelog najmlađeg dobnog razreda, nisu nam poznate. No, prema podacima, dugoročne osnove sječa i obnove šuma koja je dovršena koncem 1951. god. i sastavljena na temelju podataka inventarizacijskog elaborata iz 1948. god., od ukupne površine jednodobnih visokih, obraslih šuma društvenog sektora od 650.000 ha, otpada na dobni razred od 1—40 godina 46% ili 299.000 ha. Prema statističkim podacima izvršena je njega šuma u 1945. i 1946. god. u šumama NRH samo na površini od 983 ha ili 0,33%. U periodu 1947—1951. god. izvršena je prema statističkim podacima njega mladika i guštika na površini od 5.337 ha ili 1,78% od površine najmlađeg dobnog razreda. U ovom periodu došlo je do reorganizacije šumarstva osnivanjem 8 površinski velikih šumskih gospodarstava (1947.) kao privrednih poduzeća: sa planskom grupom, grupom za proizvodnju drva i grupom za uređivanje šuma. 372 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Gledano planski, u ovom periodu, još uvijek nemamo izrađenog cjelovitog ,dugoročnog plana za njegu prirodnih, jednodobnih, visokih šuma u NRH. Godišnji zadaci njege šuma sastavljaju se prema nahođenjumogućnostima šumskih gospodarstava. Težište rada u šumskoj proizvodnji još je uvijek u velikom dijelu na iskorištavanju šuma, a ne na njezi, šuma. Iskorištavanje šuma (žetva), opseg sječa za taj period vidljiv je iz slijedeće tabele: Opseg sječa u godinama 1947—1954. Godina 1947. 1948. 1949. 1950. 1951. 1952. 1953. 1954.. u 000 Društvene šume 4806 6528 6428 5966 3958 4376 3535 3329* Privatne šume 797 706 770 753 547 545 603 562 Ukupn o 5603 7234 7198 6719 4505 4921 4138 3891 Početkom proljeća 1949. god., reorganizacijom narodne vlasti radi decentralizacije, osnovani su oblasni narodni odbori na koje je prenesen veliki dio nadležnosti sa ministarstva. Povodom toga, povećan je i broj šumskih gospodarstava. Od 8 velikih šum. gospodarstava osnovano je 14 novih, površinski manjih gospodarstava. Ostalo je nepromijenjeno samo Šumsko gospodarstvo u Osijeku i Vinkovcima. Umjesto šumarija osnovani su rejoni na čelu sa revirnicima. Stručne poslove u šumama vode neposredno iz, površinski manjih šumskih gospodarstava, šumarski inženjeri, sa zadatkom jačeg utjecaja na gospodarenje u šumama, tj. nesmetani stručni rad uz pomoć revirnika. Kratko vrijeme iza toga, već polovicom 1950. god., izvršenjem daljnje reorganizacije narodne vlasti radi veće samostalnosti Narodnih odbora kotara, pristupa se ukidanju oblasnih Narodnih odbora i Ministarstava; ukida se i Ministarstvo šumarstva; osniva se Glavna Uprava za šumarstvo; mala šumska gospodarstva ponovno se ujedinjuju u 9 velikih S. G. kao privrednih poduzeća sa zadatkom uzgajanja i zaštite šuma. Ukidaju se šumski rejoni i ponovno se osnivaju šumarije kao pogoni za neposredno upravljanje šumom. Međutim, radi potrebe zajednice, eksploatacija šuma u režiji šumskih gospodarstava, predstavlja i dalje glavninu rada u šumskoj proizvodnji, a ne njega šuma. Iz prednje analize izvršenja radova u šumskoj proizvodnji u periodu 1945—1951. god., na njezi i skorištavanju šuma nepobitno stoji, da njega šuma, koja bi trebala da igra primarnu ulogu u intenzivnom gospodarenju sa šumama, gotovo i da nije došla do izražaja. Od 299.000 ha izvršena je njega mladika i guštika samo na površini od 6.320 ha ili 2,11%. Iskorištavanje šuma prema tome predstavljalo je i u tome periodu »glavninu proizvodnje « a ne njega šuma. Da li za ovaj period rada u šumskoj proizvodnji, kao razlog za nevršenje radova na njezi šuma, treba tražiti samo u potrebama na drvu i uslijed toga na forsiranoj žetvi šuma, ili učestaim reorganizacijama šumar |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 8 <-- 8 --> PDF |
stva, ili možda našem neshvaćanju značenja njege šuma u intenzivnom gospodarenju, pokazati će kasnije analize. To treba da rasvijetle i diskusije na ovom Plenumu. U periodu od 1952—1956. god. izvršenje radova na njezi šuma, na njezi mladika i guštika, vidljivo je iz slijedeće tabele: üoüma 19S2. 1953. 1954. 1955 1956. a R a društvene ,L & ,J sume as > as > CÜ > a ha Mladika — 6000 — 7000 — 6500 — 32308 20798 22062 i LfVlSblJL& Prorede ~ 10569 — 68173 — 56724 — 46848 — 64012 OPASKA: Podaci za 195?—1954. god. uzeti su iz statistike, a za 1955—1956. god. iz Izvještaja o radu za 1957. god. Stručnog udruženja šumsko-privrednih organizacija NR Hrvatske. Kod razmatranja podataka prema vrsti izvršenih radova, njege mladika i guštika te proreda, treba imati u vidu, da se je iskazanp izvršenje radova u 1952—1954. god. odnosilo zajednički na njegu mladika i guštika i na prorede. Na osnovu ličnog poznavanja ob´ma površinski izvršenih radova iz njege šuma ing. Dragišića, ovi podaci su razvrstani kako je navedeno u tabeli. U ovom periodu, nemamo još uvijek dugoročnog »plana njege« za visoke jednodobne šume NRH čije površine iznose 685.827 ha, od čega otpada na najmlađe sastojine od 1 — 40 god., 48%, ili 329.197 ha. Iz prednje tabele je vidljiv znatan »skok« kod izvršenja radova na njezi šuma, njezi mladika i guštika od 1955. god. pa dalje, u odnosu na razdoblje 1945—1954. god. Ovaj´ napredak rezultira iz jedne akcije koja je zasnovana na širokom frontu, akcije koja je imala »pionirsko« značenje, a koju je poveo počam od 1953. godine Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu. Ovom pionirskom akcijom trebalo je probiti »led nepoznavanja i strahovanja« naše operative u odnosu na uzgojne, dotle našoj operativi — nižem terenskom osoblju, i to njegovom većem broju, — nepoznate radove, koji su već bili primijenjeni u inostranstvu u sistematskoj i naprednoj njezi sastojina od najranije mladosti prema fazama razvoja sastojina: pomladak, mladik, guštik. I ovaj period nije mogao proći bez organizacionih promjena u šumarstvu. U drugoj polovini 1951. god. ukinuta je Glavna uprava za šumarstvo, koja je bila dotle u sastavu Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo. Šumska gospodarstva posluju tada samostalno kao samostalne republičke ustanove sa samostalnim financiranjem bez ikakvog administrativno-operativnog rukovodstva, a kao takva raspolagala su velikim novčanim