DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 26 <-- 26 --> PDF |
principa genetike — od najkvalitetnijeg sjemena najboljih roditelja, nje govanog mladog naraštaja i konstantnim odabiranjem najboljih fenotipova uzgajaju se sve kvalitetnije populacije. Uzgojni zahvati treba da su i u prebornoj šumi prvenstveno usmjereni na pozitivnu selekciju, na što bolji razvoj najbolje uzraslih stabala, dobro oblikovanog kvalitetnog debla i krošnje, a zatim k uspostavi pravilnog razmjera debljinskih razreda. Se lekciju stabala povoljno je vremenski odvojiti od tehničkih poslova pro cjene i obilježbe i potrebno je povjeriti najstručnijem terenskom osoblju. Intenzivno gospodarenje u savremenom šumarstvu prati sastojinu od poriika do sječe, jednako u jednodobnoj kao i prebornoj šumi. Stablimično gospodarenje u prebornoj šumi iz viših debljinskih stepena proširuje se i na niže i umjesto dosadašnje žetve vertikalno se zahvaća u čitavu sasto jinu, tj. istovremeno se vrši njega mladog naraštaja, preborna proreda i prebor sa kraćim ophodnjicama i principom: često i umjereno. Žetva se podređuje njezi, postaje dio njege da bi se povećala kakvoća drvne mase i financijski prihod. Posebno mjesto u gospodarenju prebornim šumama imaju preborno grupimično i skupinasto gospodarenje. U grupimicnom i skupinastom obliku preborne sastojine su mozaik malih sastojina razne starosti i uzrasta. Prednosti ovog mozaika su manje oštećivanje kod sječe i izvoza, veći kvalitet stabalaca zbog većeg čišćenja od grana i skraćivanje vremena proizvodnje tanjih debljinskih stepena. Uzgajivač mora uskladiti gospodarenje sa prirodnim uvjetima proizvodnje. Za preborne šume ovo je od posebne važnosti. Sastojine na suhim vapnenim tlima, zatim strmim terenima i nepovoljnim ekspozicijama gdje biljnji pokrov ima zaštitnu funkciju, gotovo i nemogu biti intenzivnije njegovane. Sastojine na dubljim vlažnijim tlima povoljnih inklinacija i ekspozicija trebaju se njegovati bez bojazni od šteta na tlo i samu sastojinu. U mješovitim sastojinama jele i bukve, bukva je većinom biološki jača i osvojila je mnoge površine u donjem dijelu sastojine. Njegom sastojina jele i bukve pomoći će se jeli, odnosno poboljšati omjer četinjača. Četinjače imaju za našu kemijsku i drvarsku industriju prioritetnu vrijednost pa zbog toga tu važnost imaju i u uzgajanju. Očetinjavanju se je pristupilo na područjima izvan prirodnog rasprostranjenja pojedin h četinjača, dakle na mjestima gdje će radovi teže uspijevati i gdje su financijska ulaganja znatna. Prvenstvo radova treba međutim dati sastojinama gdje već imamo četinjače, samo što im je potrebno njegom omogućiti nesmetani razvoj. Ovdje je priroda učinila za nas veći dio posla i osigurala uspjeh očetinjavanja uz znatno manje troškove. Pojedine uzgojne radnje u jednodobnoj šumi teže je financirati jer su ulaganja dugoročna. U prebornoj šumi glavne uzgojne radnje su prostorno isprepletene. Grupiranjem uzgojnih radnja i po vremenu imamo nedjeljive radove prostorno, vremenski i financijski. Njega šuma je prema tome jednovremeni trošak preborne sječe i uređenja sječina u pojedinoj sastojini. Ovakvo kompleksno gospodarenje daje bilans direktnih troškova i prihoda za svaku sastojinu, priLkom svakog uzgojnog zahvata. Intenzivnijim gospodarenjem i češćim zahvatima popravlja se i zdravstveno stanje sastojina, jer se prvenstveno uklanjaju fiziološki oslabljena i defektna stabla. 392 |