sredstvima za obnovu šuma a prema tome i njegu šuma. Ova sredstva šumarstvo je koristilo u veoma skromnom, gotovo beznačajnom iznosu za njegu šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U god. 1953. ukidanjem Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo, osnutkom Sekretarijata za poslove Narodne privrede, osnovana je u tom Sekretarijatu Uprava za šumarstvo i lovstvo. Već u 1954. god. dolazi do ponovne reorganizacije šumarske službe. Ukinuta su šum. gospodarstva kao republičke ustanove sa samostalnim financiranjem, osnivaju se ponovno šumarije kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Iz prednjeg izlaganja za protekle periode od 1945—1956. god. nameću se nepobitno slijedeće konstatacije: — nepostojanjem dugoročnog, čvrstog plana za njegu šuma NRH, specijalno plana za njegu mladika, guštika i letvika (prve prorede), šumsko uzgojni radovi nisu bili cjelovito obuhvaćeni, ni površinski, ni po prioritetima njege, ni po redoslijedu vraćanja na iste površine. Iz tih razloga, od 329.197 ha šuma u starosti od 1—40 godina, izvršena je samo jedaokratna njega šuma i to: njega mladika i guštika na površini od 80.196 ha ili 24,36%, dok su proredama obuhvaćene površine od 231.786 ha i to, manjim dijelom u mlađim (prve tzv. sitne prorede), a većim dijelom u srednjedobnim sastojinama. Iz tih razloga, možemo smatrati protekle periode kao neplanske u odnosu na njegu šuma; — stalne reorganizacije šumarstva u proteklim reorganizacijama, gotovo su i onemogućile svaki planski, smišljeni, kontinuirani rad na njezi šuma; — izvršeni radovi na njezi šuma, specijalno njezi mladika i guštika, nose pečat »pionirskih« radova; — glavno težište rada u šumskoj proizvodnji i u ovom periodu nije na njezi šuma, već na iskorištavanju šuma. Ono je u tom periodu izvršeno dapače znatno više, nego što je bilo planirano. Period od 1957—1960. godine Proteklo je punih 12 godina od Oslobođenja pa do donošenja, čvrstog, dugoročnog 5-godišnjeg plana za njegu šuma za vrijeme od 1957—1961. god. sa svim potrebnim pokazateljima: brutto proizvodom, amortizacijom za regeneraciju šuma i potrebnim troškovima. Ovim planom predviđena je u globalu njega mladika i guštika na po vršini od 125.000 ha, a što iznaša 37,97% od dospjelih površina za njegu (329.197 ha — 125.000 ha). U proteklim periodima, izvršenu jednokratnu njegu mladika i guštika na površini od 80.196 ha, u usporedbi sa intenzivnim šumskim gospodarenjem, prema tome i intenzivnim uzgojnim radom, ne možemo smatrati dovršenom; to je samo prvi uzgojni zahvat, koji se ponavlja po nekoliko puta, i onoga časa, kada je prethodni zahvat pozitivno djelovao, nastaje potreba ponovne intervencije uzgajivača. Prema našim iskustvima, na dobrim staništima i uz povoljne ekološke utjecaje, ponovna intervencija uzgajivača javlja se već nakon 2—3 vegetacije; ona zavisi u velikoj mjeri od intenziteta i vrste uzgojnih zahvata i proizvodnosti tla. Planskim globalom određena je samo površina na kojoj se ima izvršiti njega. Daljnja razrada je u rukama operative, tj. u razradi zadatih globala, u okviru dugoročnog plana, koji je trebao obuhvatiti; vrst i način |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 10 <-- 10 --> PDF |
njege, izbor površina za njegu prema prioritetima, predviđeni broj uzgojnih zahvata na izabranim površinama, utrošak radnog vremena i novčanih sredstava, organizaciju rada itd. Samo iz prikupljenih nepotpunih podataka koje je sakupio naš Institut 1953/1954. god. za područje jednodobnih, visokih šuma između rijeka: Save, Drave, Kupe i Une, prema uzrastu sastojina i vrsti uzgojnih radova, od ukupne površine od 230.000 ha najmlađih šuma u starosti od 1—20 godina otpada: — na njegu pomlatka i mlad ka od 10 godina starosti 105.000 ha — na guštike bez prvih proreda, u starosti od 10—20 godina 125.000 ha Sve ovo o čemu je prethodno govoreno iznosimo zato, da se kolikotoliko, vidi naše stvarno stanje, veličina zadataka postavljenih 5-godišnjim planom, kao i zbog toga, da analizom izvršenih radova pripomognemo boljem izvršenju radova drugog 5-god:šnjeg plana njege za 1961—1965. godinu. Prema podacima iz izvještaja o radu za poslovne godine 1957—1960. Stručnog udruženja Šumsko privrednih organizacija Hrvatske, radovi na njezi šuma; njezi mladika i guštika i proredama izvršeni su kako slijedi: Godina Njega plan. u ha Izvršenje Nji »/o aga mladika T Planirano i čišćenje r o š a k Utrošeno u 000 dinara guštika %> Prosječan trošak po ha 1957. 18.500 19.883 107 95.988 83.800 87 4.215 1958. 25.750 29.951 116 85.700 131.417 153 4.388 1959. 27.300 33.154 121 191.20« 112.560 59 3.399 1960. 24.170 25.761 107 188.237 175.201 93 6.801 95.720 108.749 561.131 502.978 1961. 41.181 36.018 87 279.872 175.770 63. 4.880 OPASKA: 5-godišnji plan za njegu šuma obuhvatio je godine 1957—1960. Godina 1961. uvrštena je u drugi 5-godišnj´i plan za njegu šuma, tj. u 1961—1965. godinu. Prorede D´ . . „, . Plan Izvršenje Ked. br. Godina . i u ™» ha m3 ha m1 1 1957. 65.105 741.084 50.877 121.261 2 1958. — — — — 3 1959. — — 25.760 — 4 1960. 47.437 383.473 46.756 411.772 5 1961. 30.589 411.330 30.228 433.591 OPASKA: Podaci su nepotpuni. S njima ne raspolaže ni Komora ni Plan ni Statistika. No, prema podacima Zavoda za plan, 5-godišnji planski zadatak na njezi šuma, njezi mladika i guštika od 125.000 ha, realiziran je na površini od 114.000 ha ili 91%. Planirani troškovi za njegu mladika i guštika za 5-godišnji plan iznosili su 561,131.000 Din, troškovi izvršenja 502,978.000 Din, prosječni trošak njege po 1 ha iznosi 4.700 Din. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Sumiramo li izvršenu njegu šuma specijalno njegu mladika i guštika najmlađeg dobnog razreda od 1—40 godina od 299.000 ha od Oslobođenja do danas prema periodima kako je naprijed izvršeno: — u 1945. — 1946. na površini od 983 ha — u 1947. — 1951. na površini od 5.337 ha — u 1952. — 1956. na površini od 73.876 ha — u 1957. — 1960. na površini od 114.000 ha Ukupno 194.196 ha to vidimo da je od najmlađeg dobnog razreda od 1—40 g. od 299.000 ha izvršena njega mladika i guštika od 1945.—1960. god. na 194.196 ha. Prema ovim pokazateljima nepobitno stoji, da mi od Oslobođenja, od 1945—1960. god., nismo uspjeli provesti, ne samo sistematsku njegu šuma na površinama najmlađeg dobnog razreda, nego ni jednokratnu njegu na čitavoj površini tog dobnog razreda. Preosteje dakle još jednokratna njega šuma na površini od 104.804 ha (299.000 — 194.196). Ovdje je potrebno jedno razjašnjenje. U naprednoj šumskoj proizvodnji vrši se na osnovu primjene Darvinove teorije o nasljeđu, primjenom genetike, permanentno pozitivna i negativna selekcija stabala počam od najranije mladosti u svim fazama razvoja sastojina tj. od ponika (prethodnim izborom sjemenjaka), pomlatka, mladika, letvika pa dalje sve do sječne zrelosti stabala. Primjena najstrožije selekcije stabala vrši se, ne samo kod plantaža i šumskih kultura, nego i u prirodnim visokim sastojinama sistematskom njegom, planski, s određenim ciljem i zadatkom. Sistematska intenzivna i napredna njega šuma, za razliku od ranijih načina njege šuma, koji su bili necjeloviti, nepovezani i koji nisu pratili permanetno dinamiku razvoja sastojina prema fazama razvoja sve do prelaza sastojinskog razvitka iz jednog stadija u slijedeći drugi stadij, uzgojnim selektivnim zahvatima, primjenom negativne i pozitivne selekcije stabala, na osnovu dosadašnjeg razvitka, strukture sastojine i stanja tla, sigurno i na najbolji način vodi do uzgojia najkvalitetnijih sastojina. To je intenzivno šumsko gospodarenje, intenzivna njega šuma. To je put ka stablimičnom gospodarenju. Prema tome, a na osnovu svega dosad izloženog prema činjeničkonl stanju, nepobitno stoji, gledano sa stanovišta naprednog i intenzivnog uzgoja naših visokih šuma uopće, a specijalno uzgoja jednodobnih i prebornih šuma, da mi moramo tražiti nove puteve i načine u uzgoju šuma, puteve koji nama najbolje odgovaraju prema našim mogućnostima i stvarnom stanju naših šuma ako želimo da vodimo napredno gospodarenje u našim šumama. Taj put može biti samo put, ne, u ekstenzivno, već u intenzivno) gospodarenje — u intenzivnu njegu šuma. Već same činjenice: — da smo od 1945—1960. god. jedva uspjeli da izvršimo jednokratan samo »pionirski« uzgojni zahvat na površini od 194.196 ha najmlađeg dobnog razreda, kao i to, da smo te površine dalje prepustili »stihijskom« prirodnom razvoju u zajednici stabala; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— da smo novim 5-godišnjim planom obuhvatili njegu mladika i guštika na preostalim, dosad nenjegovanim površinama, kao i to, da pritom nismo planski obuhvatili daljnje uzgojne radove na dosad jednokratno pređenim površinama . . . GOVORE DOVOLJNO UBJEDLJIVO I JASNO, DA SE MI DANAS PONOVNO NALAZIMO U POČETNOM STANJU UZGOJNIH ZADATAKA I DA STOJIMO: — prvo, pred vrlo složenim uzgojnim problemima njege, za nas, najtežeg, s obzirom na kvalitetu budućih sastojina, najvažnijeg, najmlađeg dobnog razreda; — drugo, pred problemima koji su u vezi sa provađanjem selektivnih proreda, naročito intenzivnih proreda, kao i iskorištavanjem prorednih masa u odraslijim sastojinama od 60 godina starosti pa dalje (svjetlosne prorede); — treće, da mi dosad nismo pristupili njezi naših sačuvanih prebornih šuma na površini od 436.756 ha iako se uređajnim elaboratima određuju čišćenja i prorede (na njezi prebornih šuma nešto je počelo raditi Šumsko gospodarstvo Delnice). Podataka o izvršenoj njezi prebornih šuma, prema odredbama uređajnih osnova, nemamo. Jedino, nalazimo u izvještaju o radu za 1957. god. stručnog udruženja Sumarskc-privrednih organizacija Hrvatske, da se u prebornim šumama pristupilo njezi ,oslobađan]u jelovog pomladka i to, radi iskustva, oprezno. Za nas je vrlo važno pitanje njege prebornih šuma; to pitanje ne smije ostati neobuhvaćeno. O tom treba govoriti na ovom skupu. Mi ćemo u našem daljnjem razmatranju obuhvatiti slijedeće najvažnije probleme: 1. Planiranje šumsko-uzgojnih radova Ovo planiranje treba da obuhvati prostorno i vremensko izvršenje svih radova na njezi sastojina. S obzirom na dugoročni karakter šumske proizvodnje, ono mora biti dugoročno, a kao takvo, treba da obuhvati: cjelokupnu površinu njege sastojina za tačno određeni vremenski period; vrst i način njege s obzirom na: vrst drva, biljno-sociološki sastav, omjer smjese, starost, postanak sastojine i tok razvitka; predvidivi utvrđeni broj uzgojnih zahvata prema prioritetima sastojinskim za taj period; otpadajući dio površine na jednu godinu i kontrolu izvršenja uzgojnih radova; utrošak radnog vremena i novčanih sredstava prema broju posječenih stabalaca i njihovoj visini; potrebu radne snage i oruđa za njegu. Valjano planiranje šumsko-uzgojnih radova traži detaljno poznavanje stvarnog stanja. Ono mora da potekne odozdo, sa terena, i od stručnih rukovodilaca, koji najbolje poznaju: strukturu sastojina, biljno-sociološki sastav sastojina, naročito omjer smjese, način postanka sastojina i dinamiku dosadašnjeg toka razvoja sastojina. Na temelju poznavanja svih tih potrebnih elemenata, može operativa sastaviti dobar plan šumsko-uzgojnih radova, koga u daljnjoj razradi prihvaćaju i odobravaju nadležni forumi za plan. Da li smo mi tako postupili kod sastava prvog 5-godišnjeg plana, to treba da pokaže diskusija na ovom Plenumu. Za nas je danas vrlo važno, da se osvrnemo na sva stručna pitanja koja su u vezi sa planskim postavkama i njihovim izvršenjem. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 13 <-- 13 --> PDF |
U čemu smo najviše griješili do danas kod izvršenja radova postavljenih prvim 5-godišnjim planom? 1. Planske postavke drugog 5-godišnjeg plana za njegu šuma su globalne; one su istodobno posve minimalne s obzirom na »vapijuće« radove iz njege šuma na ogromnoj površini najmlađeg dobnog razreda od cea 300.000 ha. Međutim, ništa ne stoji na putu šumskim gospodarstvima kao privrednim poduzećima, da iz akumuliranih novčanih sredstava, iz amortizacije II. (u kasnijem razmatranju A II.), s kojom slobodno raspolažu u okviru namjene, osiguraju daleko veća novčana sredstva za njegu šuma, nego što su određena republičkim planskim globalima. Ona su to dužna učiniti tim više, što su dobila daleko manja zaduženja prvim 5-godišnjim planom za njegu šuma s obzirom na stvarno stanje i potrebe njege, i što je procenat udjela njege šuma u A II. neobično nizak. O tom govorimo pod tačkom 2 »Financiranje šumsko-uzgojnih radova«. 2. Davanje prioriteta kod izbora sastojina za njegu šuma. Prioritet smo trebali dati onim sastojinama, kod kojih pravovremenim uzgojnim zahvatima, pravovremenim ulaganjem najpotrebnijih i najekonomičnijih novčanih sredstava, postizavamo najbolji i najveći uspjeh, a ne onim sastojinama, kojima uzgojni zahvati dolaze prekasno i redovno ostaju bez rezultata, a štaviše, ponekad su i štetni. Pravovremene uzgojne radnje su u pravilu i najjeftinije. Cesto i s malim novčanim sredstvima, ako su pravovremeno uložena, u velikoj mjeri, rješavamo srž uzgoja (kvalitet i omjer smjese). Još uvijek imamo vremena da ispravimo pogrešna planiranja. To je u okviru vlastite razrade plana, odnosno planskih globala svakog pojedinog šumskog gospodarstva. 3. Nepoznavanje osnovnih faza razvoja drveća i sastojina vodi do posve pogrešne primjene načina njege, a tim i rasipanja i nepotrebnog trošenja novčanih sredstava. — Najčešći je slučaj posve krive primjene uzgojnih zahvata, u nenjegovanim odraslim gušticima, koji su prešli u stadij tankih letvika^ to je slučaj kod tzv. »zakašnjelog čišćenja«, gdje se umjesto tzv. »prvih sitnih proreda« u letvicima, provodi tobožnje spašavanje, već u velikom dijelu umirućih stabala; žrtve su pritom stabilna stabla gornje etaže. — U odraslim, nenjegovanim gušticima sijeku se najjača a ujedno za uzgoj najbolja proizvodna stabla, koja su se već afirmirala kao najbolji tzv. »nosioci grupa«, samo zato, što su jaka, i što svojim uzrastom tobože štete okolini. Kakva je to okolina? To su nestabilna stabla čija je uzgojna vrijednost vrlo problematična. — U dobro obraštenim mladićima gdje je broj stabalaca na 1 m2 prevelik (40—70), ne vrši se izbor, tj. selekcija stabala, a još manje »regulisa^ nje« omjera smjese. U ovom stadiju razvitka, primjenom pozitivne i negativne selekcije stabala, rješava se najbolje pitanje uzgoja budućih kvalitetnih sastojina, a naročito pitanje željenog omjera smjese stabala. U tu svrhu dovoljna su dva do četiri pravovremena uzgojna zahvata. Ovo govori zato, da nas više nemagu kod njege mladika zadovoljiti tzv. »grubi uzgojni zahvati« već »detaljni«. O tom treba da se izjasne na ovom Plenumu, u diskusiji, naši stručnjaci — praktičari sa terena. 4. Primjena genetike u uzgoju šuma uopće, specijalno u njezi ekonomsko vrijednih visokih šuma, došla je već do izražaja, u velikoj mjeri, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 14 <-- 14 --> PDF |
u svim zemljama koja vode napredno šumsko gospodarenje. Bez poznavanja pr´mijenjene genet.ke u uzgoju šuma, najboljih geno-ieno-ekotipa, nema uzgoja visokovrijednih, kvalitetnih sastojina. Kod praktične primjene genetike, kod selektivnih uzgojnih zahvata, stručnu odgovornost moraju da preuzmu naši šumari biolozi. Oni su zato i kvalifikovani. Koliki je njihov udio rada, danas, u našoj šumskoj proizvodnji kod selektivnih uzgojnih zahvata, kao i radova uopće na njezi šuma, to treba da dođe do izražaja u ovoj diskusiji. O tome će biti govora pod tačkom 3 stručni kadrovi. 5. Osnovne postavke za njegu šuma, za provedbu uzgojnih zahvata u svakoj konkretnoj sastojini prije početka izvedbe radova koje vrše, bilo stalni, bilo priučeni šumski radnici, moraju dati stručno najkvalifikovaniji šumarski stručnjaci, to su šumari biolozi. Takve postavke mogu se dati samo na osnovu najdetaljnijeg poznavanja sastojinske strukture, o čemu smo u uvodu govorili. Takav rad zavisi od stručne odgovornosti i savjesti šumarskog stručnjaka, koji daje principijelne šumsko-uzgojne postavke za svaki konkretni šumsko-uzgojni zahvat od koga zavisi uzgojna budućnost sastojine. To se nesmije ni u kom slučaju prepustiti šumskim radnicima. Za takav način rada, napredna intenzivna šumska proizvodnja, treba elastične šumare gospodare-ekonome, a ne šumare koji su opterećeni odministrativnim načinom rada u šumskoj proizvodnji. O tom, koliki je udio naprednog šumara-gospodara kod takvog načina rada u našim šumama, treba da pokaže diskusija. 6. Laičko prilaženje izvršenju-provedbi radova na njezi šuma. Cesta je pojava na terenu, da danima i danima i najkompliciranije uzgojne radove na njezi mladika i guštika koji zavise od: sastojinske strukture, vrste drveća, omjera smjese, načina postanka, vrlo izdiferenciranih i nepovoljnih etaža, različite kvalitete, vrše posve nestručni šumski radnici kroz čitavo vrijeme, skoro, bez stručnog osoblja. Razumljivo je, da su i rezultati takvih radova vrlo porazni, kao i to, da šumarski inženjeri nemogu biti prisutni svuda i na svakom mjestu gdje se takvi radovi vrše, ali nikako se nemogu i nesmiju odreći primarne rukovodstvene uloge i stručne odgovornosti" postavlja se i pitanje, zašto postoje još i šumarski tehničari kao i ostalo kvalifikovano terensko osoblje. Čak i tamo, gdje ima dovoljan broj šumarskih inženjera i tehničara, mi ih vrlo rijetko ili nikako ne nalazimo kod izvršenja najodgovornijih radova kao što su: radovi u njezi šuma. Šta je tome razlog? Nažalost ima u našim redovima šumarskih stručnjaka, koji stoje na stanovištu, da šumari sa fakultetskom spremom ne treba da rukovode s tim radovima, kao i to, da oni nisu zato svršili Šumarski fakultet i da ti radovi spadaju u kompetenciju nižeg terenskog osoblja (lugarski poslovi). O tome treba da se čuje riječ i na ovom Plenumu. 7. Primjena naučnih dostignuća u praksi. Takozvana klasična šumska proizvodnja, koja je karakteristična po vrlo dugom proizvodnom vremenskom razdoblju, ne nalazi u današnjem tempu proizvodnje, koji traži kraće proizvodno vrijeme, svoje opravdanje. Iz tih razloga, sadašnja proizvodnja mora iskoristiti kako sva strana, tako i domaća naučna dostignuća za postizivanje toga cilja. Nažalost, još uvijek, i nakon izvjesnog napretka koga smo postigli u njezi naših prirodnih šuma u posljednjem deceniju, mi u našoj šumskoj proizvodnji još uvijek koračamo pionirskim korakom. Brži tempo proizvodnje traži: skraćenu ophodnju, bržu i jaču akumulaciju svje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 15 <-- 15 --> PDF |
tlonosnog prirasta na izabranim stablima i uz to još posve kvalitetnu malu. Odgovor možemo naći, gledajući realno na današnje stanje naših postojećih ekonomskih šuma, u forsiranoj i najintenzivnijoj i vrlo elastičnoj njezi šuma primjenom savremenih dostignuća nauke i prakse, razumljivo uz odgovarajuću organizaciju rada; ona nesmije biti administrativna i troma, nego vrlo dinamična, napredna, elastična i ekonomična; i ovim pitanjem treba da se pozabavi diskusija. 8. Ekonomika treba da nađe sve veću primjenu u šumskoj proizvodnji; ona tu nalazi naročito plodno polje rada; ona treba da dođe do izražaja prvenstveno kod izbora drveća s obzirom na njihove upotrebne vrijednosti, kao i kod tzv. »prelaznih« sastojina u pogledu njihova daljnjeg podržavanja do sječne zrelosti; o čemu smo već naprijed govorili; nadalje kod pretvorbe čistih sastojina u mješovite sastojine, kombinacijom heliofilnih i skiofilnih vrsta, radi iskorištenja proizvodne snage tla i akumulacije svjetlosnog prirasta. 2. Financiranje šumsko-uzgojnih radova Usporedimo li površine šuma na kojima dosad nisu izvršeni nikakvi uzgojni radovi (104.804 ha) sa ukupnom površinom očuvanih jednodobnih šuma na području NRH, izlazi, da sastojine u kojima do danas nisu izvršeni nikakvi uzgojni zahvati učestvuju u ukupnoj površini očuvanih šuma sa 10%. Stojimo na stanovištu, da je i na dijelu površine od 194.196 ha na kojoj su prošli tek prvi uzgojni zahvati, sigurno potrebno ponoviti te zahvate; možemo slobodno zaključiti, da površine sastojina na kojima je hitno potrebno izvršiti uzgojne radove, iznašaju najmanje 15% od očuvanih šuma. Kako stojimo sa financiranjem uzgojnih radova? Kod ovog razmatranja poslužit ćemo se analizom »odnosa brutto proizvodnje«, amortizacije za regeneraciju šuma, troškova, te uzgojnih radova na njezi mladika i guštika za 1961. god., prema planu proizvodnje koja je ostvarena kod naših privrednih poduzeća, tj. šumskim gospodarstvima u 1961. god. Prema planu ostvarenja brutto proizvodnje za 1961. god., predviđeno je ostvarenje brutto pro´zvoda od 23,,677,542.000 din od čega je na amortizaciju II. otpalo 2,,007,014.000 din ili 8,5%. Predviđeno je, da radovi na njezi i čišćenju šuma sudjeluju novčano u amortizaciji II. sa 297,872.000 din ili 14%. Usporedi li se vrijednost predviđena za radove njege i čišćenja šuma sa ukupnim predviđenim brutto proizvodom to proizlazi, da na radove i čišćenja od ukupnog brutto proizvoda otpada svega 1,2.%. Mnogo veći nesrazmjer nastaje, ako se usporede podaci realizacije. Dok je brutto proizvod ostvaren sa 27,,330,700.000 din, te prebačen sa 15%, amortizacija A II ostvarena je sa svega 1,,916,200.000 din; ona je manja za 5% od planirane. U tako smanjenoj amortizaciji, radovi na njezi i čišćenju mladika i guštika učestvuju sa 175,770.000 din ili svega 9,2% prema predviđenih 14%. Usporedimo li ostvarene troškove njege i čišćenja sa ostvarenom brutto proizvodnjom izlazi, da radovi na njezi i čišćenju učestvuju u ukupnoj brutto proizvodnji sa svega 0,64%. Učešće površine sastojina u kojima je potrebno izvršiti radove na njezi i čišćenju u odnosu na ukupnu površinu očuvanih prirodnih šuma — |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 16 <-- 16 --> PDF |
jednodobnih, iznosi 15%. Istovremeno učešće radova na njezi i čišćenju u ostvarenom brutto proizvodu u 1961. god. iznosi svega 0,64%. Ako uzmemo u obzir koliki su brutto proizvod ostvarile šume, te od kolikog su značenja radovi na njezi i čišćenju šuma za povećanje tog istog brutto proizvoda, sam se po sebi nameće zaključak, da je učešće radova na njezi i čišćenju premaleno u amortizaciji A II, te da bi se to trebalo povećati. Želimo li »našoj šumi« vratiti samo dio onoga što smo od nje uzeli, trebalo bi pojačati uzgojne radove. Veličinu učešća radova na njezi i čišćenju u amortizaciji II mogli bismo pokušati odrediti na slijedeći način: Ako površina šuma u kojoj do danas nisu izvršeni nikakvi uzgojni radovi — a hitna je potreba njihovog izvršenja — učestvuje u ukupnoj površini šuma sa 10%, to bi i financijski trebali ti isti radovi, da učestvuju u brutto proizvodu sa približno istim postotnim iznosom, odnosno novčano sa oko 2,,000,000.000 din god. To je uglavnom cjelokupna jednogodišnja amortizacija II. iz čega se vidi zašto je ona uglavnom i osnovana. No, međutim, pošto iz organizacijskih i drugih objektivnih razloga nije moguće cjelokupnu amortizaciju II. iskoristiti u toku jedne godine samo za njegu i čišćenje, i pošto ona namjenski služi i za ostale troškove u šumskoj proizvodnji, mogli bi se ti radovi podijeliti na 3—4 godine, tako, da bi svake godine radovi na njezi i čišćenju učestvovali u brutto proizvodu sa 3% ili u novčanom iznosu oko 700,000.000 din od planiranog brutto proizvoda, a što iznosi 35% od planirane amortizacije II. Samo uz te uvjete bilo bi moguće u radu od 3—4 godine obaviti najnužnije radove na njezi i čišćenju šuma i time bar djelomice vratiti šumi ono što smo od nje uzeli. Na taj bismo način utjecali posredno i na povećanje brutto proizvodnje. Šumsko-uzgojnim ekonomskim računom može se vrlo lako objasniti od kolikog su značaja uzgojni radovi za povećanje vrijednosti sastojina, a samim tim i veličine brutto proizvoda. Prema prirasno-prihodnim tabelama u starosti od 100 godina drvna masa glavne sastojine po ha kreće se od oko približno 500 m:i. Istovremeno, u periodu od 100 godina, dobiva se prosječna masa proreda od oko 300 m3. Pretpostavimo li, da danas m3 glavnog sječivog prihoda postizava približnu prosječnu vrijednost drvne mase od 2.000 din, na m3 proreda za sastojine u starosti od 40 godina pa dalje od 1.000 din; dakle, 1 ha sastojine kod normalnog gospodarenja prema tome postiže slijedeću vrijednost 500 m:) ä 2.000,— din300 m3 ä 1.000.— din Din „ 1,000.000.— 300.000.— Ukupno Din 1,300.000.— Računamo li sa 8 radnika po ha za uzgojne radove, koji su potrebni u jednom naprednijem i intenzivnijem šumskom gospodarenju, te ako uzmemo da se radovi na njezi vrše kroz najmanje 20 godina u najmlađem dobnom razredu a da pritom od tih radova ne možemo očekivati veće prihode, a vrijednost radnika obračunamo sa 1.000 din brutto, to izlazi, da je vrijednost uzgojnih radova po 1 ha približno 160.000 din ili 12% od proizvedene vrijednosti drvne mase. Dakle, da bi se proizvela normalna drvna masa sa prosječnom vrijednosti od 1,300.000 din po ha, potrebno je uložiti samo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 17 <-- 17 --> PDF |
12% od vrijednosti te mase (prirodno pomlađenje). Sigurno je, kada se ne bi uložilo tih minimalnih 12%, da je mala vjerojatnost, da će vrijednost 1 ha u 100 godina biti 1,300.000 dinara. Isto tako je sigurno, da će ta vrijednost biti tim veća, što su veća ulaganja u uzgoj. Uzmimo da uzgojni zahvat ne će imati nikakvog utjecaja na povećanje drvnih masa proreda (a što su dosadašnja istraživanja dokazala posve suprotno), nego da će samo povećati kvalitetnu vrijednost 1 m3 drvne mase za 10%, to će i vrijednost 1 ha u 100 godina iznositi 500 m3 ä 2.000,— din Din 1,100.000.— 300 m3 ä 1.100.— din „ 330.000.— Ukupno Din 1,430.000.— Na taj način postizavamo veći prihod po 1 ha od 100.000 din, čime su gotovo pokriveni troškovi uzgoja. Već naša dosadašnja istraživanja (istraživanja koja vrši naš Institut, a daljnja će to još bolje učvrstiti), pokazuju, da je utjecaj uzgojnog zahvata na vrijednost sastojine od neprocjenjive važnosti. 3. Stručni kadrovi u njezi šuma U naprednom i intenzivnom šumskom gospodarenju, stručnost se ne može zahtijevati samo od rukovodećih službenika, već i od nižih službenika i šumskih radnika, koji u praksi uglavnom i obavljaju obimne zadatke iz njege šuma. Kvalitetne radove mogu dati samo stručno dobro obrazovani kadrovi u svim tehničkim radnjama na´njezi šuma, ili, jednostavnije rečeno, to mogu dati samo specijalisti. No, međutim, analize dosad izvršenih radova na njezi šuma s obzirom na kvalitet tih radova, ne bi nas mogle ni djelomično zadovoljiti iz razloga, što kadrovi koji neposredno rukovode nisu dovoljno sagledali delikatnost i veličinu zadataka koji pred nama stoje u uzgoju šuma. Poseban problem čini nedovoljna stručnost šumskih radnika. Rukovodeći stručni kadrovi — šumarski inženjeri — iz niza razloga, nisu jednako obuhvatili sva teoretska i praktična znanja koja su potrebna u tehnici njege šuma. Otuda i dolazi do raznoraznih gledišta koja negiraju ne samo intenzitet, nego i samu postavku potrebe ovih osnovnih radnja u naprednom gospodarenju šumama. Upravo kod rukovodećih stručnih službenika treba da postoji sigurnost u radu i duboko stručno uvjerenje za potrebu tih radova. Rukovođenje njegom šuma može se povjeriti samo specijalistima, šumarima-biolozima sa provjerenim i priznatim kvalitetima. Specijalnost bi se postigla seminarima ili eventualno postdiplomskim studijem. Stečena specijalnost bi trebala biti naglašena, kako u javnom priznanju — analogno drugim strukama — tako i materijalno. Rad šumarskih inženjera na njezi šuma zbog obilnosti zadatka, svodi se zasada na planiranje, instruktažu i kontrolu. Ovakvom praksom, nažalost, promašeno je školovanje najstručnijih šumarskih kadrova. Šumarske inženjere, biologe, potrebno je osloboditi administrativnih obaveza, kako bi njihova specijalnost došla do punog izražaja. Oni trebaju preći na direktno operativno rukovođenje i svakodnevnim stalnim kontak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 18 <-- 18 --> PDF |
tom pomoći radnim ekipama na njezi šuma. Stručna kvalifikacija ovim načinom rada itekako bi došla do izražaja i blagotvorno bi se odrazila na unapređenje gospodarenja šumama. Operativne radove na njezi šuma prema striktnim uputama šumara- biologa i pod njegovom punom stručnom odgovornošću, treba da vrše poslovođe uzgojnih radilišta sa kvalifikacijama šumarskih tehničara. Praktično uzevši, detaljna izvedba ovih radova ovisi o šumarskim tehničarima, a u detaljima je veličina, odgovornost i značaj tih radova. Ovi kadrovi ne smiju za praktične radove iz njege šuma biti slabije osposobljeni od šumarskih inženjera. Sigurno je, a što je u ranijem izlaganju istaknuto, da specijaliziranog operativnog kadra nemamo dovoljno. I ovdje se nameće hitna potreba teoretske i praktične obuke. Konkretnim stručnim radom, oslobođen administrativn h i drugih sekundarnih obaveza, šumarski tehničar bi zauzeo mjesto u struci za koje je i školovan. U šumarstvu, a posebno kod njege šuma, moglo bi se uzeti kao uvriježeno pravilo, obratno drugim strukama, da nekvalificirani radnici izvode složene praktične zadatke i to velikim dijelom bez dnevnog nadzora. Ovakav rad nije se odmaknuo od empirije; on je štetan za napredno gospodarenje i ne može se više tolerirati u našoj praksi. Riješiti problem kvalifikovane radne snage ne možemo, a da ne potražimo glavne uzroke toga stanja. Manuelni rad u šumarstvu karakterizira periodičnost, teški uslovi rada (atmosferilije) i nestalnost mjesta rada, česta nebriga o osnovnim radnim i životnim prilikama šumskih radnika. Stalnim šumskim radnicima je prvenstveno potrebno osigurati konstantan posao uz zasnivanje stalnog radnog odnosa. Stručnom šumskom radmku, kroz posebne tečajeve i ispite, specijalno o njezi šuma, treba omogućiti sticanje potrebnih kvalifikacija. Stručan školovan radnik umij et će, da uz usku saradnju sa neposrednim rukovodiocem, izvrši kvalitetne zadatke njege, čišćenja i proreda. Veća kvalifikacija treba da se prvenstveno odrazi i na prihodu radnika. I o ovom problemu treba da se povede diskusija na ovom Plenumu. 4. Radna snaga Pretpostavimo li, da će se za radove na njezi i čišćenju prosječno utrošiti po hektaru 8 radnika-dana, to za 299.000 ha treba 2,392.000 radnika dana. Računamo li vrijednost jednog radnika sa 1.000 din bruto, to za 2,392.000 radnika dana trebamo 2,,392,000.000 din što približno odgovara planiranoj brojki utroška za njegu i čišćenje u brutto proizvodu. Razdijelimo li planiranu brojku na tri dijela, izlazi da nam je godišnje potrebno 764.000 radnika dana sa 764,000.000 dinara. Želimo li predviđene radove na njezi i čišćenju obuhvatiti petogodišnjim planom, moramo pretpostaviti, da će se nakon određenog vremena, radovi na njezi i čišćenju morati povratiti u pojedine sastojine. Zbog toga bi predviđeni petogodišnji plan njege i čišćenja sastojina morao izgledati kako slijedi: Potrebna radna snaga (radnika-dana) Potrebna novčana(u 000 din) sredstva I 478.000 478.000 II 526.000 526.000 III 574.000 574.000 IV 622.000 622.000 V 670.000 670.000 384 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Stojimo na stanovištu, da je intenzivne radove na njezi šuma, specijalno njezi mladika i guštika, onako, kako to racionalno i napredno šumsko- gospodarenje zahtijeva, nemoguće izvršiti bez stalnih šumskih radnika specijalista za njegu šuma. Polazeći s toga stanovišta, s obzirom na neodgodive zadatke i radove pred kojima stoji naše šumarstvo, a koji su određeni drugim 5-godišnjim planom za njegu šuma, iznosimo ovo kao vrlo težak problem »potrebu radne snage«. No, prednji račun ne treba da nas obeshrabri. On treba da bude samo svjesna spoznaja i opomena, da bez 100% angažovanja svih za taj rad raspoloživih stručnih radnih snaga, nema ni približnog izvršenja postavljenih zadataka. 5. Napad drvne mase iz uzgojnih zahvata u odnosu na šumsko-uredajne elaborate — gospodarske osnove Operativa često ističe kao kočnicu u radu na njezi šuma kod provođenja proreda, nerazmjer koji nastaje između godišnjih planom određenih prorednih drvnih masa prema uređajnim osnovama i stvarno postignute drvne mase. Podaci proreda u uređajnim osnovama sastavljeni su na temelju prirasno prihodnih tabela. Pošto prirasno prihodne tabele ne iskazuju drvnu masu prorede u sastojinama mlađim od 30 godina, to i uređajne osnove ne iskazuju tu masu, ili je iskazuju u vrlo malom iznosu, i redovno ne većem od 10—15 irr´Vha. Istraživanja Instituta, a i praksa su dokazali, da se drvna masa prvih proreda u dosad nenjegovanim sastojinama mlađim od 30 godina kreće u razmjeru od 20—430 mVha, rijetko manjom, a često većom od iskazane. Uslijed takvih razlika dolazi kod izvršenja proreda do problematičnih nerazmjera između stvarnog stanja u sastojini i plana proreda. Drugim riječima ,to izgleda ovako: neka šumarija ima plan sječe od 20.000 m3 godišnje, od čega 14.000 m:l glavnog sječnog prihoda i 6.000 m3 drvne mase proreda. Pretpostavimo, da je uređajnom osnovom predviđeno, da se drvna masa od 6.000 m3 proreda postigne na površini od 400 ha, sa intenzitetom od 15 nr´/ha i da je baš tu čitavu površinu bezuvjetno potrebno prorijediti. No, međutim, stvarna potreba sastojine traži jače razmicanje krošanja, tj. da se posiječe najmanje 30 nvVha (a to je gotovo donja granica onog što se stvarno postiže proredama u praksi), to u tom slučaju šumariji preostaju sada tri mogućnosti: — da izvrši proredu na cijeloj površini u količini kako joj nalaže stvarno stanje i postigne drvnu masu proreda od 12.000 m3, te time znatno premaši predviđeni plan proreda, što se u praksi ne dozvoljava (inspekcija), — da proredu izvrši na polovici predviđene površine prema stvarnom stanju, te posiječe drvnu masu proreda od 6.000 m3, čime nije premašen plan proreda, ali je polovica površine ostala uzgojno neobrađena, — da proredu izvrši na cijeloj površini sa intenzitetom kojeg predviđa uređajna osnova te postigne drvnu masu proreda od 6.000 m3, ali uzgojno ne učini ništa ili vrlo malo. Zbog toga se postavlja pitanje za diskusiju, da li je primarnije, da šumarije premaše plan proreda, i uzgojno pravilno obrade čitavu prorednu površinu, ili da se drže plana proreda i uređajne osnove, ali uzgojne radove u tom slučaju izvrše samo djelomice ili nedovoljno, kao i to, da li postavke 385 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 20 <-- 20 --> PDF |
uređajne osnove mogu biti kočnica uzgojnim radovima ili bi te postavke trebalo ispraviti. 6. Korištenje drvne mase koja napada iz šumsko-uzgojnih radova Kao izuzetno težak problem kod uzgoja šuma, kod provođenja´uzgojnih radova, jeste problem unovčenja drvne mase koja se dobije sječom stabala. Ovaj problem moramo istodobno promatrati sa gledišta šumsko- uzgojnog i ekonomskog. Neosporno je, da je operativi vrlo teško kod realizacije godišnjih drvosječnih prijedloga sječa naći povoljna i obostrana rješenja s obzirom na: izbor lokacija sastojina za njegu šuma, otvorenost šumskih predjela i mogućnost unovčenja posječene drvne mase. Najpovoljnija obostrana rješenja nalazimo sigurno kod provođenja sječe stabalaca u fazi: pomladka, mladika i guštika do prvih tzv. sitnih proreda u starosti sastojina od 1—20 godina pa do tankih letvika, gdje posječena posve tanka stabalca dimenzija tankih šiba do tankog pruća, s obzirom na lokacije izabranih površina za uzgojni »tretman« i novčanu vrijednost, ne predstavlja nikakav problem. Ta posječena stabalca ostaju ležati, i nakon rastvorbe, služe za popravak proizvodne snage tla. Prema tome, nesmije i ne može operativi služiti kao izgovor za neprovođenje uzgojnih radova za tu fazu razvoja sastojina ,ekonomski momenat«. Dapače uzgojne radove za tu fazu razvoja moramo uzeti kao uzgojni »imperativ« i to naročito u neotvorenim šumskim predjelima, pošto provođenjem uzgojnih radova za tu fazu razvoja, u neotvorenim šumskim predjelima, dovodimo sastojine u takvo stanje, da one do otvaranja šumskih predjela izgradnjom šumskih komunikacija i do prvih proreda, daju ne samo vrednije i deblje Sortimente ,nego postaju uzgojno vrijedne (kvalitet). Naprotiv, najnepovoljnija rješenja nalazimo kod nenjegovanih i neotvorenih prirodno osnovanih sastojina u starosti od 21—40 godina, a kako se to najbolje vidi prema debljinskoj strukturi stabala iz slijedeće tabele: Srednji promjer {1,30-u cm) Godina hrast bukva 21—30 7,6 7,2 31—40 11,4 10,2 41—50 15,8 13,9 51—60 20,6 17,8 61—70 25,4 22,3 71—80 31,1 27,6 81—90 34,3 30,1 Opaska : Ovakvu debljinsku strukturu dobili smo na temelju podataka sa pokusnih ploha našeg Instituta. U takvim sastojinama je i redovno velik napad drvne mase (najmanje od 20—60 nvVha (veliki broj predrasta); promjeri od 1—16 cm. S ekonomske tačke gledišta teško je naći odgovarajuća rješenja za takve sastojine; tj. unovčenje drvne mase. Tu dolazi jedino u obzir paljenje uglja koji je, ako se radi o bukvi i grabu, obično prvorazredan (kanella). Ako ne bi mogli u konkretnim sastojinama vršiti detaljnu njegu, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 21 <-- 21 --> PDF |
mogu se svakako vršiti tzv. grubi zahvati prevršivanjem krošanja i upotrebom herbicida, čime samo donekle pomažemo uzgojno vrijednim stabalcima u neravnoj borbi za samoodržanje. I za otvorene sastojine, u prošlim godinama, u toj starosti, radi nekonjukturnog ogrjeva, bilo je teško naći ekonomsko opravdanje za provođenje uzgojnih radova; no danas se je popravilo stanje u tom pogledu (potražnja ogrjeva). Kao poseban šumsko-uzgojni i ujedno ekonomski problem, javlja se, problem iskorištavanja velikih sječivih drvnih prorednih masa u odraslijim jednodobnim sastojinama u starosti od 41 godinu pa dalje, kao i u prebornim sastojinama. Za jednodobne visoke sastojine površine dobnih razreda prema posljednjim podacima ,iznašaju ha: 1—40 god., 281.703 sa 13,364.000 m3; 41—80: 237.692 ha sa 47.115.000 m3; 81—100: 55.575 ha sa 13,584.000 m* 101—120: 27.374 ha sa 6,179.000 m:i; 121 i više: 27.454 ha sa 6,327.000 m3. Opaska: vidi prilog — tabela 1 a i tabela 2. Sa uzgojne tačke gledišta mi moramo tražiti odgovarajuća šumskouzgojna rješenja — za nas, danas i u budućnosti — u našim najvažnijim čistim i mješovitim sastojinama II. dobnog razreda u površini od 237.692 ha. Zašto. To su, u prosjeku, srednjodobne, s obzirom na debljinsku strukturu, za nas i za naše prirodne uslove — uslijed prevelikog broja stabala u gornjim etažama — pretanke sastojine; one su dosada slabo ili nikako njegovane. Do ove konstatacije, došli smo na osnovu velikog broja istraživačkih ploha našeg Instituta; ove podatke smo dostavili operativi. To potvrđujemo i usporedbom sa prirasno prihodnim tablicama. Za te sastojine neophodno je potrebno primjeniti selektivne prorede svuda gdje za to postoje uslovi (donja etaža). Primjenom selektivnih proreda, postepenim uklanjanjem nekvalitetnih stabala, istina, napada veća količina gorive drvne mase; tu se javlja odmah i ekonomsko pitanje tj. unovčenje. Danas je to riješeno. Potražnja goriva raste; kod bukve, celuloza izvlači gorivo; kod hrasta, gorivo i tanin, izvlači tanka tehnička oblovina i rudno drvo. Kod primjene selektivnih proreda jačim razmicanjem krošanja, aku mulira se svjetlonosni prirast na kvalitetnim — tehničkim stablima gor njih etaža; povećava se debljinski prirast; dolazimo mnogo ranije do debljih, kvalitetnih sortimenata — trupaca, što je od velike važnosti za ugroženu alimentaciju drvarske industrije, koja više ne može očekivati, a ni računati, na jake trupce kao nekad, nego na trupce tanjih dimenzija iz prvih jačih proreda dosada slabo njegovanih sastojina (između 20—25 cm). Ovo povlači neizbježnu preorijentaciju u pogledu proreza i iskorište nja. To je pitanje, koje treba da obuhvate naši drugovi iz prerađivačke industrije. Mi možemo o tom dati pouzdane podatke, koje ovdje ne izno simo radi pomanjkanja prostora. Za sastojine od 71—-100 godina na površini od 55.575 ha, prema našem poznavanju, smatram, da su one danas u takvom stanju, da ih moramo poštediti; one su velikim dijelom uzgojno jako tretirane zbog potrebe na trupcima. To vrijedi naročito za hrastove sastojine, gdje su jača proga ljivanja nepovoljno djelovala na tlo (zakorovljenje) i stvorila nepovoljne uslove za pretpomlađivanje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Za preborne šume mišljenja smo, da danas, zbog velike potražnje posve sitnih sortimenata četinjača koji imaju i dobru cijenu (motke, hmelj ovke itd.) kao i potražnje celuloze, pitanje unovčenja materijala koga ćemo dobiti intenzivnom njegom u otvorenim prebornim društvenim šumama, ne predstavlja nikakav problem. Kolike su, mogućnosti napada takvog drvnog materijala kod uzgojnih radova u prebornim šumama možemo vidjeti iz strukture debljinskih razreda prebornih društvenih šuma. Na površini od 318.815 ha prebornih šuma ukupna drvna masa po debljinskim razredima zastupana je ovako: od 10—20 cm: 6,058.546 m3 od 21—30 cm 10,740.533 m3; od 31—40 cm 15,277.954 m3 od 41—50 cm, 16,876.517 m3; od 51—60, 13,646.292 m3; od 61—70 cm 7,802.740 mP od 70 i više cm 6,448.986 m3; svega 76,851.568. O tom treba da se povede diskusija na ovom Plenumu. Opaska: Vidi prilog — tabela 1-b. 7. Politika uzgoja šuma Politika njege šuma zacrtana je Saveznim društvenim planom, Republičkim i Kotarskim planom. Ovim planovima vodi se opća politika šuma. Ti planovi su dugoročni. Šumska gospodarstva kao privredna poduzeća sa organima društvenog upravljanja razrađuju nakon primljenih globala svoje planove. No, smatramo, da šumska gospodarstva ne mogu ostati samo kod tih planova, nego da su dapače dužna s obzirom na općenito značenje šuma, da prema stvarnom stanju šuma koje im je povjerila društvena zajednica na upravljanje, ulože pored sredstava koja dobivaju iz Saveznog društvenog plana za investicije, još i vlastita sredstva kako bi osigurala na svojim područjima bolju proizvodnju. Pored naprijed istaknutog, ipak smatramo, da mora postojati najuža saradnja između šumskih gospodarstava, Sekretarijata za šumarstvo i Komore u pogledu: izbora vrste drveća, ophodnje, ubrzanja proizvodnje i potrošnje. Tabela 2. Prema osnovi sječa za 1961-65 za društvene šume prosječni godišnji prethodni prihod za jeđnodobne šume (prorede) iznosi za: L i s t a č e Hrast Bukva tvrde meke Četinjače Ukupno Ukupno : 184.600 213.070 359.900 86.130 4.790 858.498 Prema predviđanjima kod provađanja selektivnih proreda za 5-godišnji turnus, dobije se proredna masa od 7,556.000 m3 ili godišnje 1,500.120 ms. (Vidi tabelu 1.). Usporedimo li ovo sa prethodnim prihodom koga predviđa osnova sječa godišnje od 858.498 m3, to se ukazuje razlika između predviđenog selektivnog prorednog odabiranja i godišnjeg prijedloga 1,500.120 ms 858.498 m3 žto godišnje predstavlja manjak od 641.622 m-1 il i ~ 42,4l0/o |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 23 <-- 23 --> PDF |
38» |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 24 <-- 24 --> PDF |
390 |